TINAN 40 INDEPENDENSIA NASIONAL
(Tanba
Sa Timor-Leste Sei DEPENDENSIA Nafatin?)
Fulan
ida ne’e relasiona 28 Novembro 1975, Timor-Leste sei selebra komemora loron
independensia ba tinan 40. Selebrasaun ne’ebe maka sei halo hamutuk ho Tinan
500 Portugues sira “deskobre” Timor. Festeza ba loron importante rua ne’e sei
halo iha rai ketang, enclave Oeccuse. Fokus komemorasaun halo iha ne’eba, tanba
konforme historia bainhira Portugues sira deskobre Ilha Timor ne’e, tama uluk
maka iha Oecusse-Lifau. Los ka lae husik ba historiador sira maka hakerek
historia, tanba to’o agora sei iha pro-no kontra. Maibe, ha’u sei la ko’alia
konaba tinan 500. Ha’u hakarak atu fokus de’it ba sa ida maka Timor-Leste hetan
ona iha tinan 40 nia independensia nasional ne’e.
Bainhira
ha’u hateke fali ba kotuk oituan, iha tinan 40 liu ba. Ha’u bele imajina sa-ida
maka akontese iha momentu ne’eba iha fulan Novembro ne’e. Historia husi autor
moris no filmajen balun hatudu sa ida maka mosu iha tempu ne’eba. PROKLAMASAUN
UNILATERALMENTE TIMOR-LESTE sai nasaun INDEPENDENTE. Frente Revolusionario
Timor-Leste Independente (FRETILIN) sai hanesan autor prinsipal. Ida ne’e maka historia.
No la iha jerasaun ida maka sei bele nega historia ida ne’e. Autor sira iha
tempu ne’eba, oras ne’e barak maka sei moris no sei lidera hela nasaun ida
ne’e.
Maibe,
tinan husi proklamasaun ida ne’eba la naruk. Hafoin deklarasaun ne’e, loron
balun de’it rezim Indonesia tama ona Dili ho bombardiamentu, lalehan no tasi. 7
Desembro 1975 nu’udar inisiasaun historia negra ba povu aswain tomak. Tanba
ne’e, Independensia ne’ebe deklara tiha ona tengki kontinua ukun iha ai-laran,
fatuk ku’ak no foho leten sira Timor-Leste nian. Durante tinan 24 nia laran,
Timor-oan aswain sira luta maka’as tebes atu bele defende ukun rasik an ne’ebe
maka proklamadu tiha ona. Tinan 24 liu ona. Laloran sofrementu iha rezim
Indonesia nia liman mos hotu ona. Ohin loron, Timor-Leste tama ona iha era ukun
rasik an. Ukun an iha era globalizasaun nia laran.
Tinan
40 ona Timor-Leste eziste hanesan nasaun ida ho naran Republica Democratica de
Timor-Leste. Tinan 24 nia laran moris iha “lalatak-metan” rezim Indonesia nian.
Durante periudu ne’e, mundu internasional hanesan “haluha” tiha sofrementu no
direitu povu nasaun ida ne’e. depois ida ne’e, tinan 3 Timor-Leste tama iha
tempu tranzisaun UNTAET no tinan 13 moris ona iha restaurasaun laran i
internasionalmente hetan rekoñesementu ONU. Ita hotu orgullu ho atinjimentu ida
ne’e. Perguntas maka ne’e, durante tinan 40 ne’e sa-ida maka Timor-Leste halo
no hetan ona?
TINAN 24 IHA REZIM INDONESIA
Iha tinan 24 nia laran, independensia ne’ebe
proklamadu iha 1975 tengki “husik” ba rezim Indonesia nia liman. Durante tinan
24 nia laran, timor-oan tengki simu konsekuensia sai “desperdiçado” ou oan-ki’ak iha nia uma rasik. Maske nune’e, la
signifika katak Timor-Leste nu’udar nasaun la eziste iha momentu ne’eba. Husi
ai-laran, foho-leten no fatuk-ko’ak, lider sira nasaun ne’e kontinua “ukun”,
orienta funu no “lidera” nia povu aswain sira ho klandestinidade.
Tinan 24 nia laran, nu’udar periudu ne’ebe difisil
tebes ba timor-oan aswain hotu. Maibe, liu husi determinasaun no korajem aswain
hotu, konsege ultrapasa duni periudu negra ne’e. Iha historia traisaun barak
entre timor-oan, ne’ebe maka halo timor-oan sira fila oho fali malu. Maske nune’e,
ho lemma Mate ka Moris Ukun Rasik An no UNIDADE NACIONAL entre Frente Armada,
Frente Diplomasia no Frente Klandestina objetivu final INDEPENDENSIA TOTAL
metin iha liman.
Timor-Leste ikus mai tama duni iha faze foun
ida. Faze ne’ebe pela primiera vez povu
timor-oan tomak “la-senti” tan presaun husi kolonialista sira. Mundu
internasional lolo liman mai, liu husi United Nation Transition Administration
of East Timor (UNTAE). Tinan 3 nia laran, mundu internasional apoiu Timor-Leste
hodi prepara an tama ba iha faze Independensia total. No ohin loron, tanba
de’it maturidade politika jerasaun 75 sira nian, konsege lori nasaun ida ne’e eziste
ho nia plus no minus ne’ebe sempre akompaña hamutuk.
POST KONSULTA POPULAR
Hahu husi 20 Maio 2002 to’o mai, tinan 13 liu
ona Timor-Leste hamrik ho orgullu nu’udar nasaun soberanu ida. Iha tinan 10 nia
laran (2002 – 2012) mundo internasional liu husi UNMIT (United Nation Mission
in Timor-Leste). No tinan 3 ikus ne’e, ita bele temi, Timor-Leste “kaer rasik
nia kuda talin”. Timor-Leste sai nasaun ki’ik iha era milineum, ne’ebe nia
beleza atrai intereses mundu internasional hodi hakat besik mai.
Riku-soin natureza sai hanesa fator plus ne’ebe bele “fo moris” mai
timor-oan tomak. tinan-tinan governo sempre foti 3% husi total receitas mina
nian ne’ebe tama ba iha kofre estadu. Politika utilizasaun Dollar Amerikanu hanesan
moeda ba politika interasaun ekonomia, sai mos hanesan “pontus forte” ida ne’ebe
maka atrai interese komunidade internasional hodi hakbesik an mai buka moris
iha nasaun ki’ik ida ne’e.
Tinan 16 ona hafoin konsulta popular 1999.
Oras ne’e Timor-Leste tama ona ba iha situasaun moris no ambiente ne’ebe
diferente tebes. Durante periodu tinan 16 ne’e mos, Timor-Leste hasoru progresu
no avansu ne’ebe maka positivu maske seidauk signifikativu. Dezenvolvimentu iha
area oin-oin komesa la’o. Dezenvolvimentu ekonomia, infrastrutura, saude no
edukasaun hahu hakat ho pasu ne’ebe nei-neik i certeja. Maske nune’e, ha’u nia
observasaun nota katak, prosesu hirak ne’e hotu halo Timor-Leste sei hakat iha
situasaun DEPENDENSIA nia laran.
Ha’u bele sala. Maibe realidade ida ne’e maka
ha’u nota. DEPENDENSIA iha INDENPENDENSIA nia laran. Dependensia ba ekonomia
husi rai liur, dependensia ba teknologia husi rai liur, dependensia ba
telekomunikasaun no informasuan husi rai liur, dependensia ba rekursu ema
kualifikadu husi rai liur no lala’ok dependensia seluk tan. Ida ne’e maka
situasaun real ne’ebe Timor-Leste “sei kontinua” infrenta, bainhira la iha
hanoin ida estratejiku hodi minimiza situasaun ida ne’e. Hanesan ita hotu
hatene, ekonomia maka sai hanesan sasukat prinsipal atu bele sukat bem estar povu nasaun ida nian. Teknologia
maka sai hanesan sinal hodi valoriza dezenvolvimentu iha nasaun independente
ida. No telekomunikisaun i informasaun maka sai hanesan tilun no matan hodi
aprecia karater no progresu husi povu iha nasuan ida.
Politika
nakloke an (aberta) ba prezensa estrangeirus, maske iha parte ida lori impaktu positivu
ba dezenvolvimentu ekonomia nasaun nian, maibe iha parte seluk kria mos
dependensia ne’ebe bo’ot tebes. Emprezariu no negosiante barak maka tama mai
iha Timor-Leste iha tinan 5 ikus ne’e. Ha’u la iha dadus fiksu, maibe ita hotu
bele observa iha dalan-dalan sira kapital Dili no municipius nian.
Maske
ita konciente katak, iha tinan 10 ikus ne’e dezenvolvimentu ekonomia la’o lais
tebes, teknologia mos komesa avansu i telekomunikasaun no informasaun mos hahu
dezenvolve dau-dauk, maibe ita bele husu ba malu, se maka autor prinsipal husi
prosesu hirak ne’e hotu? Se-mak oras ne’e volante hela ekonomia, teknologia i
telekomunikasaun no informasaun iha nasaun ida ne’e? Xinezas, Javanesas, Malainezas,
Portugezas, Australianas, Brazileiras mai naba-naba. Balun mai halo
“investimentu”, maibe barak liu hanesan negosiante ki’ik. Sira mai ho kapital
no koñesementu ne’ebe di’ak liu. Ita hotu bele observa Iha Dili laran ne’e,
husi Becora to’o Comoro, se maka nu’udar autor ekonomia prinsipal iha ne’eba? Perguntas
mai ha’u maka ne’e, sera que ida ne’e
maka situasaun ne’ebe jerasaun 75 hakarak?
ESPERANSA BA
JERASAUN 75
Jerasaun
75 hahoris ona nasaun ida ne’e. Nasaun ne’ebe ita hotu ho orgullu temi nia
naran Republica Democratica de Timor-Leste (RDTL). Kompozisaun ukun nasaun RDTL
ohin loron ne’e furak tebes. Kombinasaun entre Jerasaun 75 no “Jerasaun Foun”. Ha’u
sempre konsidera katak jerasaun 75 maka jerasaun ne’ebe hatu’ur lisaun barak
konaba nasionalismu no patriotismu ba nasaun.
Lisaun
sira ne’ebe sei presiza nafatin banati husi jerasaun ba jerasaun nasaun ida ne’e
nian. Maibe, lisaun hirak ne’e sei la iha folin (valor) bainhira povu kontinua
moris iha desequilibriu (mukit, ki’ak no beik) no dependensia nia laran. Lisaun
hirak ne’e sei la iha folin (valor) bainhira jovens (jerasaun ukun rasik an)
kontinua “ataka malu” no “sei kro’at i meik ba malu”. Maske nune’e, ha’u fiar
katak jerasaun 75 sei la husik situasaun ida ne’e kontinua mosu iha futuru.
Timor-oan
tomak oras ne’e dau-dauk nia matan hateke hela ba enclave Oecusse, la’os tanba
iha ne’eba sei realiza SELEBRASAUN TINAN 500 Portugues “deskobre Timor” no iha
tempu hanesan selebra mos tinan 40 Independensia RDTL nian. Maibe, liu-liu
tanba oras ne’e “projetu” bo’ot ida hala’o hela iha Oecusse, ne’ebe ita temin
ZEESM. Na’i ulun sira esplika dehan ZEESM hanesan odamatan no hakat inisial ida
hodi hadi’a povu nia moris no kore dependensia ne’ebe oras sei bo’ot tebes.
Projetu tasi mane mos “la’o” hela iha prosesu nia laran. No atu alkansa “mehi
moris di’ak” ne’e, governu hasai (ona) miliaun ba milaun hodi financia. Ita
hotu sei la hatene, mehi hirak ne’e bele hetan susesu ou failansu.
Timor-Leste
nia fontes receitas prinsipal ne’ebe sai hanesan respiratoriu ba
dezenvolvimentu nasional oras ne’e tama ona iha pontus ne’ebe kritiku. Mina iha
zona bayu undang no kitan besik atu maran ona. Analizador mina sira dehan 2021
mina iha bayu undang no kitan maran ona. Receitas husi mina mos la barak ona,
tanba folin mina iha mundu oras monu maka’as tebes ($ 45/barrel). Maske receitas
mina nian sei iha level $16 - $17 billoens, maibe ekonomista sira balun dehan
ida ne’e so to’o de’t tinan 5 ba oin. Ha’u predisaun sei utiliza to’o tinan 10
tan. Maibe perguntas maka ne’e. se-karik situasaun hanesan ne’e mosu duni,
sa-ida maka (jerasaun 75) sira sei halo hodi prevene?
IKUS
Tempu
ba jerasaun 75 atu liu dau-dauk ona. Tinan 5 ou 10 tan, totalmente RDTL sei
kontinua ukun husi jerasaun “foun” sira. Maske nune’e, Konfiansa ba jerasaun 75
sira ne’ebe maka mos sei “lidera” hela nasaun ida ne’e kontinua bo’ot nafatin
atu bele lori povu Timor-Leste ultrapasa situasaun difisil ida ne’e. Los duni
katak, estrategia atu bele prevene “krize” financeira ne’ebe privisiveis sei
mosu iha tinan-tinan sira tuir mai la hanesan ho estratejia funu nian. Maibe iha
prinsipiu mundu modernu nian, estratejia ne’ebe utiliza iha tempu funu maka ohin
loron adopta iha prosesu dezenvolvimentu organizasoens inklui nasaun barak.
Estratejia
atu Timor-Leste ultrapasa situasaun hirak ne’e, hakerek hotu ona iha “Biblia”
PEDN 2011 - 2030. “Biblia” bo’ot Plano Estrategiku Dezenvolvimentu Nasional,
sei sai hanesan fundamentu ida forte atu Timor-Leste nu’udar nasaun bele atinji
nia mehi iha 2030, “Povu tomak moris iha nivel ekonomia MEDIU-ALTU”. Ida ne’e
maka esperansa povu tomak ba jerasaun 75 sira. Esperansa atu bele kore
DEPENDENSIA ne’ebe oras ne’e “forte liu tan” iha INDEPENDENSIA nia laran.
Ha’u
nia lia-menon ida ba jerasaun 75 sira iha selebrasaun tinan 40 Independensia
Timor-Leste; “Ami jerasaun ukun rasik an ne’e, agradese tanba imi fo ona mai
ami nasuan ho nia Bandeira ne’ebe bonita tebes, iha Konstituisaun ne’ebe di’ak
tebes, iha instituisaun soberania ne’ebe forte tebes, no Hino nasional ne’ebe
halo ami kanta ho orgullu. Ami mos agradese tanba iha tinan 13 ita nia
restaurasaun independensia ne’e, PNTL no F-FDTL metin ba dau-dauk ona, maske “oho-malu”
entre timor-oan mos sei mosu iha fatin-fatin. Hau nia perguntas ne’e; “Sa-ida tan
maka imi (jerasaun 75) sei husik hela mai ami jerasaun ukun rasik an ida ne’e?
Atu taka artigu ida ne’e, ha’u hakarak
foti lisaun murak mean ida ne’ebe husik hela husi filósofu famozu, Xineza naran
Tao Te Ching, Lao Tsu ne’ebe hanorin/hateten nune’e “SA-IDA MAKA HARI’I ONA HO FORTE SEI
LA-NAKSOBU. SA-IDA MAKA KAER ONA HO METIN SEI LA-LAKON. HIRAK NE’E HOTU SEI
HETAN RESPEITU HUSI JERASAUN BA JERASAUN”.
“OBRIGADO BARAK BA FUNDADORES NASAUN
RDTL no ASWAIN HOTU e PARABENS BA POVU TIMOR-LESTE TOMAK…..TINAN 40 ONA!!!!!”
Notas;
Artigu ida ne’e nu’udar perspetiva/opiniaun
pesoal no la reprezenta fatin ne’ebe ha’u hakna’ar an ba. Ha’u agora servisu iha
Ministeriu Edukasaun Gabinete Vise-Ministru II.