JANELA CIENSIA

OPINI (18) EDUKASAUN (14) DESPORTO (13) EKONOMIA (13) Poema (11) POLITICA (10) HISTORIA (4)

11 January 2017

Edukasaun Timor-Leste



Kualidade Ensino Superior iha Timor-Leste
(Hanoin Reflektivu ba Esteitmentu Aman Nasaun K.R. Xanana Gusmão)

Hosi: Antonio J. Castro da Cunha


Iha fin tinan 2016 no inisiu tinan 2017 ida ne’e, dirijentes ensinu superior hotu iha Timor-Leste dala ruma senti oin mean no tilun manas oituan ho esteitmentu lider historiku, atual Ministru Planeamentu no Investimentu Estratejiku Kay Rala Xanana (XG)  – “universidade ensinu superior iha Timor-Leste kualidade la iha”. XG nia esteitmentu ne’e hato’o loron 28/12/2016, iha salaun Ministeriu Negosius Estranjeirus  no Kooperasaun.
Hanesan mensajen ne’ebe sita hosi jornal nasional Diário, XG temin instituisaun balun nia naran hodi ekspresa nia sentimentu konaba realidade ne’ebe ohin loron Timor-Leste infrenta iha area edukasaun ensinu superior. XG nia esteitmentu “Eskola Dili Institute Of Technology (DIT) halo semester pendek iha deit fulan 6 sai ona S2 no universidade da paz (UNPAZ) mos halo semester pendek tanba dehan buka hasae S1 hira ho S2 hira. mais ita atu koalia S, fak tiha dalan ba futuru povu ida tomak nian. Tinan-tinan sai hela deit mak S1 rihun ba rihun merek maka seluk, balun merek UNPAZ, DIT, UNDIL, UNTL no seluk tan” (fontes: www.jndiario.com2016/12/30).
XG mos hatutan “Oinsa maka atu hasae kualidade S1 no S2 ne’e susar tebes. Sosiadade kala balun hanoin katak ba hotu universidade ne’e diak ona maka ne’e, lalika ba universidade, la presija i necesariamente ba to’o S1 ou S2, atu sai matenek ne’e presija iha kbit atu hanoin, kbit rasional no kbit analiza ne’e maka matenek”.
Hare’e ba lia menon XG, ha’u bele foti pontus importante balun ne’ebe bele sai hanesan lisaun ou refleksaun ba ita hotu ne’ebe sai hanesan autor ba dezenvolvimentu rekursu humanu iha area edukasaun ensinu superior. Pontus sira ne’e maka; (i) semester pendek, (ii), kbit hanoin, kbit rasional no kbit analiza.
Molok atu halo analiza simples ida konaba asuntus referidus, ha’u sei hato’o uluk konaba objetivu no natureza hosi estabelisimentu ensinu superior iha Timor-Leste.

Objetivu, Misaun no Natureza Ensinu Superior iha Timor-Leste
Estabelesimentu ensinu superior iha Timor-Leste hala’o tuir regime juridika estabelesimentu ensinu superior ne’ebe dekreta iha dekretu lei N.o 8/2010 de 19 de Maio. Iha dekretu lei ne’e hakerek konaba objetivu no natureza hosi ensinu superior nian.
Bazeia ba dekretu lei ne’ebe iha, objetivu hosi ensinu superior maka atu eleva kualifikasaun timoroan sira ba nivel ne’ebe ás ka altu, produsaun i difusaun/habelar kuiñesimentu, nune’e mos formasaun kultural, artistika, teknologia i cientifika ba estudantes bazeia ba referensia internasional.
Iha artigu 3o ne’ebe mensiona konaba misaun institusional ensinu superior, númeru 2 deskreve katak “os estabelecimentos de ensino superior têm o dever de partisipar em atividades da valorização da sociedade civil, bem como de valorização económico do conhecimento cientifico aplicado, no quadro e sistema de garantia da qualidade do ensino superior”.
Iha artigu 40 ne’ebe mensiona konaba natureza terciaria do sistema ensino superior, númeru 3 deskreve “A organização do sistema terciária deve corresponder às exigências de uma procura crescentemente diversificada de ensino superior orientada para a resposta às necessidades do que terminam o ensino secundário e dos que procuram cursos vocacionais e profissionais”.
Bazeia ba diskrisaun ne’ebe mensiona iha dekretu lei ne’e, ha’u bele konkluza katak instituisaun ensinu superior sira iha Timor-Leste, minimu hala’o ona ida-ida nia funsaun habelar kuiñesimentu cientifiku ba estudantes universitarius hotu. Kuiñesimentu ne’ebe docentes sira habelar ba universitarius hotu, tenki duni kuiñesimentu ida aplikabel no garante tuir sistema kualidade instituisaun ensinu superior nian.
Sistema edukasaun iha ensinu superior hotu tenki koresponde bazeia tuir exigensia ne’ebe bele responde ba necesidades nasaun nian. Instituisaun ensinu superior iha obrigasaun atu bele prepara forsa traballiu ne’ebe bele absorve iha kampu vokasional no professional tuir necesidades RDTL nian. Kestoens maka ne’e, kuiñesimentu ne’ebe hanorin ne’e aplikabel duni ka lae? Koresponde duni ba necesidades Timor-Leste nu’udar nasaun ka lae?
Perguntas hirak ne’e presija duni iha solusaun riil ida, liu hosi diskusaun ne’ebe kle’an entre autor edukasaun ensinu superior (ex. forum reitores). Seitor hotu – edukasaun (akademiku), governu, setor privadu, sociedade civil, etc - presija duni tú’ur hamutuk hodi diskute no nakloke ba malu konaba kualifikasaun ida oinsa maka Timor-Leste nu’udar nasaun necesita.

Indikadores Akreditasaun bazeia ba Kriteriu ANAAA
Iha mundu edukasaun modernu ohin loron, kualidade kontinua sai hanesan exigensia ne’ebe permite iha susesu ba servisu hotu. Determinasaun kualidade ba instituisaun ida bele mai hosi avaliasaun no akreditasaun ne’ebe haraik ba IES refere.
Atu halo avaliasaun no akreditasaun ba Instituisaun Ensinu Superior sira iha Timor-Leste, governu liu hosi Diresaun Geral Ensinu Superior Ciencias e Tecnologia  no Agência Nacional de Avaliação e Acreditação Académico (ANAAA). Iha kriteriu minimu 8 ne’ebe utiliza hodi avalia no akredita IES ida iha Timor-Leste. (1) Vision and Mission, ne’ebe bele orienta ba produsaun rekursu humanu kualifikadu (2), Governing Body and Administrative Management, ne’ebe bele garante kualidade ba governasaun hosi instituisaun ensinu superior refere (3) Academic Programs, ne’ebe bele koresponden tuir necesidades mundo global  (4) Academic Program Based on Minimum Curriculum Development, ne’ebe bele garante kualifikasaun minimu universitarius (soft and hard skill)  (5) Lectures Academic Qualification, ne’ebe garante docentes sira tenki iha kualifikasaun akademika no pedagojika (6) Learning Resources Adequate (Library and Laboratory), ne’ebe sai hanesan fontes importante hodi garante ciensia ne’ebe kualidade ba estudantes sira (7) property ka proriedade hanesan uma no rai rasik ne’ebe bele garante ejistensia hosi ensinu superior refere ba tempu naruk no (8) Financial Plan for 5 years, ne’ebe esplika konaba likidu hodi garante sustentabilidade instituisaun refere ba tempu ne’ebe naruk.
Oras ne’e dau-dauk, institusionalmente iha IES 12 maka hetan ona akreditasaun hosi governu (ANAAA no DGESCT). Ida ne’e signifika katak instituisaun hirak ne’e prienxe ona rekizitus minimu ba kualidade nu’udar instituisaun ensinu superior ida. Maibe kestoens maka ne’e, tanba sa maka publiku sei duvidas nafatin ho kualidade graduandus sira iha Timor-Leste ne’e?



Fatores Ne’ebe Kauza Kualidade
Iha kriterius 8 ne’ebe mensiona ona hanesan rekijitus minimu ba Instituisaun Ensinu Superior ida atu bele ejiste iha Timor-Leste. Atu garante kualidade ba universitarius hotu, ida ne’e responsabilidade tomak iha instituisaun ensinu superior ne’e rasik. Iha livrus no referensia barak ne’ebe mensiona konaba oinsa bele garante no eleva kualidade ensinu. Ita hotu bele lé’e rasik. Maibe, bainhira lé’e no halo analiza ba esteitmentu XG nia, ha’u bele konkluza fatores balun ne’ebe sai hanesan kauza kualidade;
Ida, ha’u bele temin katak instituisaun ensinu superior barak seidauk aplika ho diak konteudu kurikulu ne’ebe iha ba universitarius hotu. IES sira loke departamentu bar-barak, maibe departamentu sira ne’e aplika iha klase laran de’it, alias teoria maka barak liu kompara ho pratika. Docentes no estudantes la iha kuiñesimentu pratiku.
Rua, maske docentes barak maka nia nivel edukasaun iha ona doutoramento (S-3) no mestradu (S-2), maibe ha’u haree katak mayoria hosi sira mos seidauk iha kualifikasaun ne’ebe adequadu iha kontekstu pedagojika. Hare’e hosi titulu akademiku, S-3 no S-2 prienxe ona rekijitus. Maibe kapasidade atu transfere ciensia ba universitariu sira, ne’e sei sai kestaun bo’ot. Docente tenki iha kapasidade atu bele deskobre buat foun hodi oferese ba estudantes sira.
Tolu, instituisaun ensinu superior sira “hadau” uluk maka kuantidade – kualidade “tau ba kotuk”. IES barak buka hadau uluk númeru estudantes, halo programa semester pendek atu dada estudantes sira. Mai ha’u, semester pendek ne’e hanesan dalan ida atu IES refere bele hetan “lukru”. Nu’udar instituisaun – liu-liu instituisaun ensinu superior privadu sira, sempre buka oferta buat ne’ebe maka merkadu hakarak. supply and demand.
Ha’u konkorda katak, semester pendek ne’e tanba demand hosi merkadu. Wajar-wajar deit kuandu IES ida halo hanesan ne’e. Maske nune’e, ha’u fiar tebes katak, semester pendek sei la garante kualidade estudantes nian. Tanba sa? Tanba iha semester pendek ne’e, duni liu maka tempu. Sistema semester pendek ne’e la iha fundamentu ne’ebe forte atu bele kuda ba estudantes sira kbit atu hanoin, kbit atu analiza no kbit rasional ne’ebe sufisiente. Sei iha tan fatores barak, hanesan fasilidades, infrastruturas no kbit financeira ne’ebe determina kualidade hosi ensinu superior rasik.

Dezenvolve Ensinu Vokasional
XG hateten “……Sosiadade kala balun hanoin katak ba hotu universidade ne’e diak ona maka ne’e, lalika ba universidade, la presija i necesariamente ba to’o S1 ou S2…….” Esteitmentu ida ne’e fo hanoin mai ha’u, katak prioridades Timor-Leste ohin loron la’os ona ema ne’ebe “koalia barak”, maibe presija ema ne’ebe bele servisu barak. Timor-Leste presija ema tekniku espesialiazidu.
Hanoin ne’ebe XG hato’o, oras ne’e dau-dauk implementa ona iha VI Governu Konstitusional. Ministeriu Edukasaun nia politika prinsipal ida maka halo konversaun hosi ensinu sekundariu jeral ba ensinu tekniku vokasional. Programa ne’e hahu ona iha tinan 2016 no oras ne’e sei kontinua. Alende halo konversaun ba ensinu tekvok, Ministeriu Edukasaun mos hahu dezenvolve ensinu politkeniku.
Tinan 2017, governu liu hosi Ministeriu Edukasaun sei hahu ho estabelesimentu Instituto Politecnico de Betano (IPB). IPB ne’e harii ho objetivu prinsipal atu forma ema timoroan tekniku iha area espesialijadu, ne’ebe maka nia durasaun estudu tinan rua (2) deit ka Diploma 2. Iha inisiasaun ne’e, IPB simu uluk estudantes 270 ne’ebe maka sei hahu ho tinan propreudetiku.
Liu hosi dezenvolvimentu ensinu tekniku vokasional, ita hotu nia esperansa katak iha tinan 5 ou 10 mai, timoroan iha ona ema tekniku kualifikadu ne’ebe bele responde ba necesidade kampu servisu iha nasaun ida ne’e.
Vise-Ministru Edukasaun Abel Ximenes hateten “dezenvolvimentu ensinu vokasional importante no pertinente tebes ba nasaun Timor-Leste, nu’udar forma ida hodi prepara tekniku timoroan ne’ebe kapasidade as, matenek, no iha kualifikasaun atu bele kompete iha merkadu servisu nasional no global”. Los duni katak, buat hotu ne’ebe foin hahu sei infrenta obstaklu lubuk ida, hanesan kurikulu, infrastruturas, fasilidades, rekursu ema. Maibe, di’ak liu hahu dau-dauk hatu’ur ona fundamentu, duké tuir hein hateke de’it. Ensinu Vokasional, la’os de’it dalan ne’ebe bele prepara joven sira atu tama iha kampu servisu, maibe bele mos kria rasik servisu ba sira nia an hodi oferese mos ba ema seluk.

Motivasaun hosi Aman Nasaun
Esteitmentu ne’ebe hato’o hosi Lider Karismatiku Kay Rala Xanana Gusmão konaba kualidade instiutuisaun ensinu superior hotu iha Timor-Leste, nu’udar jestu ida hanesan aman nasaun nian ne’ebe sempre iha hanoin atu dudu no dada IES hotu oferese ensinu ne’ebe kualidade liu tan. Mai ha’u, liga ba esteitmentu ne’ebe hato’o ona, tenki sai hanesan materia refleksaun ida ba entidades autor edukadores hotu.
Iha tinan hirak ikus ne’e, ha’u nia observasaun, IES iha Timor-Leste, liu-liu instituisaun privadu sira, hadi’a, reforsa no dezenvolve dau-dauk an ona. Dezenvolvimentu infranstrutura, kualifikasaun docentes (hosi S-1 ba S-2, hosi S-2 ba S-3), oras ne’e la’o maka’as tebes. Nei-neik, maibe bei-beik, IES kontinua hadi’a nia an. Ida ne’e sinal ida ne’ebe di’ak no positivu tebes ba dezenvolvimentu kualidade ensinu superior iha futuru.
Maske nune’e, ha’u hakarak fo hanoin nafatin ba entidades autores edukadores hotu, atu tenki iha nafatin konciensia ne’ebe rasional, hodi bele haree ba doók implikasaun ne’ebe sei bele mosu iha futuru hosi sistema edukativa ne’ebe aplika iha ida-idak nia instituisaun. Demanda merkadu ne’e lós, buka “lukru” oituan, talves iha rajaun. Maibe ida ne’e la signifika tenki prejudika tiha kualidade hosi prosesu ensinu aprendijazen ne’e rasik.
Dirijentes no responsabilijadores Instituisaun ensinu superior hotu tenki iha konciensia moral no dever nu’udar nacionalista timoroan atu bele prepara kondisaun no rekursu ne’ebe di’ak liu ba futuru kualidade edukasaun superior iha Timor-Leste. Reitores hotu tenki buka túr hamutuk ho entidades akademiku seluk no governu, hodi kontinua diskute no nakloke ba malu atu bele hetan solusaun ne’ebe di’ak liu ba rezolve situasaun edukasaun ohin loron.
Esteitmentu ne’ebe Aman Nasaun hato’o, espera katak bele sai insipirasaun no motivasaun ba entidades autores edukadores hotu atu bele refleta no hanoin ba importansia hosi fundamentu ensinu superior ida ne’ebe kualidade iha futuru. Kualidade la’os depende liu ba governu (Ministriu Edukasaun), maibe kualidade, fila-fali, depende ba konciensia no politika hosi dirijentes, reitores no autores ne’ebe lidera instituisaun ensinu superior sira ne’e rasik.


Notas: Kritikas no sugestaun bele haruka mai e-mail: zecunha_bcu@yahoo.com

No comments: