TIMOR-LESTE
PRESIJA PRESIDENTE IDA OINSA?
(Xanana
Gusmão Kontinua Sai Fator Determinante?)
Hosi: Antonio J. Castro da Cunha
(e-mail:
zecunha_bcu@yahoo.com)
Elisaun
ba kargu Presidente da Republica (PR) sura semana de’it ona. Kandidatu barak
hahu mosu ba publiku. Kandidatu balu formalmente halo ona anunsiu ba publiku
konaba sira nia kandidatura. Balun sei dauk – sei hein hela tempu ne’ebe pas. Komisaun Nasional Elisoens sei dauk
halo anunsiu formal no legal ba publiku konaba kandidatura Prezidente RDTL.
Maske nune’e, ha’u fiar katak publiku mos hahu halo observasaun, analiza no
prediksaun ba kandidatus hotu ne’ebe merese atu kontinua túr iha Palacio do
Presidente – Aitarak Laran.
Iha
kandidatus sira ne’ebe, tuir ha’u nia hatene anunsia ona sira nia kandidatura
ba PR 2017-2022, hanesan Presidente Partidu FRETILIN Francisco Guterres
“Lu-Olo”, Jose Neves “Samalarua”, Antonio Maher Lopez “Fatuk Mutin”. Iha mos
kandidatu seluk ne’ebe publiku temin, maibe formalmente seidauk anunsia sira
nia kandidatura, hanesan Jose Ramos Horta, Jose Luis Guterres, Isabel Fereira
(Primeira Dama), Maria Angela, Amorin. Atual Prezidente Republika Jeneral Taur
Matan Ruak, iha biban barak, esklarese ona ba publiku katak sei la kandidata
tan ba presidente periodu tinan lima mai. Ida ne’e hatudu katak, iha periodu
tinan lima ne’e (2017-2022), RDTL sei iha presidente foun.
Artigu
ida ne’e sei la hakerek konaba se maka merese ou serve liu atu sai PR-RDTL iha
periudu tuir mai. Maibe, atu hato’o de’it hanoin ruma konaba modelu ou karakter
pesoal ida oinsa maka merese no serve atu tú’ur nu’udar PR-RDTL. Hanoin ne’ebe
ha’u hato’o iha artigu ida sei reflekta bazeia kompetensia Presidente da Republica
ne’ebe deskreve ona iha konstituisaun RDTL. Klaru liu katak artigu ne’e nu’udar
hanoin pesoal hanesan sidadaun RDTL.
Kompetensia PR
iha Baze C-RDTL
Atu
bele hili modelu ou karakter pesoal ida oinsa maka merese ou serve tú’ur iha
Palacio da Presidente, Aitarak-Laran, uluk liu ita sei haré’e konaba
kompetensia ne’ebe PR-RDTL iha bazeia ba Constituição da RDTL (C-RDTL). Iha Artigu
740 C-RDTL, Deskreve konaba definisaun Presidente da Republica.
Numeru 1 hosi artigu refere hakerek “O
Presidente da Republica é o Chefe do Estado, Símbolo e garante da independência nacional, da unidade de estado
e do lugar funcionamento das instituições democráticas.” Iha númeru 2,
hakerek “O Presidente da Republica é o Comandante Supremo das Forças Armadas”.
Palavras hirak ne’ebe ha’u subliña, nu’udar pontus atensaun prinsipal.
Situasaun
no ambiente RDTL ohin loron, exige lider (Prezidente) ida ne’ebe bele kontinua
garantia independencia nacional no unidade estado, i bele lidera F-FDTL ho
konfiancas forces tomak. Tanba sa? Tanba tuir ha’u nia hanoin, F-FDTL maka
hanesan simbolu prinsipal ba independensia nasional no unidade estadu RDTL nian.
Atu bele “lidera” F-FDTL nu’udar komandante sumpremo, ida ne’e la’os kualker
ema bele.
Kompetencias
propria Presidente da Republica, deskreve klaramente iha artigu 850
C-RDTL. Bainhira ita lé’e no analiza ba kompetencias sira ne’ebe iha, exige mos
kompetencia ekstraordanariu seluk hosi PR rasik. Ha’u fo exemplu iha artigu 850,
letra f), g), h), m). Hanoin hanesan, ita bele dada mos ba artigu 870
no 880 C-RDTL. Kompetencias ne’ebe Prezidente da Republica iha
relasiona ho pontu artigus referidu, exige kapasidade lideransa ida ne’ebe tasak
ona iha palku politika Timor-Leste, nune’e bele foti desizaun hodi garante
estabilidade no ezistencia Timor-Leste em-jeral nu’udar nasaun soberanu no
independete.
Iha
tinan 10 ikus, dentru de periudu rua – RDTL iha presidente na’in rua ne’ebe mai
hosi antesedentes la hanesan. Ida mai hosi antesedente nu’udar diplomata –
premiadu nobel da paz – ne’ebe barak liu luta ba kauza libertasaun nasional iha
diaspora. Ida seluk – veteranus kombatentes – Vice Chefe Estado Mayor FALINTIL
iha tempu gerilya (funu). Ita hotu bele sukat no valoriza, rezultadu sa ida
maka oferese no beneficia ona ba povu durante periudu sira nia ukun. Ha’u nia
esperansa katak, hosi ukun lider na’in rua ne’e, bele ona haraik diskrisaun ida
klara ba povu (votantes) hotu hodi hasoru eleisaun presidencial iha 20 Marsu
2017 mai.
Iha
buat barak (lisaun) ne’ebe povo (eleitores/votantes) bele aprende hosi ukun
lider bo’ot fundador nasaun RDTL ne’e. Desizaun barak maka sira foti ona, balun
di’ak no beneficia duni ba povo no nasaun. Maibe, iha mos desizaun balun ne’ebe
la fo beneficia ba moris di’ak povo kbi’it la’ek sira. Ita hotu bele estuda
modelu no karakter lideransa ne’ebe lider na’in rua ne’e hatudu ona. será que iha duni impaktu positivu ba
prosesu dezenvolvimentu no konstrusaun nasaun ida ne’e liu hosi apseitu vital
hotu ka lae?
Fator M.B.
Xanana Gusmão?
Maun
Bo’ot (Avô) Xanana Gusmão nu’udar Comandante em Chefe Estado Maior das FALINTIL
no hanesan lider maksimu rezistencia nian ne’ebe iha influencia bo’ot liu ba
Timor-Leste nia ukun rasik an. Antesedentes ne’ebe M.B Xanana Gusmão iha,
haraik duni influencias ne’ebe riil ba mapa politika RDTL nian.
Historia
pasadu iha elisaun presidencial 2007 no 2012, hatudu oinsa fatór Xanana Gusmão
sai determinante iha rezultadu ikus eleisaun. Povo tomak hatene se maka hamrik
iha Presidente Jose Ramos Horta ino Presidente Taur Matan Ruak nia sorin. Pontus
xave hosi apoiu M.B Xanana Gusmão nian, tanba sira na’in rua avansa nu’udar
kandidatu Independente i hanesan lider ne’ebe iha papel no kontribuisaun bo’ot
i vital tebes ba independencia RDTL.
Questoens
agora maka ne’e, iha eleisaun 2017 ne’e (20 Marsu), fatór Xanana Gusmão sei sai
nafatin fatór determinante? Ha’u fiar katak ohin loron ita hotu sei hein –
“Maun bo’ot nia pozisaun oin sa los? Maun bo’ot sei hamrik los iha se nia
sorin?
Iha
kandidatu lubuk ida ne’ebe naran hanesan ha’u mensiona ona. Publiku to’o ohin loron sei dauk hatene, será que Maun Bo’ot apoiu sira na’in
hira ne’e ida (ex. Lu Olo, Ramos Horta, Sama-Larua, Luis Guterres, Isabel
Ferreira, etc) ka ou Maun Bo’ot iha fali opsaun kandidatu seluk. Politika M.B
Xanana Gusmão hanesan misteriu ne’ebe halo ema barak susar atu sí’ik. Ha’u fiar
tebes katak M.B sei hili pesoal ne’ebe nia konfia bele garante estabiliade no
sustentabilidade hosi nasaun ida ne’e.
Tanba
sa? Tanba, ohin loron Timor-Leste sei hasoru luta naruk ida tan. Luta konaba kontinuasaun
diskusaun riku soin Timor-Leste iha tasi-timor ho Australia. Pasu ida hakat liu
ona – maka hakotu akordu CMATS. Tanba ne’e ha’u hanoin, M.B sei tetu ho tasak
kandidatu ida ne’ebe maka merese ba tú’ur iha Palacio do Presidente,
Aitarak-Laran.
Timor-Leste
Presija Prezidente Ida Oinsa?
Festa
demokrasia tinan 2017, sei hahu dau-dauk ho eleisaun prezidensial iha 20 Marsu
2017. Povu Timor-Leste hotu ne’ebe iha direitu ba votu, sei determina futuru
nasaun ida ne’e hodi hili Prezidente RDTL ba tinan lima mai. Ema ida-ida
(votantes), klaru barak maka iha ona figura prezidente ne’ebe nia gosta. Maske
nune’e, iha balun mos sei hein vizaun no misaun sa-ida maka kandidatu
prezidente sira sei aprezenta durante tempu kampaña. Bazeia ba diskrisaun
ne’ebe deskreve antes ona, no liga ba kompetencias Prezidente RDTL nian, maka
tuir ha’u nia opiniaun pesoal, Timor-Leste presija modelu Prezidente ida ho
karakter hirak hanesan; (i) INFLUENCIA
– signifika katak, Prezidente RDTL ne’ebe mai tenki iha kapasidade atu bele
influencia Instituisaun Estado no Governo, hanesan Parlamento Nacional,
Governo, F-FDTL, PNTL, sociedade civil hodi servi ba interese nasional e
garante estabilidade nasional, tuir konstituisaun RDTL haruka. Ita bele
imajina, bainhira prezidente ida la-iha influencia ba orgaun soberania sira
Timor-Leste? ida ne’e bele hatúun autoridade no kredibilidade hosi Prezidente
rasik. influencia iha ne’e, la signifika katak Prezidente tenki interfere to’o
kompentencias hotu ne’ebe orgaun soberania de estado ida-ida iha. (ii) FORTE – signifika katak Prezidente RDTL
tenki iha kapasidade no abilidade atu bele infrenta situasaun hotu difisil
ne’ebe dalaruma bele mosu iha kualker tempu hosi entidades oin-oin. Tenki iha
saude no mental ne’ebe di’ak – ex. hanesan kritikas, insultas, “atakas” – ne’ebe
maka dala ruma indika diretamente ba privasidade prezidente nian. (iii) BRANI – Signifika katak Prezidente da
Republica tenki iha kapasidade no abilidade atu foti desizaun hirak importante
no pertinente ne’ebe iha relasaun diretamente ho sutentabilidade moris povu no
estabilidade nasaun em-jeral. Klaru katak desizaun hotu ne’ebe foti sempre
bazeia ba lei ne’ebe vigora iha nasaun ida ne’e. maibe, importante atu
prezidente iha nia prinsipiu rasik - sím dehan
sím, não dehan não. Labele tanba iha “presaun”, Prezidente foti desizaun la haré’e
ba implikasaun negativa ne’ebe povu sei infrenta. (iv) MATENEK – signifika katak prezidente da Republica tenki iha kuiñesimentu
ne’ebe ás konaba aspeitu hotu nasaun nian – hanesan Direitu, Ekonomia,
Politica, Humanitaria, Edukasaun, Social, Relasaun Intenasional (Bilaterais no
Multilaterais). Maske iha Prezidente nia servisu, sei hetan apoiu hosi asesores
no intelektual hotu ne’ebe prezidente fiar, maibe fila fali ba ikus, desizaun iha
nafatin prezidente nia liman. Tanba ne’e, ha’u hanoin Prezidente RDTL presija
ema ne’ebe matenek. (v) IMPARSIAL – signifika
katak prezidente ba ema hotu, la’os prezidente ba partidu, grupu ou suku ida.
Prezidente tenki iha kapasidade atu halo atuasaun no desizaun hotu bazeia ba
insterese nasional, la’os tuir fali interese partidu politiku, satán interese
pesoal ou grupu ida nian. (vi) UNIFIKADOR
– signifika katak prezidente sai hanesan aman ne’ebe hola papel importante
hodi halibur hamutuk orgaun soberanu hotu atu bele servisu nu’udar ekipa ida
iha harmonia nia laran ba dezenvolvimentu moris di’ak povu nasaun ida ne’e.
Hakotu
Eleisaun
prezidencial ne’ebe sei hala’o iha loron
20 Marsu mai, dala ida tan sai hanesan teste ba prosesu demokrasia iha nasaun
doben ne’e. Iha ona kandidatus lubuk balun ne’ebe mai hosi forsa partidu
politiku nomos independente. Ida-idak kandidata ho fiar pontesia rasik ne’ebe
iha.
Ha’u
fiar katak kandidatus hotu, nu’udar ema matenek no politiku, iha kapasidade ne’ebe
naton atu bele ukun nasaun RDTL. Sira hotu, klaru katak sukat forsa no frakezas
i haré’e ona oportunidade no ameasas ne’ebe sei infrenta iha eleisaun mai.
M.B.
Xanana Gusmão sei kontinua sai hanesan fator ne’ebe determinante ba futuru
presidente RDTL. Iha Francisco Guterres “Lu Olo” hosi P. FRETILIN, Jose Luis
Guterres “LUGU” hosi P. Frenti Mudança, Antonio Lopes “Fatuk Mutin” hosi PST,
Isabel Fereirra hosi PLP, Jose Neves “Sama Larua” independente. Iha mos Angela
Freitas, Jose Ramos Horta no Amorin. Kestoens maka ne’e, M.B. Xanana Gusmão sei
fihir sira nain hirak ne’e ida? Nu’udar sidadaun RDTL, ha’u nia esperansa atu
elisaun prezidente ne’e bele hamosu prezidente ida ne’ebe prienxe kriteria 6
hanesan mensiona ona. Povu Timor-Leste tomak (votantes), klaru katak hatene no
kuiñese ona kandidatus ida ne’ebe maka merese liu asumi kargu Prezidente da
RDTL periudo 2017 – 2022.
Ha’u
fiar metin katak eleisaun prezidencial ne’e sei la’o iha ambitu demokrasia nia
laran, respeitu malu no tane malu ema timoroan ne’ebe hakarak nasaun ida nia di’ak.
Se-se de’it maka manan, nia sei sai prezidente ba RDTL. Povu hotu sei hili tuir
ida-ida nia koncensia – povo maka sei determina – povo maka sei hakotu, se mak
merese liu ba Prezidente RDTL 2017 – 2020. Viva Demokrasia Timor-Leste.
No comments:
Post a Comment