JANELA CIENSIA

OPINI (18) EDUKASAUN (14) DESPORTO (13) EKONOMIA (13) Poema (11) POLITICA (10) HISTORIA (4)

18 January 2017

Eleisaun Presidente RDTL 2017



TIMOR-LESTE PRESIJA PRESIDENTE IDA OINSA?
(Xanana Gusmão Kontinua Sai Fator Determinante?)

Hosi: Antonio J. Castro da Cunha
(e-mail: zecunha_bcu@yahoo.com)


Elisaun ba kargu Presidente da Republica (PR) sura semana de’it ona. Kandidatu barak hahu mosu ba publiku. Kandidatu balu formalmente halo ona anunsiu ba publiku konaba sira nia kandidatura. Balun sei dauk – sei hein hela tempu ne’ebe pas. Komisaun Nasional Elisoens sei dauk halo anunsiu formal no legal ba publiku konaba kandidatura Prezidente RDTL. Maske nune’e, ha’u fiar katak publiku mos hahu halo observasaun, analiza no prediksaun ba kandidatus hotu ne’ebe merese atu kontinua túr iha Palacio do Presidente – Aitarak Laran.
Iha kandidatus sira ne’ebe, tuir ha’u nia hatene anunsia ona sira nia kandidatura ba PR 2017-2022, hanesan Presidente Partidu FRETILIN Francisco Guterres “Lu-Olo”, Jose Neves “Samalarua”, Antonio Maher Lopez “Fatuk Mutin”. Iha mos kandidatu seluk ne’ebe publiku temin, maibe formalmente seidauk anunsia sira nia kandidatura, hanesan Jose Ramos Horta, Jose Luis Guterres, Isabel Fereira (Primeira Dama), Maria Angela, Amorin. Atual Prezidente Republika Jeneral Taur Matan Ruak, iha biban barak, esklarese ona ba publiku katak sei la kandidata tan ba presidente periodu tinan lima mai. Ida ne’e hatudu katak, iha periodu tinan lima ne’e (2017-2022), RDTL sei iha presidente foun.
Artigu ida ne’e sei la hakerek konaba se maka merese ou serve liu atu sai PR-RDTL iha periudu tuir mai. Maibe, atu hato’o de’it hanoin ruma konaba modelu ou karakter pesoal ida oinsa maka merese no serve atu tú’ur nu’udar PR-RDTL. Hanoin ne’ebe ha’u hato’o iha artigu ida sei reflekta bazeia kompetensia Presidente da Republica ne’ebe deskreve ona iha konstituisaun RDTL. Klaru liu katak artigu ne’e nu’udar hanoin pesoal hanesan sidadaun RDTL.

Kompetensia PR iha Baze C-RDTL
Atu bele hili modelu ou karakter pesoal ida oinsa maka merese ou serve tú’ur iha Palacio da Presidente, Aitarak-Laran, uluk liu ita sei haré’e konaba kompetensia ne’ebe PR-RDTL iha bazeia ba Constituição da RDTL (C-RDTL). Iha Artigu 740 C-RDTL, Deskreve konaba definisaun Presidente da Republica. Numeru 1 hosi artigu refere hakerek “O Presidente da Republica é o Chefe do Estado, Símbolo e garante da independência nacional, da unidade de estado e do lugar funcionamento das instituições democráticas.” Iha númeru 2, hakerek “O Presidente da Republica é o Comandante Supremo das Forças Armadas”. Palavras hirak ne’ebe ha’u subliña, nu’udar pontus atensaun prinsipal.
Situasaun no ambiente RDTL ohin loron, exige lider (Prezidente) ida ne’ebe bele kontinua garantia independencia nacional no unidade estado, i bele lidera F-FDTL ho konfiancas forces tomak. Tanba sa? Tanba tuir ha’u nia hanoin, F-FDTL maka hanesan simbolu prinsipal ba independensia nasional no unidade estadu RDTL nian. Atu bele “lidera” F-FDTL nu’udar komandante sumpremo, ida ne’e la’os kualker ema bele.
Kompetencias propria Presidente da Republica, deskreve klaramente iha artigu 850 C-RDTL. Bainhira ita lé’e no analiza ba kompetencias sira ne’ebe iha, exige mos kompetencia ekstraordanariu seluk hosi PR rasik. Ha’u fo exemplu iha artigu 850, letra f), g), h), m). Hanoin hanesan, ita bele dada mos ba artigu 870 no 880 C-RDTL. Kompetencias ne’ebe Prezidente da Republica iha relasiona ho pontu artigus referidu, exige kapasidade lideransa ida ne’ebe tasak ona iha palku politika Timor-Leste, nune’e bele foti desizaun hodi garante estabilidade no ezistencia Timor-Leste em-jeral nu’udar nasaun soberanu no independete.
Iha tinan 10 ikus, dentru de periudu rua – RDTL iha presidente na’in rua ne’ebe mai hosi antesedentes la hanesan. Ida mai hosi antesedente nu’udar diplomata – premiadu nobel da paz – ne’ebe barak liu luta ba kauza libertasaun nasional iha diaspora. Ida seluk – veteranus kombatentes – Vice Chefe Estado Mayor FALINTIL iha tempu gerilya (funu). Ita hotu bele sukat no valoriza, rezultadu sa ida maka oferese no beneficia ona ba povu durante periudu sira nia ukun. Ha’u nia esperansa katak, hosi ukun lider na’in rua ne’e, bele ona haraik diskrisaun ida klara ba povu (votantes) hotu hodi hasoru eleisaun presidencial iha 20 Marsu 2017 mai.
Iha buat barak (lisaun) ne’ebe povo (eleitores/votantes) bele aprende hosi ukun lider bo’ot fundador nasaun RDTL ne’e. Desizaun barak maka sira foti ona, balun di’ak no beneficia duni ba povo no nasaun. Maibe, iha mos desizaun balun ne’ebe la fo beneficia ba moris di’ak povo kbi’it la’ek sira. Ita hotu bele estuda modelu no karakter lideransa ne’ebe lider na’in rua ne’e hatudu ona. será que iha duni impaktu positivu ba prosesu dezenvolvimentu no konstrusaun nasaun ida ne’e liu hosi apseitu vital hotu ka lae?

Fator M.B. Xanana Gusmão?
Maun Bo’ot (Avô) Xanana Gusmão nu’udar Comandante em Chefe Estado Maior das FALINTIL no hanesan lider maksimu rezistencia nian ne’ebe iha influencia bo’ot liu ba Timor-Leste nia ukun rasik an. Antesedentes ne’ebe M.B Xanana Gusmão iha, haraik duni influencias ne’ebe riil ba mapa politika RDTL nian.
Historia pasadu iha elisaun presidencial 2007 no 2012, hatudu oinsa fatór Xanana Gusmão sai determinante iha rezultadu ikus eleisaun. Povo tomak hatene se maka hamrik iha Presidente Jose Ramos Horta ino Presidente Taur Matan Ruak nia sorin. Pontus xave hosi apoiu M.B Xanana Gusmão nian, tanba sira na’in rua avansa nu’udar kandidatu Independente i hanesan lider ne’ebe iha papel no kontribuisaun bo’ot i vital tebes ba independencia RDTL.
Questoens agora maka ne’e, iha eleisaun 2017 ne’e (20 Marsu), fatór Xanana Gusmão sei sai nafatin fatór determinante? Ha’u fiar katak ohin loron ita hotu sei hein – “Maun bo’ot nia pozisaun oin sa los? Maun bo’ot sei hamrik los iha se nia sorin?
Iha kandidatu lubuk ida ne’ebe naran hanesan ha’u mensiona ona.  Publiku to’o ohin loron sei dauk hatene, será que Maun Bo’ot apoiu sira na’in hira ne’e ida (ex. Lu Olo, Ramos Horta, Sama-Larua, Luis Guterres, Isabel Ferreira, etc) ka ou Maun Bo’ot iha fali opsaun kandidatu seluk. Politika M.B Xanana Gusmão hanesan misteriu ne’ebe halo ema barak susar atu sí’ik. Ha’u fiar tebes katak M.B sei hili pesoal ne’ebe nia konfia bele garante estabiliade no sustentabilidade hosi nasaun ida ne’e.
Tanba sa? Tanba, ohin loron Timor-Leste sei hasoru luta naruk ida tan. Luta konaba kontinuasaun diskusaun riku soin Timor-Leste iha tasi-timor ho Australia. Pasu ida hakat liu ona – maka hakotu akordu CMATS. Tanba ne’e ha’u hanoin, M.B sei tetu ho tasak kandidatu ida ne’ebe maka merese ba tú’ur iha Palacio do Presidente, Aitarak-Laran.

Timor-Leste Presija Prezidente Ida Oinsa?
Festa demokrasia tinan 2017, sei hahu dau-dauk ho eleisaun prezidensial iha 20 Marsu 2017. Povu Timor-Leste hotu ne’ebe iha direitu ba votu, sei determina futuru nasaun ida ne’e hodi hili Prezidente RDTL ba tinan lima mai. Ema ida-ida (votantes), klaru barak maka iha ona figura prezidente ne’ebe nia gosta. Maske nune’e, iha balun mos sei hein vizaun no misaun sa-ida maka kandidatu prezidente sira sei aprezenta durante tempu kampaña. Bazeia ba diskrisaun ne’ebe deskreve antes ona, no liga ba kompetencias Prezidente RDTL nian, maka tuir ha’u nia opiniaun pesoal, Timor-Leste presija modelu Prezidente ida ho karakter hirak hanesan; (i) INFLUENCIA – signifika katak, Prezidente RDTL ne’ebe mai tenki iha kapasidade atu bele influencia Instituisaun Estado no Governo, hanesan Parlamento Nacional, Governo, F-FDTL, PNTL, sociedade civil hodi servi ba interese nasional e garante estabilidade nasional, tuir konstituisaun RDTL haruka. Ita bele imajina, bainhira prezidente ida la-iha influencia ba orgaun soberania sira Timor-Leste? ida ne’e bele hatúun autoridade no kredibilidade hosi Prezidente rasik. influencia iha ne’e, la signifika katak Prezidente tenki interfere to’o kompentencias hotu ne’ebe orgaun soberania de estado ida-ida iha. (ii) FORTE – signifika katak Prezidente RDTL tenki iha kapasidade no abilidade atu bele infrenta situasaun hotu difisil ne’ebe dalaruma bele mosu iha kualker tempu hosi entidades oin-oin. Tenki iha saude no mental ne’ebe di’ak – ex. hanesan kritikas, insultas, “atakas” – ne’ebe maka dala ruma indika diretamente ba privasidade prezidente nian. (iii) BRANI – Signifika katak Prezidente da Republica tenki iha kapasidade no abilidade atu foti desizaun hirak importante no pertinente ne’ebe iha relasaun diretamente ho sutentabilidade moris povu no estabilidade nasaun em-jeral. Klaru katak desizaun hotu ne’ebe foti sempre bazeia ba lei ne’ebe vigora iha nasaun ida ne’e. maibe, importante atu prezidente iha nia prinsipiu rasik - sím dehan sím, não dehan não. Labele tanba iha “presaun”, Prezidente foti desizaun la haré’e ba implikasaun negativa ne’ebe povu sei infrenta. (iv) MATENEK – signifika katak prezidente da Republica tenki iha kuiñesimentu ne’ebe ás konaba aspeitu hotu nasaun nian – hanesan Direitu, Ekonomia, Politica, Humanitaria, Edukasaun, Social, Relasaun Intenasional (Bilaterais no Multilaterais). Maske iha Prezidente nia servisu, sei hetan apoiu hosi asesores no intelektual hotu ne’ebe prezidente fiar, maibe fila fali ba ikus, desizaun iha nafatin prezidente nia liman. Tanba ne’e, ha’u hanoin Prezidente RDTL presija ema ne’ebe matenek. (v) IMPARSIAL – signifika katak prezidente ba ema hotu, la’os prezidente ba partidu, grupu ou suku ida. Prezidente tenki iha kapasidade atu halo atuasaun no desizaun hotu bazeia ba insterese nasional, la’os tuir fali interese partidu politiku, satán interese pesoal ou grupu ida nian. (vi) UNIFIKADOR – signifika katak prezidente sai hanesan aman ne’ebe hola papel importante hodi halibur hamutuk orgaun soberanu hotu atu bele servisu nu’udar ekipa ida iha harmonia nia laran ba dezenvolvimentu moris di’ak povu nasaun ida ne’e.

Hakotu
Eleisaun prezidencial ne’ebe sei hala’o iha  loron 20 Marsu mai, dala ida tan sai hanesan teste ba prosesu demokrasia iha nasaun doben ne’e. Iha ona kandidatus lubuk balun ne’ebe mai hosi forsa partidu politiku nomos independente. Ida-idak kandidata ho fiar pontesia rasik ne’ebe iha.
Ha’u fiar katak kandidatus hotu, nu’udar ema matenek no politiku, iha kapasidade ne’ebe naton atu bele ukun nasaun RDTL. Sira hotu, klaru katak sukat forsa no frakezas i haré’e ona oportunidade no ameasas ne’ebe sei infrenta iha eleisaun mai.
M.B. Xanana Gusmão sei kontinua sai hanesan fator ne’ebe determinante ba futuru presidente RDTL. Iha Francisco Guterres “Lu Olo” hosi P. FRETILIN, Jose Luis Guterres “LUGU” hosi P. Frenti Mudança, Antonio Lopes “Fatuk Mutin” hosi PST, Isabel Fereirra hosi PLP, Jose Neves “Sama Larua” independente. Iha mos Angela Freitas, Jose Ramos Horta no Amorin. Kestoens maka ne’e, M.B. Xanana Gusmão sei fihir sira nain hirak ne’e ida? Nu’udar sidadaun RDTL, ha’u nia esperansa atu elisaun prezidente ne’e bele hamosu prezidente ida ne’ebe prienxe kriteria 6 hanesan mensiona ona. Povu Timor-Leste tomak (votantes), klaru katak hatene no kuiñese ona kandidatus ida ne’ebe maka merese liu asumi kargu Prezidente da RDTL periudo 2017 – 2022.
Ha’u fiar metin katak eleisaun prezidencial ne’e sei la’o iha ambitu demokrasia nia laran, respeitu malu no tane malu ema timoroan ne’ebe hakarak nasaun ida nia di’ak. Se-se de’it maka manan, nia sei sai prezidente ba RDTL. Povu hotu sei hili tuir ida-ida nia koncensia – povo maka sei determina – povo maka sei hakotu, se mak merese liu ba Prezidente RDTL 2017 – 2020. Viva Demokrasia Timor-Leste.

No comments: