Kualidade
Ensino Superior iha Timor-Leste
(Hanoin
Reflektivu ba Esteitmentu Aman Nasaun K.R. Xanana Gusmão)
Hosi:
Antonio J. Castro da Cunha
Iha
fin tinan 2016 no inisiu tinan 2017 ida ne’e, dirijentes ensinu superior hotu
iha Timor-Leste dala ruma senti oin mean no tilun manas oituan ho esteitmentu
lider historiku, atual Ministru Planeamentu no Investimentu Estratejiku Kay
Rala Xanana (XG) – “universidade ensinu
superior iha Timor-Leste kualidade la iha”. XG nia esteitmentu ne’e hato’o
loron 28/12/2016, iha salaun Ministeriu Negosius Estranjeirus no Kooperasaun.
Hanesan
mensajen ne’ebe sita hosi jornal nasional Diário, XG temin instituisaun balun
nia naran hodi ekspresa nia sentimentu konaba realidade ne’ebe ohin loron
Timor-Leste infrenta iha area edukasaun ensinu superior. XG nia esteitmentu “Eskola Dili Institute Of Technology (DIT)
halo semester pendek iha deit fulan 6
sai ona S2 no universidade da paz (UNPAZ)
mos halo semester pendek tanba dehan buka hasae S1 hira ho S2 hira. mais ita
atu koalia S, fak tiha dalan ba futuru povu ida tomak nian. Tinan-tinan sai
hela deit mak S1 rihun ba rihun merek maka seluk, balun merek UNPAZ, DIT,
UNDIL, UNTL no seluk tan” (fontes: www.jndiario.com2016/12/30).
XG
mos hatutan “Oinsa maka atu hasae
kualidade S1 no S2 ne’e susar tebes. Sosiadade kala balun hanoin katak ba hotu
universidade ne’e diak ona maka ne’e, lalika ba universidade, la presija i
necesariamente ba to’o S1 ou S2, atu sai matenek ne’e presija iha kbit atu
hanoin, kbit rasional no kbit analiza ne’e maka matenek”.
Hare’e
ba lia menon XG, ha’u bele foti pontus importante balun ne’ebe bele sai hanesan
lisaun ou refleksaun ba ita hotu ne’ebe sai hanesan autor ba dezenvolvimentu
rekursu humanu iha area edukasaun ensinu superior. Pontus sira ne’e maka; (i) semester pendek, (ii), kbit hanoin, kbit
rasional no kbit analiza.
Molok
atu halo analiza simples ida konaba asuntus referidus, ha’u sei hato’o uluk
konaba objetivu no natureza hosi estabelisimentu ensinu superior iha
Timor-Leste.
Objetivu, Misaun
no Natureza Ensinu Superior iha Timor-Leste
Estabelesimentu
ensinu superior iha Timor-Leste hala’o tuir regime juridika estabelesimentu
ensinu superior ne’ebe dekreta iha dekretu lei N.o 8/2010 de 19 de
Maio. Iha dekretu lei ne’e hakerek konaba objetivu no natureza hosi ensinu
superior nian.
Bazeia
ba dekretu lei ne’ebe iha, objetivu hosi ensinu superior maka atu eleva
kualifikasaun timoroan sira ba nivel ne’ebe ás ka altu, produsaun i difusaun/habelar
kuiñesimentu, nune’e mos formasaun kultural, artistika, teknologia i cientifika
ba estudantes bazeia ba referensia internasional.
Iha
artigu 3o ne’ebe mensiona konaba misaun institusional ensinu
superior, númeru 2 deskreve katak “os
estabelecimentos de ensino superior têm o dever de partisipar em atividades da
valorização da sociedade civil, bem como de valorização económico do
conhecimento cientifico aplicado, no quadro e sistema de garantia da
qualidade do ensino superior”.
Iha
artigu 40 ne’ebe mensiona konaba natureza terciaria do sistema
ensino superior, númeru 3 deskreve “A
organização do sistema terciária deve corresponder às exigências de uma procura
crescentemente diversificada de ensino superior orientada para a resposta às
necessidades do que terminam o ensino secundário e dos que procuram cursos
vocacionais e profissionais”.
Bazeia
ba diskrisaun ne’ebe mensiona iha dekretu lei ne’e, ha’u bele konkluza katak
instituisaun ensinu superior sira iha Timor-Leste, minimu hala’o ona ida-ida
nia funsaun habelar kuiñesimentu cientifiku ba estudantes universitarius hotu.
Kuiñesimentu ne’ebe docentes sira habelar ba universitarius hotu, tenki duni kuiñesimentu
ida aplikabel no garante tuir sistema kualidade instituisaun ensinu superior
nian.
Sistema
edukasaun iha ensinu superior hotu tenki koresponde bazeia tuir exigensia
ne’ebe bele responde ba necesidades nasaun nian. Instituisaun ensinu superior
iha obrigasaun atu bele prepara forsa traballiu ne’ebe bele absorve iha kampu
vokasional no professional tuir necesidades RDTL nian. Kestoens maka ne’e,
kuiñesimentu ne’ebe hanorin ne’e aplikabel duni ka lae? Koresponde duni ba
necesidades Timor-Leste nu’udar nasaun ka lae?
Perguntas
hirak ne’e presija duni iha solusaun riil ida, liu hosi diskusaun ne’ebe kle’an
entre autor edukasaun ensinu superior (ex. forum reitores). Seitor hotu –
edukasaun (akademiku), governu, setor privadu, sociedade civil, etc - presija
duni tú’ur hamutuk hodi diskute no nakloke ba malu konaba kualifikasaun ida
oinsa maka Timor-Leste nu’udar nasaun necesita.
Indikadores
Akreditasaun bazeia ba Kriteriu ANAAA
Iha
mundu edukasaun modernu ohin loron, kualidade kontinua sai hanesan exigensia
ne’ebe permite iha susesu ba servisu hotu. Determinasaun kualidade ba
instituisaun ida bele mai hosi avaliasaun no akreditasaun ne’ebe haraik ba IES
refere.
Atu
halo avaliasaun no akreditasaun ba Instituisaun Ensinu Superior sira iha
Timor-Leste, governu liu hosi Diresaun Geral Ensinu Superior Ciencias e Tecnologia no Agência Nacional de Avaliação e
Acreditação Académico (ANAAA). Iha kriteriu minimu 8 ne’ebe utiliza hodi avalia
no akredita IES ida iha Timor-Leste. (1) Vision
and Mission, ne’ebe bele orienta ba produsaun rekursu humanu kualifikadu (2), Governing Body and Administrative Management, ne’ebe bele garante
kualidade ba governasaun hosi instituisaun ensinu superior refere (3) Academic
Programs, ne’ebe bele koresponden tuir necesidades mundo global (4)
Academic Program Based on Minimum
Curriculum Development, ne’ebe bele garante kualifikasaun minimu
universitarius (soft and hard skill) (5)
Lectures Academic Qualification, ne’ebe
garante docentes sira tenki iha kualifikasaun akademika no pedagojika (6) Learning
Resources Adequate (Library and Laboratory), ne’ebe sai hanesan fontes
importante hodi garante ciensia ne’ebe kualidade ba estudantes sira (7) property ka proriedade hanesan uma no
rai rasik ne’ebe bele garante ejistensia hosi ensinu superior refere ba tempu
naruk no (8) Financial Plan for 5 years, ne’ebe esplika konaba likidu hodi
garante sustentabilidade instituisaun refere ba tempu ne’ebe naruk.
Oras
ne’e dau-dauk, institusionalmente iha IES 12 maka hetan ona akreditasaun hosi
governu (ANAAA no DGESCT). Ida ne’e signifika katak instituisaun hirak ne’e
prienxe ona rekizitus minimu ba kualidade nu’udar instituisaun ensinu superior
ida. Maibe kestoens maka ne’e, tanba sa maka publiku sei duvidas nafatin ho
kualidade graduandus sira iha Timor-Leste ne’e?
Fatores Ne’ebe
Kauza Kualidade
Iha
kriterius 8 ne’ebe mensiona ona hanesan rekijitus minimu ba Instituisaun Ensinu
Superior ida atu bele ejiste iha Timor-Leste. Atu garante kualidade ba
universitarius hotu, ida ne’e responsabilidade tomak iha instituisaun ensinu
superior ne’e rasik. Iha livrus no referensia barak ne’ebe mensiona konaba
oinsa bele garante no eleva kualidade ensinu. Ita hotu bele lé’e rasik. Maibe,
bainhira lé’e no halo analiza ba esteitmentu XG nia, ha’u bele konkluza fatores
balun ne’ebe sai hanesan kauza kualidade;
Ida, ha’u bele temin
katak instituisaun ensinu superior barak seidauk aplika ho diak konteudu
kurikulu ne’ebe iha ba universitarius hotu. IES sira loke departamentu
bar-barak, maibe departamentu sira ne’e aplika iha klase laran de’it, alias teoria maka barak liu kompara ho
pratika. Docentes no estudantes la iha kuiñesimentu pratiku.
Rua, maske docentes
barak maka nia nivel edukasaun iha ona doutoramento (S-3) no mestradu (S-2),
maibe ha’u haree katak mayoria hosi sira mos seidauk iha kualifikasaun ne’ebe
adequadu iha kontekstu pedagojika. Hare’e hosi titulu akademiku, S-3 no S-2
prienxe ona rekijitus. Maibe kapasidade atu transfere ciensia ba universitariu
sira, ne’e sei sai kestaun bo’ot. Docente tenki iha kapasidade atu bele
deskobre buat foun hodi oferese ba estudantes sira.
Tolu, instituisaun
ensinu superior sira “hadau” uluk maka kuantidade – kualidade “tau ba kotuk”.
IES barak buka hadau uluk númeru estudantes, halo programa semester pendek atu dada estudantes sira. Mai ha’u, semester pendek ne’e hanesan dalan ida
atu IES refere bele hetan “lukru”. Nu’udar instituisaun – liu-liu instituisaun
ensinu superior privadu sira, sempre buka oferta buat ne’ebe maka merkadu
hakarak. supply and demand.
Ha’u
konkorda katak, semester pendek ne’e
tanba demand hosi merkadu. Wajar-wajar deit kuandu IES ida halo
hanesan ne’e. Maske nune’e, ha’u fiar tebes katak, semester pendek sei la garante kualidade estudantes nian. Tanba sa?
Tanba iha semester pendek ne’e, duni
liu maka tempu. Sistema semester pendek ne’e
la iha fundamentu ne’ebe forte atu bele kuda ba estudantes sira kbit atu
hanoin, kbit atu analiza no kbit rasional ne’ebe sufisiente. Sei iha tan
fatores barak, hanesan fasilidades, infrastruturas no kbit financeira ne’ebe
determina kualidade hosi ensinu superior rasik.
Dezenvolve
Ensinu Vokasional
XG
hateten “……Sosiadade kala balun hanoin
katak ba hotu universidade ne’e diak ona maka ne’e, lalika ba universidade, la
presija i necesariamente ba to’o S1 ou S2…….” Esteitmentu ida ne’e fo
hanoin mai ha’u, katak prioridades Timor-Leste ohin loron la’os ona ema ne’ebe
“koalia barak”, maibe presija ema ne’ebe bele servisu barak. Timor-Leste
presija ema tekniku espesialiazidu.
Hanoin
ne’ebe XG hato’o, oras ne’e dau-dauk implementa ona iha VI Governu
Konstitusional. Ministeriu Edukasaun nia politika prinsipal ida maka halo
konversaun hosi ensinu sekundariu jeral ba ensinu tekniku vokasional. Programa
ne’e hahu ona iha tinan 2016 no oras ne’e sei kontinua. Alende halo konversaun
ba ensinu tekvok, Ministeriu Edukasaun mos hahu dezenvolve ensinu politkeniku.
Tinan
2017, governu liu hosi Ministeriu Edukasaun sei hahu ho estabelesimentu
Instituto Politecnico de Betano (IPB). IPB ne’e harii ho objetivu prinsipal atu
forma ema timoroan tekniku iha area espesialijadu, ne’ebe maka nia durasaun
estudu tinan rua (2) deit ka Diploma 2. Iha inisiasaun ne’e, IPB simu uluk
estudantes 270 ne’ebe maka sei hahu ho tinan propreudetiku.
Liu
hosi dezenvolvimentu ensinu tekniku vokasional, ita hotu nia esperansa katak
iha tinan 5 ou 10 mai, timoroan iha ona ema tekniku kualifikadu ne’ebe bele
responde ba necesidade kampu servisu iha nasaun ida ne’e.
Vise-Ministru
Edukasaun Abel Ximenes hateten “dezenvolvimentu
ensinu vokasional importante no pertinente tebes ba nasaun Timor-Leste, nu’udar
forma ida hodi prepara tekniku timoroan ne’ebe kapasidade as, matenek, no iha
kualifikasaun atu bele kompete iha merkadu servisu nasional no global”. Los
duni katak, buat hotu ne’ebe foin hahu sei infrenta obstaklu lubuk ida, hanesan
kurikulu, infrastruturas, fasilidades, rekursu ema. Maibe, di’ak liu hahu
dau-dauk hatu’ur ona fundamentu, duké tuir hein hateke de’it. Ensinu
Vokasional, la’os de’it dalan ne’ebe bele prepara joven sira atu tama iha kampu
servisu, maibe bele mos kria rasik servisu ba sira nia an hodi oferese mos ba
ema seluk.
Motivasaun hosi
Aman Nasaun
Esteitmentu
ne’ebe hato’o hosi Lider Karismatiku Kay Rala Xanana Gusmão konaba kualidade
instiutuisaun ensinu superior hotu iha Timor-Leste, nu’udar jestu ida hanesan
aman nasaun nian ne’ebe sempre iha hanoin atu dudu no dada IES hotu oferese
ensinu ne’ebe kualidade liu tan. Mai ha’u, liga ba esteitmentu ne’ebe hato’o
ona, tenki sai hanesan materia refleksaun ida ba entidades autor edukadores
hotu.
Iha
tinan hirak ikus ne’e, ha’u nia observasaun, IES iha Timor-Leste, liu-liu
instituisaun privadu sira, hadi’a, reforsa no dezenvolve dau-dauk an ona.
Dezenvolvimentu infranstrutura, kualifikasaun docentes (hosi S-1 ba S-2, hosi
S-2 ba S-3), oras ne’e la’o maka’as tebes. Nei-neik, maibe bei-beik, IES
kontinua hadi’a nia an. Ida ne’e sinal ida ne’ebe di’ak no positivu tebes ba
dezenvolvimentu kualidade ensinu superior iha futuru.
Maske
nune’e, ha’u hakarak fo hanoin nafatin ba entidades autores edukadores hotu,
atu tenki iha nafatin konciensia ne’ebe rasional, hodi bele haree ba doók
implikasaun ne’ebe sei bele mosu iha futuru hosi sistema edukativa ne’ebe
aplika iha ida-idak nia instituisaun. Demanda
merkadu ne’e lós, buka “lukru” oituan, talves iha rajaun. Maibe ida ne’e la
signifika tenki prejudika tiha kualidade hosi prosesu ensinu aprendijazen ne’e
rasik.
Dirijentes
no responsabilijadores Instituisaun ensinu superior hotu tenki iha konciensia
moral no dever nu’udar nacionalista timoroan atu bele prepara kondisaun no
rekursu ne’ebe di’ak liu ba futuru kualidade edukasaun superior iha
Timor-Leste. Reitores hotu tenki buka túr hamutuk ho entidades akademiku seluk
no governu, hodi kontinua diskute no nakloke ba malu atu bele hetan solusaun
ne’ebe di’ak liu ba rezolve situasaun edukasaun ohin loron.
Esteitmentu
ne’ebe Aman Nasaun hato’o, espera katak bele sai insipirasaun no motivasaun ba
entidades autores edukadores hotu atu bele refleta no hanoin ba importansia
hosi fundamentu ensinu superior ida ne’ebe kualidade iha futuru. Kualidade
la’os depende liu ba governu (Ministriu Edukasaun), maibe kualidade, fila-fali,
depende ba konciensia no politika hosi dirijentes, reitores no autores ne’ebe
lidera instituisaun ensinu superior sira ne’e rasik.
No comments:
Post a Comment