RELATORIO
WORKSHOP
HAKBI’IT
EMPREZAS MICRO NO KI’IK HODI DEZENVOLVE EKÓNOMIA NASIONAL
25
to’o 27 de Agostu de 2014
A.
Lia Makaloke
Hakbi’it emprezas mikro no ki’ik hodi dezenvolve
ekónomia nasional, nu’udar tema prinsipal ba iha Workshop loron tolu husi 25
to’o 27 de Agostu de 2014. Workshop ne’ebe maka fasilita husi Ministerio
Comércio, Indústria e Ambiente, Gabinete Vice-Ministro servisu hamutuk ho União
Nacional Micro Empresas (UNAME) no União Nacional Pequenas Empresas (UNAPE)
ne’e, hala’o ho hanoin fundamentu ida, atu oinsa maka autor emprezas mikro no
ki’ik Timor-Leste bele hetan informasaun no modelu ne’ebe di’ak liu konaba dezenvolvimentu
emprezas mikro no ki’ik ne’e rasik.
Durante iha loron rua nia laran, orador prinsipal husi
Bali-Indonesia Prof. Dr. I Wayan Ramantha, hamutuk ho nia kolega na’in rua Dr.
Made Gede Wirakusuma no Dr. Ni Ketut Rasmini, fahe informasaun, matenek no
esperensia ne’ebe maka sira iha konaba estrategia dezenvolvimentu emprezas
mikro no ki’ik, hodi bele motiva partisipantes sira ne’ebe maioria emprezariu.
Dr. Brígido de Sousa, Presidente de Konsellu
Administrativa Banco Nacional de Comércial Timor-Leste (BNCTL), fahe
informasaun ne’ebe importante tebes konaba papel BNCTL ba apoiu dezenvolvimentu
emprezas mikro no ki’ik Timor-Leste. Dúvidas sira konaba kréditu, hetan klareza
ne’ebe kle’an iha workshop ne’e nia laran.
Dr. Marcelino Joaquim Pinto, nu’udar emprezariu joven
timorenses ne’ebe maka hatudu progresu signifikante tebes iha nia prosesu
inisiu nu’udar emprezariu ho modal Rp 1.000.000,00- (Rupiah
Juta Ida) no to’o agora iha ona modal USD 1.0000.000,00 (Dolar Americano Juta
Ida).
Iha Worskhop ne’e mos, alemde orador sira aprezenta
materia, iha mos diskusaun tématika ne’ebe maka hala’o ho objetivu, lori partisipantes
sira diskute konaba problemas no dezafius ne’ebe sira infrenta i solusaun
ne’ebe maka sira iha hodi rezolve situasaun hirak refere. Durante workshop,
partisipantes sira iha antusiasmu ne’ebe bo’ot tebes hodi rona materia sira no
partisipa ativu tebes iha diskusaun tématika ne’ebe maka hala’o durante loron
rua.
Iha loron datolu, atu konkretiza hanoin sira iha
diskusaun durante loron rua, nune’e Ministerio Comercio, Indústria e Ambiente,
ne’ebe reprezenta husi Vice-Ministro Excelência Abel da C.F. Ximenes, asina
Nota de Intendimentu ho Kantor Akuntan Publik dan Konsultan Manajemen I Wayan
Ramantha konaba futuru dezenvolvimentu ekónomia mikro iha Timor-Leste no asina
mos kontratu servisu hamutuk ho União Nacional Micro Empresas (UNAME) nu’udar
parseiru governo nian iha Mercado Taibessi. Liu husi MOU ne’ebe maka asina ona,
sai hanesan pasu ida importante tebes iha prosesu dezenvolvimentu emprezas
mikro no ki’ik Timor-Leste.
Workshop durante loron tolu ne’e, husik hela duni
bukae ba emprezarius mikro no ki’ik sira hotu no kuda hela espiritu nu’udar
emprendendor ba iha emprezarius sira. Bainhira dezenvolvimentu emprezarial la’o
iha dalan ne’ebe los ona, nei-neik ka lais, mehi 2030 atu hasa’e ekónomia
Timor-Leste ba iha nivel médiu alto sei bele atinji duni.
B. Data no Fatin Workshop
Workshop hala’o Durante loron tolu,
hahu husi:
a.
Loron
hahu : Segunda, 25 de
Agostu de 2014.
b.
Loron
hotu : Quarta, 27 de
Agostu de 2014.
c.
Fatin : Salão, INFORDEPE
BALIDE-DILI
C. Partisipantes
Total partisipantes ne’ebe maka
partisipa iha workshop durante loron tolu ne’e hanesan tuir mai:
a)
Loron
da-uluk 60 partisipantes
b)
Loron
da-rua 70 partisipantes
c)
Loron
da-tolu 100 partisipantes
D. Tema Workshop
Tema prinsipal husi workshop loron
tolu ne’e maka “HAKBI’IT EMPREZAS MIKRO
NO KI’IK HODI DEZENVOLVE EKONOMIA NASIONAL”.
E.
Oradores
Workshop
Orador sira
ne’ebe hato’o palestra iha workshop ne’e maka:
1.
Prof. Dr. I Wayan Ramantha, MM, Ak, CPA.
Profile
Name :
Prof.Dr.I Wayan Ramantha, Ak.,MM.,CPA
Place / Date of Birth :
Batubulan, 10 May 1959
Ranks & Category (Govt. Employment) : Professor / IV C
Govt. Employment No. : 19590510
199003 1 001
Occupation
: Lecturer – Economic Faculty, Universitas -Udayana
Address :
Banjar Tegaltamu, Batubulan, Gianyar-Bali
Education
a)
Primary :
SD Negeri Batubulan, Graduated in 1972
b)
Secondary : SMP Negeri Singapadu, Graduated in 1975
SMEA Denpasar, Graduated in 1979
c)
Tertiary : Universitas Udayana (Bachelor in Economics)
Graduated in 1984
Universitas
Udayana (Master in Business Management)
Graduated
in 2000.
Universitas
Airlangga (Doctorate in Accounting) Graduated in 2004
d)
Profession: Universitas Brawijaya (Registered
Accountant) Graduated in 1988
a.
Government
Employment Category History
a)
Pengatur Muda/Golongan III A in 1993
b)
Penata Muda Tingkat I/Golongan III B in 1995
c)
Penata/Golongan III C in 1997
d)
Penata Tingkat I/Golongan III D in 2002
e)
Pembina/Golongan IV A in 2006
f)
Pembina Tk. I/ IV B in 2008
g)
Pembina/IV C in 2011
b.
Government
Employment Rank History
a)
Asisten Ahli Madya in 1993
b)
Asisten Ahli in 1995
c)
Lektor Muda in 1997
d)
Lektor Madya in 2002
e)
Lektor in 2005
f)
Lektor Kepala in 2006
g)
Professor in 2008
c.
Employment
History
a)
Managing Partner,
Kantor Akuntan Publik I Wayan Ramantha, 1994 - Current
b)
Professor of
Accounting Information System at the Economic Faculty of Universitas Udayana,
2008 – Current
c)
Dean of the
Economic Faculty – Universitas Udayana, 2008 – 2012
d)
Head of Internal
Audit (SPI) Universitas Udayana, 2014 – Current
e)
Non Executive
Director PT (Persero) Bali Tourism Development Corporation (BTDC), 2001 – 2011
f)
Member of
Internal Audit Committee PT.(Persero) Bali Tourism Development Corporation
(BTDC), 2011- 2013
g)
Chief Economist
Officer PT (Persero) Bank Negara Indonesia,Tbk. Bali, NTB, NTT Area, 2010 –
Current
h)
Accounting and
Finance Consultant for PDAM Gianyar, 2012 – 2013
i)
Accounting and
Finance Consultant for PDAM Karangasem, 2012 – Current
j)
Supervising
Committee for PDAM Badung, 2013 – Current
k)
Expert Panel for
Government of Denpasar, 2012 – Current
l)
Expert Panel for
Government of Badung, 2013 – Current
m)
Expert Panel for
Government of Bali, 2014 – Current
n)
Founder and
Shareholder of PT Sarana Bali Ventura
(Venture Capital)
o)
Owner of PT. Karya Mas Utama Denpasar (Air
Conditioning Dealership and Contractor)
p)
Owner of PT BPR
Raga Jayatama Batubulan (Micro Finance Banking)
q)
Owner of PT Tripperindo Bali (Agro Business &
Exporter)
r)
Owner of PT Raga
Bali Properti Denpasar (Land Development)
2. Dr. Brígidio
de Sousa, Chairman, Board of Directors BNCTL
Summary of Qualifications:
Over 20 years of professional work experience in
banking with extensive qualifications in financial management, project
administration and human resources
Experience
Chairman, Board of Directors, BNCTL April 2014- present
Vice Chairman and Chairman of Risk Management of Committee, BNCTL July 2011 – April 2014
Member of Board of Director,
IMfTL 2004
– July 2011
Senior Project Officer, Asian
Development Bank June
2010- 27 March 2014
Finance and Administration
Officer, Asian Development Bank January
2001-June 2010
Finance Manager, Care
International Mar
2000 – Nov 2000
Chief of Accounting Department,
BPD Timor-Timur, Baucau Branch 1996-1998
Education
Open University of Australia, University of South of Australia and Monash University 2010-Present
Majoring in
Accounting
Indonesia Bankers’ Institute (IBI), Jakarta, Indonesia 1997-1999
Workshop/Seminar/Training
Attended:
§
Community Empowerment Project, Kalahi-CIDSS
Project Manila, Philipines 2012
§
Review Mission for PNPM-Mandiri, Makassar,
Manado, Jateng, Indonesia 2012
§
Project Implementation Seminar 2012
§
Microfinance seminar, Jakarta and Bali 2011
§
Working with Civil Society Organization, Fiji 2011
§
Managing for Development Result (MfDR), Dili 2010
§
CGAP Training for Microfinance funders 2010
§
Financial Modeling, Manila, Philippines 2009
§
Finance and Administration Workshop, Manila,
Philippines 2004, 2006, 2009
§
Project Implementation Seminar, ADB, Manila,
Philippines 2004
F.
Atividades
1.
22 de
Agostu de 2014, Simu Bainaka.
Atividades ba workshop loron
tolu, la’o kedas iha Sesta, data 22 de Agostu de 2014. Iha loron refere, orador
prinsipal ba workshop ne’e, Prof. Dr. I Wayan Ramantha ho nia kolega na’in rua,
Dr. Made Gede Wirakusuma no Dr. Ni Ketut Rasmini.
Iha loro kraik, Prof. Dr. I
Wayan Ramantha hala’o enkontru ho Prezidente União Nacional Pequenas Empresas,
Sr. Francisco Lai iha hotel Luz Clarita ne’ebe fasilita husi Assessor Micro e
Pequenas Empresas Dr. António Cunha. Objetivu husi enkontru ne’e maka, fahe
informasaun konaba situasaun riil ne’ebe emprezas ki’ik sira iha Timor-Leste
infrenta. Informasaun hirak ne’e, hanesan referensia ba Prof. Ramantha no
kolegas, nune’e bele prepara materia workshop ne’ebe di’ak liu no atu bele
elabora plano estrategico ba dezenvolvimentu emprezas ki’ik Timor-Leste.
2.
23 de
Agostu de 2014, Enkontru ho Dirijentes UNAME.
Iha Sábado, 23 de Agostu de
2014, Prof. Dr. I Wayan Ramantha no kolegas hala’o enkontru ho União Nacional
Micro Empresas iha Merkadu foun Taibessi. Iha enkontru ne’e, Sr. Fernando
Viera, nu’udar prezidente UNAME hato’o informasaun lubuk konaba situasaun
ne’ebe maka emprezas mikro sira infrenta, liu-liu situasaun iha merkadu
Taibessi nian.
Hafoin enkontru, UNAME ho
Prof. Dr. Ramantha no kolegas vizita no observa situasaun atividades iha
merkadu foun Taibessi no vizita mos ba iha merkadu Manleuana i vizita mos
merkadu tais iha Colmera.
Objetivu husi atividades
hirak ne’ebe maka hala’o molok workshop ne’e, maka atu bele fahe hanoin no
informasaun konaba situasaun riil ne’ebe emprezas mikro sira infreta, nune’e
bele loke Prof. Dr. Ramantha no kolegas sira nia hanoin no vizaun atu iha
futuru bele elabora Planu estrategiku dezenvolvimentu ida di’ak tuir necesidades
emprezas mikro no ki’ik.
3. 24 de Agostu
de 2014, Gladi Resik
Iha loron 24 de Agostu de
2014, komisaun organizadora halo preparasaun ba dala ikus nian konaba workshop
ne’ebe maka sei hala’o. Preparasaun sira ne’ebe halo maka hanesan tuir mai:
a.
Cross check konaba
disponibilidade prezensa Vice-Primeiro Ministro Ex.mo Fernando La Sama de
Araujo atu halo abertura ba workshop.
b.
Cross check konaba
prezensa partisipantes sira.
c.
Cross check konaba
disponibilidade emprezariu Sr. Marcelino Joaquim Pinto atu sai nu’udar inspirador
ba partisipantes workshop.
d.
Preparasaun
logistika.
e.
Preparasaun
konsumsi.
f.
Preparasaun simu
bainaka ho dansa tradisioanl.
4.
25 de
Agostu de 2014, Worskhop Loron Da-Uluk.
Workshop loron da-uluk ne’ebe maka hala’o iha salaun
INFORDEPE, Balide-Dili hahu iha oras tuku 08 dader ho registu ba partisipantes
sira. Workshop loron tolu ne’e loke husi Vice-Ministro Comércio, Indústria e
Ambiente Ex.mo Abel Freitas Ximenes Lari Sina.
a.
Abertura
Workshop
loron tolu 25 to’o 27 de Agostu de 2014, tuir planu no agenda ne’ebe atu loke
husi Vice-Primeiro Ministro da RDTL Excêlencia Fernando La Sama de Araujo.
Maibe tamba, Excêlencia Vice-PM lidera revizaun orsamental ba period 2015
nune’e la bele marka prezensa.
Workshop
ne’e rasik loke fali husi Vice-Ministro Comércio, Indústria e Ambiente
Excêlencia Abel da Costa Freitas Ximenes Lari Sina. Pontus importante ne’ebe
Excêlencia hato’o iha abertura ne’e maka hanesan tuir mai:
v Agradese
ba prezensa husi Prof. Dr. I Wayan Ramantha no kolegas ne’ebe maka sei fahe
informasaun, mateneke no esperensia durante loron tolu nian laran iha workshop
ne’e.
v Agradese
ba prezensa emprezarius mikro no ki’ik sira ne’ebe maka organiza husi UNAME no
UNAPE, inklui reprezentantes husi Ensino Superior.
v Enkoraja
partisipantes sira hotu atu bele iha aproveitamentu ida di’ak, hodi akompanha
no partisipa ativu iha workshop durante loron tolu ne’e.
v Husu
ba UNAME no UNAPE atu bele iha papel ne’ebe maka ativu liu tan ba
dezenvolvimentu emprezas mikro no ki’ik Timor-Leste.
v Agradese
ba prezensa Sr. Marcelino Joaquim Pinto ka Marcelino Misterios ne’ebe maka sei
fahe nia esperensia nu’udar emprezariu timorenses ne’ebe maka la’os hetan ona
suksesu bo’ot, maibe iha ona progresu neebe maka signifikante tebes hahu husi
inisiu hala’o negosiu to’o ohin loron. Vice-Ministro husu atu partisipantes
sira bele aprende husi kazu Sr. Marcelino nee.
v Vice-Ministro
mos hateten katak, prezensa Senhor Marcelino ne’e hanesan motivasaun ida ba
partisipantes sira, nune’e bele iha papel ne’ebe maka ativu liu tan iha prosesu
dezenvolvimentu ekónomia nasional.
b.
Aprezentasaun
Kazu Susesu
Aprezentasaun
kazu susesu iha vida negosiu ne’e, hato’o husi emprezarius timorenses Sr. Marcelino Joaquim Pinto, na’in ba
loja Misterios-Baucau. Tuir mai Pontus importante balun ne’ebe maka hato’o husi
Sr. Marcelino Misterios.
a)
Profil
Personal
NARAN : MARCELINO JOAQUIM
PINTO
FATIN MORIS : Lai Soru Lai de Baixo
Data Moris : 24 / 02 / 1972
Fen Kaben : Severina Amaral
Oan : 8
Naran Loja : MISTERIOS-BAUCAU
b)
Edukasaun
v Ensino
Primaria (SD) iha Lai Soru Lai- Quelicai. Remata eskola iha tinan 1988.
v Esino
Pre-Primaria (SMP) iha Quelicai. Remata eskola iha tinan 1991.
v Ensino
Secondaria (SMEA) iha Baucau. Remata eskola iha tinan 1994.
v Ensino
Superior (Perguruan Tinggi) iha IOB-klase paralelu Baucau. Remata eskola iha
tinan 2011 iha Jestaun Publico.
c)
História
Negosiu
Senhor
Marcelino hahu konta nia historia hahu husi inisiu fila liman to’o agora
nu’udar emprezarius ne’ebe hetan progresu signifikante tebes iha nia negosiu.
v Hahu
mehi atu fila liman iha tinan 1994, ne’ebe ho voluntario ajuda nia kolega Paulo
da Costa hit nia sasan sira ne’ebe atu fa’an iha loja.
v Ho
esperensia oituan, hau hahu buka modal atu fa’an sasan hanesan kolega Paulo,
maibe problema maka modal la iha.
v Iha
tempu ferias fila ba Quelicai, ko’alia ho hau nia Aman, hau nia Aman fo modal
Rp 1 Juta.
v Ho modal Rp 1 Juta hau hahu negociu ki’ik oan,
fa’an rinso no sigaru tau iha liman la’o tuir dalan.
v Hafoin
hau hahu loke kios ki’ik ida, maibe iha 1994 nee iha demonstrasaun bo’ot no ema
sunu hotu hau nia sasan. Hau senti lakon no stres los iha tempu ne’eba.
v
Maibe hau la hakiduk.
v
Hafoin hau harii tiha uma kain, hamutuk ho hau
nia kaben ami hahu halo negociu fali. Modal ne’ebe ami iha Rp 5 juta.
v
Ami hahu sosa rai no uma ne’ebe ami hela uja mos
ba Loja.
v
Ami fa’an iha Baucau no Viqueque.
v Iha
1999 bainhira konsulta popular no Timor-Leste hetan UKUN RASIK AN, milisia sira
komesa sunu halo ami mos halai ba foho-Buio-Ossu.
v Sasan
ne’ebe maka ami fa’an lakon hotu. Ema foti hotu kedas halo hau lakon ba dala 2.
Maibe hau la hakiduk, kontinua halo negociu.
v Hafoin
konsulta popular Hau ho hau fen kaben kontinua hala’o negociu.
v Iha
Novembro 1999 ami iha modal Rp 50 juta. Ami hahu putar modal ne’e, no to’o ohin
loron grasa bo’ot ba Maromak buat hotu sei la’o tuir dalan los.
d)
Asset
1.
Rai Hektar 2.
2.
Kareta iha 6
v
Tronton roda ualu 1.
v
Truck 2.
v
Fuju 1.
v
Bis 1.
v
Hi Lux 1.
3.
Modal agora iha USD 1 Milliaun.
4.
Trabalhadores iha 15.
e)
Konkluzaun
v Atu
hahu fila liman tenke iha uluk paisaun no dezeizu, katak Senhor Marcelino hahu
uluk ho mehi.
v Voluntariamente
Ajuda ema ne’ebe maka iha uluk ona atividades negosiu.
v Hahu
uluk ho modal Rp 1 juta.
v Modal
gradualmente sa’e husi Rp. 1 juta, Rp. 5 juta, Rp. 50 juta i agora iha ona USD
1 juta.
v Monu
dala tolu (bangkrut) durante hala’o
prosesu negosiu to’o ohin loron.
v Mesagem
maka, keta tauk monu hamrik kontinua hala’o servisu.
c.
Aprezentasaun
Materia
Aprezentasaun
material ba loron da-uluk hato’o husi
Prof. Dr. I Wayan Ramantha, ne’ebe maka mai ho kapasidade nu’udar leader
iha Kantor Akuntan Publik dan Konsultan
Manajemen I Wayan Ramantha. Tópiku ne’ebe maka hato’o iha workshop loron
da-uluk ne’e maka Strategi Pengembangan
Usaha Mikro Kecil dan Lembaga Keuangan Pendukungnya (Estrategia
Dezenvolvimentu Emprezas Mikro Ki’ik no Instituisoens Financeira de Apoiu). Pontus importante sira ne’ebe hato’o
iha workshop loron da-uluk ne’e maka hanesan:
v
Papel emprezas
mikro no ki’ik nu’udar aliserse ba dezenvolvimentu ekónomia nasional.
Ø
Emprezas mikro
iha papel ne’ebe importante tebes hodi dudu dezenvolvimentu no garante
estabilidade ekonomia nasional.
Ø
Dezenvolvimentu
emprezas mikro no ki’ik nu’udar pasu ida hodi dezenvolve ekonomia povu barak.
Ø
Dezenvolvimentu
emprezas mikro bele hamenus dezempregu iha nasaun sub-dezenvolvidu.
v
Frakezas no
dezafius hirak ne’ebe maka emprezas mikro no ki’ik sira infrenta.
Ø
Karakter nu’udar
emprendedor barak maka sei minim no la iha kreatividades.
Ø
Asesu ba
instituisaun bankaria fraku tebes.
Ø
Kapasidade
jestaun ne’ebe limitadu (planeamentu, implementasaun no kontrola).
v
Faktores sira
ne’ebe sai nu’udar indikador ba dezenvolvimentu emprezas mikro no ki’ik.
Ø
Money ka modal
(capital). Modal nu’udar instrument importane tebes iha atividades negosiu.
Modal maka sai hanesan sasukat husi progresu ne’ebe maka emprezas mikro no
ki’ik sira sei atinji.
Ø
Man ka manusia
(ema). Rekursu ema iha papel ne’ebe maka importante tebes iha progresu emprezas
mikro no ki’ik sira. Tamba ne’e, importante atu iha planu ne’ebe maka di’ak ba
dezenvolvimentu rekursu ema hodi hasa’e sira nia abilidade no konhesementu iha
vida negosiu.
Ø
Material. Iha
atividades emprezarial, material (materia prima) importante tebes atu bele fo
garante ba ezistensia emprezas ne’e rasik. Tamba ne’e, materia prima tenke
preparadu tuir necesidades ne’ebe iha (kuantidade no kualidade).
Ø
Marketing.
Marketing nu’udar dalan ida importante liu atu oferese produtus ka servisus ba
konsumedores sira. Tamba ne’e, iha marketing presizamente tau atensaun ba
asuntu sira hanesan Product, Place,
Price, Promotion, People no Public
Relation.
Ø
Management
(jestaun). Management ka jestaun maka sai hanesan xave ba susesu ka insesu
emprezas ida.
v
Instituisoens financeira
ne’ebe suporta atividades mikro no ki’ik.
Ø
Banco Geral.
Ø
Bank Perkreditan Rakyat ka Banku Kreditu ba Povu. BPR hala’o funsaun hodi
halibur osan (dana) husi povu liu husi modelu depozitu no oferese fali ba povu
liu husi kreditu. Iha Indonesia, BPR
bain-bain hala’o operasaun iha sub-distrito no distrito sira. Estabelesementu
BPR bele hala’o husi governo (rikusoin ne’ebe haketak/kekayaan yang dipisah), seitór privadu, no kooperativa.
Ø
Modal Ventura.
Modal ventura nu’udar investimentu ida iha forma de
financiamentu ne’ebe maka hala’o ho forma partisipasaun kapital (penyertaan modal) iha emprezas privada
ruma nu’udar parceria. Karakteristika modal ventura maka:
ü
Autor maka
investor (emprezarius) ka emprezas modal ventura.
ü
Apoiu financiamentu
liu husi dalan tau capital ka modal hamutuk ou temin dehan partisipasaun
kapital (penyertaan modal).
ü
Involvimentu
jestaun hala’o husi autor sira hanesan parceiru.
ü
Tipu de risku
ne’ebe sei bele mosu maka negosiu/emprezas frakasa (usaha gagal).
ü
Forma de lukru,
capital gain (manan modal) no fahe
exedente (bagi hasil).
ü
Durasaun tempu
ne’ebe permite iha modal ventura ne’e
maka husi tinan 5-10 (tempu naruk).
ü
Final kontratu ka
bainhira kontratu hotu ona maka investimentu husi parceiru sira mos para ona ka
disinvestimentu.
Ø
Benefisiu husi Modal Ventura
ü
Presta asistensia
ba jestaun para ba benefisiu hamutuk.
ü
Iha network marketing ne’ebe bo’ot (luan)
estabelesidu entre emprezas modal ventura
sira.
ü
Finansiamentu
hala’o ho fleksibilidade no bele ajusta tuir cash flow (fluxo de fundos) emprezas ne’ebe hamutuk iha modal
ventura.
ü
Halo emprezas
ne’ebe hamutuk iha modal ventura sai bankable
(rentavel) husi parte asesu no estrutura capital.
ü
Apoiu
dezenvolvimentu emprezas mikro no ki’ik i bele emprega trabalhadores barak.
Ø
Karakteristika modal ventura
ü
Atividades ne’ebe
hala’o iha influensia direkta ba emprezas ne’ebe iha.
ü
Investimentu
ne’ebe maka emprezas hala’o ne’e ba durasaun tempu naruk (> tinan 3).
ü
Negosiu ne’ebe
maka atu hala’o ne’e hanesan pilotu, tamba ne’e sei iha risku ne’ebe bo’ot.
ü
Vantajem (lukru)
ne’ebe hetan mai husi capital gain, dividendus
no fahe exedentes (sisa hasil usaha).
ü
Atividades barak
hala’o iha prosesu estabelesimentu negosiu foun ou dezenvolvimentu ba negosiu
ne’ebe iha nia prosperiedade ka sustentabilidade.
Ø
Negosiu ne’ebe
financia husi modal ventura
ü
Emprezas ne’ebe
maka iha prosesu dezenvolvimentu no inovativu i iha potensia dezenvolve di’ak
liu tan iha futuru.
ü
Emprezas ne’ebe
hakarak halo ekspansaun ba nia negosiu maibe hetan limitasaun.
ü
Emprezas ne’ebe
maka hakarak halo restruturizasaun ba nia dividas sira.
ü
Emprezas ne’ebe
maka iha ona quota de Mercado (market
share) di’ak, maibe hetan difikuldades iha nia fasilidades produsaun.
ü
Emprezas ne’ebe
maka presiza financiamentu ba dezenvolvimentu negosiu ka produtu foun.
v
Instituisoens de
garantia de kréditu (Lembaga Penjamin
Kredit). Funsaun husi LPR maka:
Ø
Halo aktividades
ne’ebe maka oferese garantia hodi apoiu asesu kreditu ba emprezas mikro no
ki’ik, ne’ebe maka sira nia atividades negosiu iha visibilidade (layak), maibe
la prienxe rekizitus tekniku husi banku, liu-liu atu selu funan.
Ø
Garantia de
kreditu sei asumi provizoriumente risku reembolsu ba banku/kreditur, bainhira
tempu ne’ebe maka prometidu ona, kreditur la bele prienxe sira nia obrigasaun.
Ø
Garantia kreditu
nu’udar servisu hamutuk entre parte tolu, hanesan; emprezas ne’ebe fo garantia
ba kreditu, Banku/kreditur (ne’ebe simu garantia), no kliente emprezas mikro no
ki’ik (garantido).
v
Revitalizasaun
merkadu tradisional.
Ø
Muda imagem
merkadu tradisional sai hygiene.
Ø
Muda hanoin (mind-set) negosiantes sira atu bele
honestu, servi, no kuidadu limpeza.
Ø
Kuidadu kualidade
no seguransa produtu.
Ø
Maneja instrument
CSR produsen bo’ot atu bele akonsellia negosiante merkadu tradisional.
Ø
Presiza fo
formasaun no treinamentu iha area sira hanesan; emprendedor, financeira no
capital, marketing, administrasaun no kualidade de kontrolu.
Ø
Merkadu
tradisional nu’udar fatin pubiku ne’ebe sai identidade ba cidade.
Iha loro kraik, hafoin han
meudia, Worskhop kontinua ho halo diskusaun tématika. Iha diskusaun tématika
ne’e, fahe ba grupu hat husi membrus UNAME no UNAPE fahe ba grupu rua.
Partisipantes sira ne’ebe mai husi kooperativa no ensino superior enkaisa iha
kada grupu ne’ebe maka iha. Kada grupu iha membrus 12.
Tópiku ne’ebe diskute iha
diskusaun tématika ne’e maka:
1.
Problemas sa ida
maka emprezas sira infrenta iha sira nia atividades?
2.
Sa ida maka
emprezarius sira nia esperansa?
Iha grupu hat iha ne’ebe
partisipa iha diskuasaun maka:
1.
Grupu UNAME A
a.
Problemas
Ø
Folin sasan iha
merkadu.
Ø
Produtu ladun
mos.
Ø
Asesu ba
transportasaun menus.
Ø
Merkadu Taibessi
foin maka harii.
b.
Esperansa
Ø
Hasa’e rendimentu
Ø
Governo bele
fasilita mikro kreditu ba vendedores sira.
Ø
Formasaun,
treinamentu no kapasitasaun.
Ø
Hadia dirasaun
Estrada ba iha merkadu Taibessi.
2.
Grupu UNAME B
a.
Problemas
Ø
Fatin negosiu la
sufisiente.
Ø
Rendimentu menus
tebes.
Ø
Warung iha liu
merkadu kotuk.
Ø
Folin sasan
ne’ebe fa’an iha merkadu laran la hanesan.
b.
Esperansa
Ø
Governo tau
negosiante sira iha fatin ida di’ak.
Ø
Husu governu atu
bele kontrola folin sasan.
3.
Grupu UNAPE A
a.
Problemas
Ø
Rekursu humanus
menus.
Ø
Capital de
negociu menus.
Ø
Jurus ba kreditu
ás tebes
Ø
Lokasi bisnis la
estrategico.
Ø
Folin sasan ás
tebes.
b.
Esperansa
Ø
Hasa’e
konhesementu emprezarius mikro.
Ø
Fo jurus ba
kreditu entre 3% - 6%.
Ø
Deklarasaun husi
chefe do suco bele criteria ida ba foti kreditu.
Ø
Hadi’a sistema
merkadoria.
4.
Grupu UNAPE B
a.
Problemas
Ø
Kondisaun merkadu
la adekuadu.
Ø
Infrastrutura sei
menus tebes.
Ø
Jurus ba kreditu
as tebes.
Ø
Kualidade produtu
la dun di’ak.
Ø
Jestaun sei
fraku.
b.
Esperansa.
Ø
Merkadu tenke
sufisiente.
Ø
Kria lei ba
emprezas ki’ik.
Ø
Husu banku
(BNCTL) hatun jurus ba kreditu.
Ø
Emprezarius sira
sai formadu no kapasitadu liu tan.
Ø
Atividades
emprezarial iha ambiente ne’ebe di’ak.
5.
26 de Agostu de 2014, Workshop Loron
da-rua
Loron da-rua ba workshop
ne’e, iha orador na’in rua ne’ebe maka hato’o palestra hanesan:
a.
Dr. Brigido de
Sousa, Chairman, Board of Directors BNCTL. Materia ne’ebe maka Dr. Brigido
hato’o maka konaba “Papel BNCTL ba Apoiu Dezenvolvimentu Emprezas Mikro no
Ki’ik”. Pontus importante husi materia ne’e maka hanesan:
v
Produtus ne’ebe
BNCTL haraik ba nia kliente sira, hanesan depozito, giro, kreditu.
ü
BNCTL simu ema
ne’ebe rai sira nia osan no sira ne’ebe hakarak atu kreditu hadi hala’o
atividades negosiu.
ü
BNCTL fo kreditu
ba grupu formal no non formal, ne’ebe iha responsabilidade hala’o sira nia
atividades iha Agricola, karpintaria no seluk tan.
v
Dezafius BNCTL
ü
Emprezarius sira
seidauk bele halo relatoriu financeira ne’ebe maka di’ak.
ü
Status no kondisaun
emprezariu sira la klaru.
ü
Lei ba leilaun
seidauk iha hodi bele foti sasan ne’ebe maka sai hanesan garantia.
ü
Presiza formasaun
ne’ebe di’ak ba emprezas mikro no ki’ik, nune’e bele iha konhesementu di’ak
konaba atividades sira hala’o hodi promove produsaun ne’ebe iha kualidade no
jeitu.
v
Produtus kreditu
iha BNCTL.
ü
Kreditus ba
grupus. Kreditu ne’e haraik ba grupu feto sira iha area rurais no urbana hodi
hadi’a rendimentu familian nian liu husi negosiu ki’ik.
ü
Kreditu ba
vendedores iha merkadu. Kreditu hala’o ho objetivu aumenta volume
sasan/produtus iha merkadoria.
ü
Kreditu ba
agrikultura. Finansia atividades agrikultura hanesan kuda, koilheta, selu ema,
hola adubus, aluga traktor, no seluk tan.
Total kreditu ne’ebe maka BNCTL oferese ba atividades negosiu
ki’ik no mediu:
ü
Agrikultura 15%.
ü
Industria 7 %.
ü
Fa’an sasan/
lojas 72 %
v Sa
ida maka BNCTL sei halo?
ü Kontinua dezenvolve produtus depozitu no
Kreditu atu fasilita assessu finanseiru ba emprezas ki’ik no mediu.
ü Gradualmente, hasa’e proporsaun kreditu ba
negosiu kiik no mediu entre 20-30% husi total
kreditu BNCTL nian.
ü Hala’o sosializasaun ba emprezas sira atu eduka sira
rai osan iha banku no uza fasilidade bankaria atu apoiu sira nia negosiu no
dezenvolvimentu.
ü Progresivamente hatun jurus kreditu ba
emprezas mikro no mediu.
ü Fasilita asessu ba BNCTL liu
establesimentu sukursais BNCTL nian iha sentru distritus no sub-distritus nebe
viable no operasionalizasuan banku.
b. Prof.
Dr. I Wayan Ramantha, Direktur Kantor Akuntan Publik dan Konsultan Manajemen.
Iha loron
da-rua ne’e, materia ne’ebe maka Prof. Dr. I Wayan Ramantha hato’o maka konaba Menemukan Usaha Baru. Pontus importante
sira iha materia ne’e maka:
v Karakter
emprendedorismu. Kontiudu husi materia ida ne’e maka hanesan:
ü Kriasaun
buat ne’ebe foun (produtus i servisus).
ü Mentalidade
nu’udar emprezarius (brani foti risku iha negosiu)
ü Kreatividades
no inovasaun.
v Kreatividades
emprendedor bazeia ba kultura. Kontiudu husi materia ne’e maka hanesan:
ü Buka
hatene produtu local ne’ebe iha valor merkadoria.
ü Oinsa
transforma produtu local ne’ebe iha valor ba merkadu.
v Produtu
Lokal, Merkadu Global.
c.
Diskusaun Tématika
Diskusaun
tématika ba loron da-rua ne’e hala’o ho objetivu atu responde konaba rezultadu
husi diskusaun tématika iha loron da-uluk. Iha perguntas rua maka hato’o iha
diskusaun tématika rua ne’e:
1. UNAME.
Responde dezafius ne’ebe maka hetan iha diskusaun loron da-uluk, maka buat
ne’ebe emprezas mikro sira sei halo maka:
Ø Kria
servisu hamutuk entre vendedores sira ne’ebe iha merkadu laran atu bele fa’an
sasan ho folin ne’ebe maka hanesan.
Ø Hadi’a
metodu atendementu ba konsumedores.
Ø Halo
limpeza/ hamos fa’an fatin.
Ø Halo
promusaun ba sasan ne’ebe atu fa’an.
Ø Kapasitasaun
ba vendedores sira iha area kasir, kontabilidade no jestaun.
2. UNAPE
B
Ø Hadi’a
kualiade rekursu humanu liu husi formasaun, kapasitasaun no treinamentu.
Ø Hasa’e
vontade atu halo negosiu.
Ø Kria
produsaun rasik atu fa’an iha merkadu.
3. UNAPE
A
Ø Hadi’a
kualiade de produtus.
Ø Hadi’a
kualidade de atendementu.
Ø Propoin
ba governu koalia ho BNCTL atu hamenus jurus ba kreditu.
6.
27 de
Agostu de 2014, Workshop loron da-tolu.
Iha loron 27 de Agostu de
2014, la iha aprezentasaun materia tamba ida ne’e loron ba da ikus. Programa
prinsipal ne’ebe hala’o iha loron ne’e maka:
1) Asina akordu Memorandum
Of Understanding Entre Ministerio Comércio, Indústria e Ambiente ne’ebe
reprezenta husi Vice-Ministro Ex.mo Abel Ximenes ho Kantor Akuntan Publik dan
Konsultan Manajemen I Wayan Ramantha ne’ebe reprezenta rasik husi Director
Prof. Dr. I Wayan Ramantha. Pontus importante husi akordu ne’e maka hanesan
tuir mai:
a) Perancangan
strategi pengembangan usaha mikro dan kecil (Dezenha Estrategia ba Dezenvolvimentu Emprezas Mikro no Ki’ik).
b) Perancangan
model revitalisasi pasar Taibessi. (Dezenha
Estrategia ba Modelu Revitalizasaun Merkadu Taibessi).
c) Pembentukan
Lembaga Modal Ventura. (Estabelesementu
Instituisaun Kapital de Risku)
d) Pembentukan
Lembaga Penjamin Kredit Nasional. (Kriasaun
ba Instituisaun Nasional ba Kreditu Seguru).
e) Pembentukan
Lembaga Keuangan Bank Perkreditan Rakyat atau Bank Pasar. (Estabelesementu Instituisaun Financeira Banku Kreditu
do Povo ou Banku Merkadoria)
Testemunha ba asina akordu ne’e maka hanesan:
v
Sr. Elizario
Fereira Prezidente CNCTL.
v
Sra. Jacinta dos
Santos husi DNCMPE’s)
v
Sr. Carlos
Ximenes husi Meu Ambiente.
v
Sr. Francisco da
Costa Cabral Lai Prezidente UNAPE.
v
Sr. Fernando
Viera Soares Prezidente UNAME.
v
Sr. Expedito Diaz
Ximenes
v
Sr. Henrique
Quefi Emprezariu Micro.
2)
Asina Akordu
Servisu Hamutuk entre MCIA ne’ebe representa husi Vice-Ministro Ex.mo Abel da Costa Freitas Ximenes ho União
Nacional Micro Empresas ne’ebe reprezenta husi Prezidente UNAME Sr. Fernando
Viera Soares.
Objetivu husi asina servisu hamutuk ne’e maka atu MCIA
ho UNAME hamutuk hakbi’it, haforsa no hametin negosiu vendedores sira iha
merkadu Taibessi no sei buka dalan oin-oin (solusaun) para organizasaun
vendedores sai metin liu tan no harii instituisaun de apoiu seluk para merkadu
Taibessi sai centro negosiu mikro ne’ebe dinamiku, produtivu maibe modern iha cidade
Dili.
Testamunha ba asina akordu ne’e maka hanesan:
v
Elizario Fereira
Prezidente CNCTL.
v
Jacinta dos
Santos DNCMPE’s.
v
Carlos Ximenes
Meiu Ambiente.
G.
Konkluzaun
Papel emprezas mikro no ki’ik importante tebes iha
dezenvolvimentu ekonomia nasional. Tamba maioria emprezas mikro no ki’ik ne’e
hala’o husi povu ki’ik sira, nune’e, bainhira area ne’e bele dezenvolve ho
di’ak maka ba inderetamente bele kontribui ona ba redus mukit no ki’ak iha
Timor-Leste.
Governu nu’udar fasilitador no regulador, presiza
tebes iha politika ida di’ak, ne’ebe maka bele responde necesidades emprezas
mikro no ki’ik. Buat ne’ebe importante tebes atu governu bele hanoin maka
programa ida ne’ebe bele kria independensia no sustentabilidade ba emprezas
mikro no ki’ik sira ne’e.
Iha Pontus importante lima ne’ebe maka bele sai
hanesan solusaun estratejiku ba dezenvolvimentu emprezas mikro no ki’ik ida
ne’ebe bele kria nia independensia no sustentavel, maka:
1.
Dezenha
estrategia ba dezenvolvimentu emprezas mikro no ki’ik.
2.
Dezenha
estrategia ba modelu revitalizasaun merkadu Taibessi.
3.
Estabelesementu
instituisaun modal ventura (capital de risco).
4.
Kriasaun
instituisaun nasional ba kreditu seguru (lembaga penjamin kredit).
5.
Estabelesementu
instituisaun banku kreditu do povu (Bank Perkreditan Rakyat).
Ho hanoin no planu estratejika hirak ne’e hotu, maka
governu bele prepara kondisaun ida di’ak liu ba emprezas mikro no ki’ik sira i
bele garante independensia no sustentabilidade husi emprezas hirak ne’e rasik.
H.
Lia Makataka
Atu dezenvolve ekónomia nasional, maka presiza tebes
duni atu fo atensaun maksimu ba dezenvolvimentu emprezas mikro no ki’ik.
Workshop durante loron tolu ne’ebe partisipa husi emprezarius mikro no ki’ik
sira ne’ebe halibur an iha UNAME no UNAPE, ne’ebe taka ho asina kontratu servisu
hamutuk entre MCIA no UNAME, sai hanesan pasu importante, atu fo kbi’it no
kna’ar ba autor emprezas sira rasik hodi hadi’a no dezenvolve sira nia
emprezas.
Nune’e mos, Memorandu
Of Understanding ne’ebe halo entre MCIA ho Kantor Akuntan Publik dan Konsultan
Manajemen I Wayan Ramantha, presiza tebes atu aselera, nune’e bele hahu
dau-dauk ona hatu’ur aliserse ida metin ba prosesu dezenvolvimentu emprezas
mikro no ki’ik Timor-Leste. Bainhira emprezas mikro no ki’ik Timor-Leste
dezenvolvidu ona, maka bele no fo kontribuisaun ne’ebe positive i ativu hodi
redus numeru dezempregu, no ikus mai bele hamenus (halakon) númeru mukit no
ki’ak. Ikus liu, ita hotu bele konkorda ba malu katak ekonomia forte nasaun
forte.