ISTÓRIA
MUDANSA SIGNIFIKANTE KOOPERATIVA
(Lisaun ne’ebé aprende husi Loja do Povo)
DANIEL PEREIRA
Asesor Kooperativa iha Gabinete Vice-Ministro MCIA
HANOIN PRINSIPAL
Maluk Leitores
Sira,
Ami
aprezenta titulu “MUDANSA SIGNIFIKANTE
KOOPERATIVA” ba artigu ne’ebé
ami hatuun iha edisaun ida ne’e ho
hanoin prinsipal ida katak servisu ne’ebé ami hala’o iha area Cooperativa, Micro e Pequenas Empresas iha
Ministério Comércio, Indústria e Ambiente (MCIA) sempre iha ligasaun ho tekniku “The Most Significant
Change/MSC”. Termu MSC ne’e nu’udar Métodu
Evaluasaun Partisipatóriu ida ne’ebé sempre involve maneira kolekta
istória mudansa siknifikante ho intervensaun iha nivel tomak ne’ebé diferente
ba tarjeitu ne’ebé diferente. Por ezemplu istória
kona-ba vida moris kooperativista,
negosiante, komersiante no industrialista ou instituisaun ne’ebé direktamente
hala’o programa dezenvolvimentu komunitariu liu husi programa dezenvolvimentu
cooperativa, micro e pequenas empresas.
Maluk
leitores balu, talves iha perguntas kona-ba saida maka Metodu The
Most significant Change no metodu ne’e
mai husi see no husi
ne’ebé?
Historikamente,
MSC
ne’e nu’udar métodu
Monitorizasaun no Avaliasaun no mós hanesan Instrumentu atu aprende
lisaun husi kualker aktividade ne’ebé implementa tuir programa ida planeadu ona. Métodu ne’e dezenvolve husi Rick Davies nu’udar parte ida ba nia estudu
doutoramentu relasiona ho aktividade
Monitorizasaun no Avaliasaun kona-ba Programa Dezenvolvimentu Rural iha Bangladesh.
Bainhira temin no rona Liafuan Monitorizasaun no Avaliasaun, la’os termu
foun ba ita hotu. Instituisaun Governu no Instituisaun La’ós Governu nian,
hotu-hotu sempre uza métodu ne’e nu’udar aktividade prinsipal ida atu buka
hatene aktividade ne’ebé hala’o iha terrenu tuir duni planu ka lae.
Pratikamente, ha’u pesoalmente komprende liafuan Monitorizasaun no
Avaliasaun ho loloos, bain hira ha’u tuir formasaun espesial ida kona-ba
Dezenvolvimentu Komunitáriu nian iha Osaka Japaun iha tinan 2012. Iha formasaun
ne’e, ha’u-nia formador naran NAKATA” esplika mai ha’u ho ezemplu konkrétu
ida refere ba Te’in/Fila Modo (Cooking).
Te’in na’in sira sempre monitoriza bainhira sona modo, sempre evalua tuir bainhira kahur masin/masako. Sempre
kuidadu atu modo la motuk no mer liu.
Relasiona ba Monitorizasaun no Avaliasaun ne’ebé mensiona iha leten, karik
iha tan pergunta ida, tansá maka tenke uza métodu MSC ba Aktividade Monitorizasaun no Avaliasaun?
Senhor Rick ne’ebé dezenvolve MSC no Jess Dart ne’ebé experimenta MSC iha
tinan 2000 deskreve katak MSC ne’e
relativamente métodu foun ne’ebé uza bazeia ba aproximasaun kualitativu, no partisipativu
ho fokus ba impaktu umanidade intervensaun nian.
Ho
hanoin prinsipal katak MSC ne’e nu’udar
métodu ho baze Istória (Telling Story Based), ami tenta atu aprezenta istória
balu relasiona ho dezenvolvimentu negósiu kooperativa iha distrito sira balu
ne’ebé hala’o programa Loja do Povo. Antes ami deskreve narativamente istória
kona-ba Mudansa siknifikante Loja do
Povo Kooperativa ne’ebé ami selesiona atu
hatuun iha edisaun ida ne’e, tuir mai
ami introdus uluk konseitu loja do povo
ne’ebé idea prinsipal husi senhor Antonio da Conceição (Aktual Ministro MCIA)
despois pratikamente dezenvolve husi Sr Abel da Costa Freitas Ximenes (Aktual
Vice-Ministro MCIA) ho konseitu operasional maka hanesan tuir mai ne’e:
a.
Definisaun Loja do Povo
§ Loja do Povo
ne’e parte ida husi Kooperativa nia
atividades negósiu, papel no funsaun nu’udar empreza ekonomia sosial nebé opera iha área empresarial no partisipa ho
aktividades oin-oin iha desenvolvimentu Timor-Leste.
§ Ho liafuan
seluk, loja do povo Kooperativa nu’udar instrumentu ida atu halo intervensaun
ba presu merkadu.
b.
Razaun tansá hamosu konseitu Loja do Povo
v
Tuir dadus husi Gabinete
Vice-Ministro MCIA hatudu katak númeru kooperativa sira iha
Timor-Leste kontinua aumenta husi tempu ba tempu. Data ikus iha
fulan Julho 2014 hatudu
númeru kooperativa agora iha 152, kompostu husi
koopertiva primeiru grau iha 147
no kooperativa segundu grau iha 4. No kooperativa Terseiru Grau iha 1
( Confederação Nacional das Cooperativas de Timor-Leste). Analiza husi númeru kooperativa primeiru grau
147, hatudu katak
54% maka sei pasivu.
v
Kooperativa barak maka nia volume
negósiu anual laiha mudansa signifikante, tamba halo atividade:
1)
Negósiu ida deit (single unit)
2)
Defisil asesu ba kreditu
3)
Jestaun la profesional
v
Rezultadu observasaun direta
ne’ebé hala’o husi ekipa Vice-Ministro MCIA iha terenu husi fulan Agosto 2012
to’o Maio 2014, hatudu katak kooperativa ne’ebé ezisti ona, iha expetativa boot atu dezenvolve
an diak liu ba futuru maibé, tenke rezolve
dezafius tolu ne’ebé temin ona iha pontu b iha leten.
v
Durante ne’e MCIA simu ona
proposta husi kooperativa balun ne’ebé iha asuntu kona-ba kréditu atu
konstrui loja atu fa’an artigus primeira nesesidade nian
no sosa produtu lokal.
v
Programa kréditu ba kooperativa
sira ne’ebé ezisti ona bele motiva liu tan atu servisu maka’as hodi aumenta
volume negósiu no bele influensia koperativa sira ne’ebé pasivu atu reativa
sira-nia aktividades no bele atrai prá-kooperativa sira atu rekonsolida an,
reajusta no aselera rejistrasaun koperativa sai pesoa juridika.
v
Programa Loja do Povo sei halo kooperativa
sira forti
liutan, nu’udar parte ida atu dudu no dada kooperativa hodi hetan volume
negosiu ne’ebé as, no melhora atendimentu ba membrus, no
hetan rendimentu boot ba kooperativas nu’udar ekonomia empresa.
v
Programa Loja do Povo sei bele
ajuda membru kooperativa
sira, sai ema ativu, produtivu no aumenta fiar an, atu partisipa iha prosesu
dezenvolvimentu ekonomia Timor-Leste nian.
c.
Objetivu
v Fasilita kooperativa nu’udar alvu
prinsipal atu bele estabelese loja ne’ebé hanaran Loja do Povo.
v Transforma negosiu single unit ba multi unit, no fasil hetan asesu ba kreditu inklui hadia jestaun sai profesional.
v Fortifika kooperativa sai empresa
ne’ebe sustentavel, kompetetivu, no kontribui ba dezenvolvimentu ekonomia
rural, distrital no nasional.
d.
Vizaun
Timor Leste bele
iha kooperativa ne’ebe existi, metin, no iha loja do povo ne’ebe iha
diversifikasaun negosiu no integradu hodi nune’e membrus
kooperativa no komunidade bele hetan assesu
ba artigus nesesidade bazika, informasaun no edukasaun.
e.
Misaun
v Multiplika
negosiu Kooperativa Liu husi Loja do Povu, atu iha diversifikasaun negosiu
ne’ebé integradu hodi bele dezenvolve atendementu ne’ebé responsivu no
inovativu tuir nesesidade no interese membru kooperativa no komunidade
sira-nian.
v Aumenta
rendimentu negosiu kooperativa automatikamente ejiji jestaun ne’ebé profesional
hodi jere rezultadu negósiu ho efikásia, efisiente no ekonómiku.
v Kria servisu
hamutuk ho parseria negósiu ho prinsípiu sinérjiku no benefisiu mutual.
v Kria kampo
servisu ba membru kooperativa no ba membru komunidade sira seluk hodi nune’e
hamutuk ho governu dezenvolve ekonomia nasaun nian.
f.
Funsaun
v Loja do povo sai nu’udar sentru tranzasaun ba artigus primeira
nesesidade.
v Loja do povo sai nu’udar sentru ba sosa no fa’an produtu lokal.
v Loja do povo sai nu’udar sentru informasaun no aprendijazen ba membrus kooperativa no komunidade.
g.
Benefisiáriu Loja Do Povo Kooperativa iha tinan 2013
1). Benefisiáriu
Direkta;
MCIA selesiona ona total koperativa 10 maka sai
hanesan benefisiáriu
direktu
ba programa ida Loja do Povo:
v
Kooperativa
de Kréditu Fini Naroman Caibada-Baucau
v Kooperativa CHAMAU –Uatulai-Viqueque
v Kooperativa Halibur- Viqueque
v Kooperativa IRA LUCA-Viqueque
v Kooperativa Moris Foun-Fuiluru-Lospalos
v Kooperativa Lanamona –Maliana-Bobonaro
v Kooperativa NILDA-Lolotoe-Bobonaro
v Kooperativa Domin Huhun-Manatutu
v Kooperativa Fini Surumutu- Dili
v Kooperativa Biata-Ataúro-Dili
2).
Benefisiáriu indirekta
v Enjeral,
programa Loja do Povu sei benefisia uluk povu iha suco sanulu (10) iha Distritu 6 (Baucau, Viqueque, Lospalos, Manatuto, Bobonaro, Dili-Ataúro).
v Individualmente, membru
kooperativa no non
membru kooperativa ne’ebé hela besik
Loja do Povo iha kada distritu.
h.
Kritéria
Kritéria
ba kooperativa ne’ebe maka bele simu
programa Loja do Povo maka:
v 1. Kooperativa ne’ebe ezisti, ativu, registadu, iha TIN no iha Conta
Bancaria iha BNCTL;
v 2. Kooperativa
ne’ebe iha ona valor kapital rasik ho montante liu husi $30,000.00;
v 3. Kooperativa
ne’ebe iha Perfil, Planu Programa Anual, no Planu Orsamentu annual;
v
4. Kooperativa ne’ebe iha organizasaun,
jestaun diak no negósiu
saudável;
v 5. Kooperativa
ne’ebe hala’o ona asembleia jeral tinan-tinan.
i.
Mekanismu Servisu
Kooperativa ne’ebé
maka hetan Loja do
Povo, iha
responsabilidade ba Loja nia
jestaun, sistema servisu no nia aktividades, hanesan:
v Kooperativa maka sai na’in ba Loja
do Povo
v
Aktividade Negósiu:
§ Sosa no fa’an sasán ba membrus no ba non
membrus.
§ Asegura
dokumentus tranzasaun nian.
§ Halo
kontabilidade.
§ Halo relatóriu aktividade no finansas kada fulan no nia
avaliasaun.
v Sasán
ne’ebé fa’an iha Loja do Povo:
§ Artigus
nesesidades bázikas.
§ Material
eletrisidade.
§ Meterial ATK/sasán
eskritóriu nian.
§ Produtu
Lokal.
v
Tarjeitu Merkadu
§
Membrus
kooperativa.
§ Komunidade ne’ebe hele besik Loja do povo.
j.
Informasaun
Aktualizadu kona-ba Loja do Povo
v Konseitu loja do
Povo ne’e aprezenta ona ba membru Parlamentu Nacional Komisaun D iha dia 11 de
Julho de 2013.
v Oinsá benefisiáriu
sira hahú hala’o programa Loja do Povo?
MCIA fo apoiu
orsamentu 22,500.00 ba kada benefisiáriu. Apoio orsamentu ne’e ba nesesidade
importante tolu, maka hanesan:
§ Infraestrutura
(halo konstrusaun edifisiu ba loja) : $ 10,000
§ Capital ba Negósiu
(sosa sasán ne’ebé atu faan) : $ 10,000.00
§ Ekipamentus
(Armáriu, Meza, Kadeira, Televizaun, nsst) : $ 2,500
d). Ezekusaun
Orsamentu Loja do Povo
Ho apoio
orsamentu ne’ebé MCIA transfere ona ba kada konta bankária benefisiáriu
ida-idak nian iha tinan 2013-2014 nia laran, rezulta ona Kooperativa sanulu (10)
iha Distrito nen (6) halao dau-dauk ona programa loja do povo no ativamente hala’o aktividade negósiu hodi fa’an dadauk ona nesesidades bázikas ba membru kooperativa no
ba komunidade sira.
KOMENTARIU
PRO NO KONTRA KONA-BA LOJA DO POVO
Iha komentarius pró no kontra kona-ba apoiu MCIA
ba programa Loja do Povo Kooperativa. Hosi parte idealista kooperativa nian,
liu-liu kooperativa Kréditu sira espresa katak apoiu ne’ebé MCIA disponibiliza
ba Kooperativa selesionadu sira, sei hamosu impaktu negativu ne’ebé bele
implika kooperativa sira sai dependente no hamosu konflitu entre membru sira,
tamba kooperativa kréditu nia filosofia maka fontes finanseirus kooperativa
husi membru no ba membru. Presidente Federasaun Kooperativa Credito Hanai Malu
Sr. Elizariu iha kualker tempu sempre hateten “Kooperativa Credito nia
prinsipiu “lakohi tane liman,
governu hakarak fo apoiu ami
simu, la fo apoiu mos ami la husu” . Kooperativa Kreditu presiza maka capital
credito”.
Iha parte seluk, iha expresaun
positivu hosi kooperativista ne’ebé iha optimismu katak apoiu MCIA nian ba Loja
do Povo nu’udar meius ida atu multiplika no diverfika negosiu kooperativa. Loja
do Povo ne’e nu’udar unit usaha ne’ebé nia jestaun tenke separa ho unidade sira
seluk (eg. Separa hosi kréditu). Espresaun positivu ne’e prova ona hosi
Benefisiáriu Cooperativa Biata Ataúro ne’ebé fó-sai iha Journal timoroman.com
Edisaun
60, data 10-16 Fevereiru 2014, iha pájina 13, ne’ebé deskreve katak “Povo
Kontente ho Loja do Povo”. Prezensa Loja do Povo iha komunidade nia let konsege
normaliza presu merkadu. Loja do Povo fa’an sasán grosir ba membru sira hodi fa’an
eceran/retallu ba merkadu.
§ Journal Diáriu
iha pájina 6 fó-sai katak Presidente RDTL, Sr. Taur Matan Ruak Louva
Kooperativa LANAMONA iha Maliana, bainhira halo lansamento Loja do Povo
Lanamona. Iha momentu ne’e Xefe Estadu hateten “Loja do Povo Kooperativa
Lanamona loke tamba governu fo fiar, tamba ne’e kontinua servisu maka’as,
esforsu maka’as atu nune’e bele hasa’e ekonomia iha Distritu tamba kooperativa
hola parte iha dezenvolvimentu ba moris di’ak nian.
§ Journal
Timor-Post, Edisaun Segunda dia 03 Marsu 2014
deskreve “Administradór Husu Loza Do Povo”. Liu husi Journal ne’e
fo sai ba publiku katak Adjuntu Administrador Distrito Aileu, Sr. Fausto
do Carmo Mendonça husu governu liu-liu ministériu kompetente atu hari loja do
povo iha distritu refere atu hasae ekonomia povo nian.
OINSÁ ASEGURA
LOJA DO POVO NIA EZISTÉNSIA.
§ Komesa iha fulan
Abril tinan 2014, Funcionáriu husi Gabinete Vice-Ministro no husi Direcção
Nacional das Cooperativas Micro e Pequenas Empresas konjuntamente hala’o ona
stock opname ba Loja do Povo Cooperativa 10 iha Distrito 6 (Dili, Viqueque,
Lospalos, Baucau, Manatutu, Bobonaro) no
rezultadu stock opname hatudu katak maioria Loja do Povo nia aktividades negósiu
iha ona progresu, maski Loja do Povo balu seidauk hetan lukru no sei presiza
nafatin halo stock opname regular kada fulan ba kada loja do povo.
§ Durante halo
stock opname, ekipa MCIA konsentra ba kontajen sasán ne’ebé sei iha loja laran
no iha armajen laran, indentifika stock
inisiu, halo kalkulasaun ba sasán ne’ebé
sosa, kustu operasional no halo kalkulasaun ba exedentes (Surplus Negosiu).
§ Ekipa MCIA mos
utiliza atividade stock opname hodi fó formasaun ba manajer loja do povo
kona-ba oinsá halo rasik stock opname kada fulan.
§ Teoria
pmraktisioner kona-ba Dezenvolvimentu Komunitaria nian deskreve iha pontu haat maka sai xavi principal atu
hetan susesu maka hanesan: Iniativa/Iniciative,
Responsabilidade/Responsability, Iha Sentimentu Nain ba Aktividades/Ownership,
no Sustentabilidade/Sustainability.
Teoria praktisioner iha leten fo hanoin ba loja do povo kooperativa sira katak kooperativa maka nu’udar na’in ba Lojo do Povo.
Cooperativa existi tamba iha membru sira. Membru Kooperativa maka hamosu inisiativa, foti desizaun hamutuk,
servisu hamutuk, kontrola ba malu, halao responsabilidade, sai na’in ba
aktividade no iha sustentabilidade. Siklu determinasaun ida ne’e maka sai xavi
principal atu asegura katak Loja do Povo iha Iha Timor-Leste sei existi ba
nafatin.
Oinsa
atu aplika teoria ne’e? Presiza asaun neneik no bebeik………………………..
ISTÓRIA KONKRITU
MUDANSA SIGNIFIKANTE
Husi
aktividade vizita no stock opname ne’ebé halo ona ba kada loja do povo iha distrito
neen nia laran, konsege kolekta istória kona-ba mudansa aktividade negosiu
inklui impaktu positivu ne’ebé membru komunidade hetan. Husi Istória kona-ba
mudansa, ami foti Loja do Povo Kooperativa Fini Naroman Caibada maka sai tarjeitu ba ami nia publikasaun
dahuluk ho razaun tamba historikamente Kooperativa refere maka nu’udar
Cooperativa dahuluk simu loja do povo no halo lansamentu dahuluk husi Sua
Excelência Vice-Primeiro-Ministro Sr. Fernando La Sama.
Kooperativa Fini Naroman Caibada empresta
osan ou liafuan seluk bele dehan fa’an osan no sosa osan. Durante iha tinan
sanulu resin rua laran kooperativa ne’e laiha fatin permanente. Iha tinan 2013,
bainhira Vice-Ministro MCIA, Sr.
Abel Larisina halo vizita ba
fatin refere, iha enkontru nia laran, membru tomak kestiona
kona-ba fatin ba sede kooperativa. Iha tempu ne’ebá Sr. Abel
nia resposta maka la’ós atu disponibiliza
ou la disponibiliza fatin ba sira, maibé fó dezafius ba sira hodi fó hanoin ba
sira katak solusaun la’ós iha governu no iha fatin seluk maibé solusaun iha
membru kooperativa tomak nia liman no buka solusaun iha Caibada laran.
Bazeia ba hanoin dezafius
husi Vice-Ministro MCIA ne’e, membru
tomak tur hamutuk iha tempu hanesan hodi
fo hanoin ba malu durante minutu hirak
nia laran no konsege hetan solusaun maka
identifika uma orfanatu ida iha sira nia le’et. Nune’e direktamente, sira aprezenta solusaun ne’e ba Vice-Ministro no hetan kedas
hanoin asaun atu hato’o pedidu ba Secretário de Estado Terras e Propriedade
ho karta rekomendasaun hosi
Vice-Ministro MCIA. Ikus mai sira nia pedidu hetan aprovasaun no membru
kooperativa aseita hodi selu aluger nian
ba governu kada fulan.
Komesa husi fulan Abril 2014,
membru kooperativa Fini Naroman
Caibada hadi’a no uza uma ne’e ba loja do Povo ne’ebé ikus mai iha dia 17 de
Maio hetan inagurasaun hosi Sua Excelência Vice Primeiro Ministro, Sr. Fernando
La Sama.
Komesa iha tinan 2013 to’o ohin
loron, Loja do Povo Kooperativa Fini Naroman Caibada sei existi nafatin. La ignora katak, durante
tinan ida nia laran, maski hetan problema jestaun internal organizasaun nian,
maibe iha mos progresiu mudansa ne’ebé haree husi aktividade negósiu
diáriu ne’ebé nesesita membru sira fahe servisu ba malu.
Iha parte seluk loja do Povo nia
prezensa iha komunidade nia leet konsege fo impaktu sosial positivu ba povu ne’ebé hela besik tamba, bele responde nesesidade báziku loron-loron nian. Loja do Povo ne’e rasik fo asesu diak ba membru komunidade tomak,
tamba ekonomikamente ajuda redus gastos transporte no hamosu kreatividade
labarik sira ba área negósiu
ka fila liman.
Negoiu kiik sira ne’ebé existi besik Loja do Povo Caibada direktamente
hetan duni impaktu positivo tamba bele aumenta volume negosiu. Por ezemplu,
negosiu tunu paun.
Loja
do Povo Caibada lokaliza besik Escola Primaria. Fatin ne’e
rasik fo oportunidade diak ba parte Eskola nian hodi bele fasil asesu
nesesidade eskola nian inklui eskola oan sira bele utiliza Loja do povo hodi aprende sosa rebusadu no faan fali ba nia maluk sira iha
eskola iha tempu deskansa.
Hosi
istoria iha leten, fo hanoin mai ita saida?
Kooperativa Fini Naroman Caibada hetan mudansa iha sira nia aktividade
ka lae? Loja do Povo Kooperativa fo impaktu sosial ekonomia ka lae ba membru no
ba komunidade sira? Saida maka ita
ida-idak bele halo ba Cooperativa no ba ita nia komunidade?
****Obrigado****