LENO ELEISAUN 2012
SE
MAK SEI UKUN?
By:
AJ Cunha
Eléisaun
jeral 2012 sei iha tinan ida liu tán. Maské nune’e, orás ne’e dadauk partido
politikó sira komésa ona konsolida ida-idak nia an, perpara hodi belé kompeté
iha eléisaun 2012 nebé sei mai. Partidos sira nebé mák oras ne’e ukún hela no
iha representante iha parlamentu, komesa haforsa fila fali sira nia strutura
partido nian iha baze. Sira hahu halo “gerilya” ba iha suco’s to’o aldéas, husi
nasional ba to’o iha sub-distrito hotu. Hakbesik an ba individu, sosiadade, no
populasaun tomak atu bele influensa maka’as sira nia hanoin atu nune’e bele
alkansa sira nia ambisaun atu bele manan no ukun iha 2012. Tinan ida ba oin,
povu nasaun ida ne’e sei haré fila fali oin sa lidér’s partidos politikó sira
hatudu sira nia hakraik an no oin midar hodi belé hetan simpatia husi povu tuir
buat nebe sira hakarak. Partido politiko hotu sei mosu iha ida-idak nia knua,
ho razaun hala’o konsolidasaun partido nian. Sira hotu sei mosu hó agenda jeral
nebé iha prinsipiu kuaze hanesan deit, hanesan liberta povu husi kiak, mukit no
beik (naran katak la bele liberta ho ibun midar deit). Partido idak-idak iha
nia strategia politika rasik atu belé manán povu nia laran.
Artikél
ida ne’e atu fó deit opiniaun no hanoin oituan ba leitores sira kona ba partido
nebé deit mak iha opurtunidade bo’ot liu atu bele hetan no manán simpatia povu
nian iha eleisaun 2012. Reflekta husi eleisaun 2007, iha partido bo’ot rua nebé
mak hetan votus barak liu partido sira seluk iha tempu ne’eba, ne’e mak
FRETILIN no CNRT, ho idak-ida hetan kadeira 20 no 18 iha parlamentu. Agora,
kestaun mak ne’e, sei nafatin ka lae partido bo’ot rua ne’e domina iha eleisaun
2012 mai ou partido sira seluk, hanesan PD, PSD, ASDT, PUN, KOTA, UNDERTIM, PPT
(Iha representantes iha parlamentu), UDT, PST, no PDN mak sei halakon
dominasaun husi partido bo’ot rua ne’e? mai ita hare hamutuk!!!
Partido CNRT
Partido
Congresu Nacional de Reconstrucção de Timor-Leste (CNRT) hanesan partido ida
nebé mak foin ejiste molok eleisaun 2007. Maske foin mak moris, maibe partido
ne’e bele hetan votus barak no konsege kompete ho partido historiko FRETILIN.
Iha eleisaun 2007, partido CNRT hetan votus segundo
mayoria iha FRETILIN nia kotuk no hatu’ur sira nia representante 18 iha
parlamentu nasional. Maské sai deit hanesan segundo lugár, maibe CNRT mak ikus
mai ukun duni nasaun ida ne’e, depois halo koligasun ho partido sira seluk hodi
“tebe” sees FRETILIN. Figura bo’ot ida nebé iha CNRT nia kotuk mak exelencia
Kay Rala Xanana Gusmão. Lidér bo’ot Força Armada Libertação Nacional
Independete de Timor Leste (FALINTIL) iha tempu rezistensia nia lori nasaun no
povu ida ne’e to’o hetan duni ukun rasik an. Xanana Gusmão hanesan brand equity ida ba CNRT. Bainhira ema
temi CNRT, sira hotu nia hanoin ba iha figura karismatik ida ne’e. Ho karisma
no istoria luta nian nebe mak metin iha nia an, Xanana Gusmão konsege “fahe” kuadrus,
militantes, no simpatizantes husi partidos politiko seluk hodi ba hamutuk ho
nia.
CNRT
hamutuk ho partidos koligasaun sira (AMP) ukun ona nasaun ida ne’e durante
tinan tolu nia laran. Iha buat barak mak halo ona, komesa husi reforma
administrativa no birokrasia, reforma
F-FDTL no PNTL, hadia seitor
saude no edukasaun, konsege mantein seguransa iha rai laran depois de krize
2006/2007, konsege rezolve problemas petesionariu, konsege lori fali refugiados
sira (IDP’s) ba idak-idak nia fatin, no seluk tan. Maibe mos iha buat barak
nebe mak presija hetan atensaun maksimu no sei sai hanesan trabalho da casa ba CNRT atu halo no hadia iha tempu mai, mak
hanesan problema electricidade, problema
bé mos, problema estrada, problema distribuisaun fós, problema justisa,
problema korupsaun no seluk tan. Haré ba buat hirak hotu nebe mak partido
CNRT ho nia partido koligasaun sira halo ona, no buat hirak nebe mak sei sai
hanesan trabalho da casa, maka oin sa
ho kans CNRT nian rasik iha eleisaun
2012 mai? Karik CNRT sei manán mayoria no ukun mesak iha 2012 mai hanesan
hateten ona husi lider no prezidente CNRT Xanana Gusmão iha fulan hirak liu ba?
Ou CNRT sei sai deit hanesan partido oposisaun? Ou CNRT sei kontinua nafatin
koligasaun ho partido sira seluk? Mai ita diskute hamutuk.
Hanesan
lider husi partido politiko sira nebe ukun, CNRT iha duni kans
nebe mak bo’ot tebes atu bele manan iha eleisaun 2012 mai. Iha faktores
barak nebé bele sai hanesan value added ida
pada partido ida ne’e hodi bele manan no ukun fali nasaun ida ne’e, i bele ukun
mesak deit. Dahuluk, Figura husi
Xanana Gusmão. Hanesan hateten ona iha leten, Xanana Gusmão hanesan brand equity ida ba eksistensia CNRT.
To’o ohin loron nia sei sai nafatin hanesan lider bo’ot ida nebe Timor Leste
iha. Maske iha nia governasaun Xanana hetan kritika no kondena maka’as husi
partido opozisaun sira ba aktus no desizaun balun nebe mak nia halo no foti,
maibe buat hirak ne’e hotu nia bele liu ho kalma. Xanana hanesan magnet ida nebe mak bele dada ema barak
ba hamutuk, inklui sira nebe uluk hateten aat nia. Ida tan ezemplu diak tebes
nebe mak hatudu husi Xanana, maka iha kualker tempu inundasaun, liu-liu
inundasaun nebe mosu iha Dili laran, Xanana sempre sai ema ba dala uluk mak
tuun ba rezolve. Daruak, programa
subsidio ba idozos sira. Maske programa ida ne’e la dun eduka povu atu servisu,
maibe programa ida ne’e hanesan tiha ona kartu
“A/truf” ida ba governasaun Xanana nian hodi bele manan povo nia laran,
liu-liu idozos sira. Subsidio osan no hari uma ba sira nebe vulneravel bele
hamenus duni todan nebe mak povo sira hasoru. Povu tomak haksolok, no espera
katak governu bele kontinua no aumenta tan montante ba osan nebe mak sira simu.
Datoluk,subsidio ba veteranus da
funu. Hanesan liman kroat ba povu maubere sira hodi luta ba ukun rasik an,
veteranus sira iha diretu duni atu hetan no goza oituan ukun rasik an ida ne’e.
Nó iha tempu governasaun AMP nebe mak chefia husi Xanana, sira hetan duni buat
hirak ne’e (maske iha barak nebe mak seidauk satisfas). Iha semana hirak ne’e
nia laran ita tomak hare oinsa veteranus sira komesa ona simu sira nia osan iha
BNU. Dahaat “fahe” projetu ba
imprezariu Timor Oan sira (pakote referendum & pakote dezemvolvemento
desentralizado). Maske hetan kritika barak husi oposisaun, NGO’s, no sosiadade
sivil sira seluk, nebe mak hateten katak projetu hirak ne’e so fakar osan deit,
maibe dala ida tan Xanana hamutuk ho CNRT hatudu no hametin ona ni-nia image hanesan partido reskonstruksaun do
dezemvolvemento. Dalimak, programa tiga dolar. Dala ida tan, maske programa
ida ne’e la eduka povu, maibe programa ne’e oituan ka barak hakamán duni todan
nebe iha povu sira nia kabás. Povu sira haksolok i sempre husu orsamentu ba
programa ida ne’e bele aumenta taan. Daneen,
CNRT hanesan partido nebe sei kaer ukun (incumbent).
Xanana ho CNRT “aproveita” duni sira nia ukun ida ne’e hodi hametin liu taan image ba povu liu husi plano estrateziko
dezemvolvemento nasional (PEDN). Maske ida ne’e sei lori konsekuensia bo’ot ba
partido ne’e, tamba povu sei hein no ejiji bainhira programa hirak ne’e la
realiza iha future, maibe Xanana kuda ona esperansa ba povu tomak katak ukun an
ida ne’e sei la vale wainhira povu barak sei moris iha kiak no mukit nia laran.
Maske
nune’e, iha mos faktores balun nebé mak bele sai hanesan dezafiu ida ba partido
CNRT hodi bele manan iha eleisaun 2012 mai. Faktores sira ne’e mak hanesan: dahuluk, problema electrisidade.
Problema electrisidade sai hanesan kausa nasional. Kuaze iha Timor laran tomak
povu sira halerik kona ba electrisidade nebé mak la estabel. Hare to’ok iha
TVTL no le’e to’ok iha jornal nasional sira, kuaze notisia nebe apresenta kona
deit ba halerik no lamentasaun povu nian kona ba electrisidade. Promesas hirak
nebe mak hato’o husi secretario estadu Januario Pereira dala barak nunka kumpri
tuir, i sai fali hanesan “bumerang”
ba secretario estadu rasik. Daruak, problema
bé mós. Hanesan electrisidade, bé mós sai mos hanesan kausa nasional. Kuaze
projeto barak mak estadu fo liu husi pakote referendum no pakote
dezemvolvementu desentralizado, hodi dada bé ba iha fatin hirak nebe mak susar
atu hetan asesu ba bé mós maibe iha realidade
projetu hirak ne’e dala barak macet iha
dalan klaran deit, i maske emprezariu sira konsege halo hotu duni projetu dada
bé maibe dala barak bé la to’o ba iha povu sira nia le’et. Datoluk, problema estrada. Hanesan bé mós, projetu nebe iha
relasaun ho estrada mos barak tebes no halo fila-fila ona, liu husi programa
pakote referendum, pakote dezemvolvemento desentralizado, no pakote
dezemvolvemento lokal, maibe povu sei halerik nafatin deit kona ba problema ida
ne’e. projeto nebe mak halao hanesan fali “ke’e ko’ak taka ko’ak”. dahaat korupsaun no injustisa. Maske sei
dauk hetan evidensia barak kona ba kazu ida ne’e, no seidauk iha koruptor ida mak
lori ba “toba” iha otél Bekora, maibe haré ba realidade no lian barak nebe
“semo” lemorai bele fo impakto bo’ot ba futuru governu ida ne’e nian. Haré ba orsamentu
nebe mak aprova husi parlemento bo’ot tebes (liu husi OJE) no haré ba povu
barak nebe mak sei kiak no mukit nafatin, karik ita hotu bele tau ba kestaun,
osan hirak barak ne’e halai los ba nebe? Atu fo hanoin deit ba leitores sira
katák, OJE ba tinan 2010 deit hamutuk US$ 837,981,072 (STL,19/11/2010). Osan
ida nebe bo’ot no barak tebes nebe mak sirkula iha Timor laran. Maibe oinsa ho
realidade nebe iha? Ita hein tan tok oinsa governo sei ezekuta OJE 2011 nebe ho
montante osan bo’ot tebes (US $ 986,000,000) ba nasaun ki’ik hanesan Timor
Leste ne’e? Leitores ida-idak bele hanoin no análiza mesak deit ba.
Partido FRETILIN
Partido
FRETILIN hanesan partido ida nebe mak manan iha eleisaun 2007. Maibe, vitoria
nebe mak sira hetan la konsege lori sira hodi ukun nasaun ida ne’e. ikus mai
FRETILIN mos hili dalan sai hanesan opozisaun hasoru estadu, nebe ukun husi
partido lubuk nebe hamahan aan iha AMP. Hanesan partido opozisaun, FRETILIN
halao nia fungsaun no knar diak tebes. FRETILIN halo duni kontrolo nebé mak fó
duni balansu ba iha estadu nebe chefia husi Xanana Gusmão. FRETILIN mos iha
lider istoriko hanesan Mari’i Alkatiri no Fransisco “Lu Olo” nebé mos sai
hanesan brand equity iha partido ida
ne’e hodi bele dada militantes, simpatizantes, no povu sira atu bele hakbesik
an no hili partido ida ne’e. Maske nune’e atu bele ukun fali iha 2012, presiza
esforsu maka’as husi entidade hotu iha partido FRETILIN laran, hahu husi
lideransan partido to’o ba iha nia militantes no simpatizantes sira. Bazea ba
buat hirak ne’e, mai ita haré hamutuk to’ok oinsá kans FRETILIN nian iha eleisaun 2012 mai? Bele ka lae FRETILIN
manan fali konfiansa povu Timor nian hodi ukun fali nasaun ida ne’e? ou
FRETILIN sei lakon votus barak liu tan hodi dada nafatin sira sai hanesan
partido opozisaun ida?
Nudar
partido ida bo’ot no importante tebes ba iha luta povu Timor nian ba ukun rasik
aan, FRETILIN sempre sai nafatin hanesan partido ida nebe mak iha oportunidade
bo’ot atu manan iha kualker tempu eleisaun. Ho naran partido istoriko, FRETILIN
sempre iha kbi’it atu mantein nafatin konfiansa no loyalidade husi ninia militantes
no simpatizantes sira, liu-liu husi povu hirak nebe mak moris no hela iha
baze-baze rezistensia nian (pedesaan).
Povu sira iha baze mayoria iha relasaun emosional nebe mak forte tebes ho
FRETILIN iha istoria ba luta ukun rasik an nian. Maibe iha tempu ikus ne’e,
militantes no simpatizantes husi FRETILIN barak mak hasees aan no halai ba tama
fali partido seluk. Ezemplu nebe ita hotu hatene mak, Jose Luis Guterres (atual
II Vice Primeiro Ministro assunto sosiais), Vicenti Maubosy, no militantes
lubuk ida tan nebe mak hasees aan hodi harí grupu ida ho naran FRETILIN Mudansa
(servisu ho bandeira CNRT nian). Maske nune’e FRETILIN nafatin partido bo’ot. I ho naran bo’ot no istoriko nebe mak metin
iha FRETILIN nia aan, sei bele manan nafatin konfiansa povu nian iha eleisaun
2012 mai. Maibe, buat hirak ne’e hotu sei la fasil ba militantes no liders
partido istoriko ida ne’e. presija servisu maka’as atu bele dada fali
militantes sira nebe sai tiha ona no bele dada tama tan militantes foun nebe
mak iha hanoin no espiritu hanesan ho FRETILIN. Sa-tán, oras ne’e dadauk,
partido politiko barak tebes-tebes.
Atu
bele manan iha eleisaun 2012 mai, iha faktores balun nebé mak bele sai hanesan
vantagen ida ba partido ne’e atu bele compete. Hare ba buat hotu nebé mak
partido CNRT halo ona, hakarak ka lakohi FRETILIN tenke lori isu tolu nebé mak iha hanesan kilat ida
atu bele” tiru” hasoru CNRT. Misaun ida todan tebes maibe mos la imposibel ida.
Isu tolu ne’e mak hanesan: elektrisidade,
bé mós, no estrada. Problema tolu ne’e agora dadauk sai hanesan problema ida
bo’ot tebes iha AMP nia ukun. Se FRETILIN bele foti isu tolu ne’e no “falun” ho diak sai hanesan programa ba futuru, no
bele fó garansia hodi fó solusaun ida forte ba povu katak wainhira partido ne’e
ukun sei resolve problema hirak ne’e ho diak no kualidade, maka dalan ba
FRETILIN atu ukun iha 2012 mai nakloke luan tebes. FRETILIN tenke buka halo
nusa atu bele aproveit diskontente nebé mak oras ne’e mosu iha povu Timor Laran
tomak. Durante sai hanesan partido opozisaun, FRETILIN konsege kudá ona image iha povu nia leet hanesan partido
nebé fó ona balansu ba governu AMP. Iha parte seluk, FRETILIN mos tenke tau
atensaun maka’as ba iha seitor justisa, edukasaun, no ekonomia povu nian nebé
oras ne’e barak mak sei moris iha kiak no mukit nia laran. FRETILIN tenke
“hakilar” nafatin atu bele kontrola nafatin estadu ida ne’e to’o 2012. FRETILIN
labele “nonok” hanesan iha aprezentasaun OJE 2010 nebé hato’o husi Ministra das
Finanças Emilia Pires foin lalais ne’e iha uma fukun parlamentu nasional. Nonok
nebé mak FRETILIN hatudu sai hanesan perguntas bo’ot ba povu tomak, sa ida mak
akontese ba FRETILIN? Karik FRETILIN frustado tamba buat hira nebe mak durante
ne’e sira hakilar la hetan rezultado tuir sira nia hakarak?
Partido Sira Seluk
Oinsa ho kans partido seluk kompara ho partido bo’ot rua nebe esplika naruk
los ona iha leten? Iha ne’e hau hakarak fahe partido hirak ne’e ba iha parte
rua, mak hanesan partido nebé iha representante iha uma fukun parlamento (la
inklui FRETILIN ho CNRT), hanesan PD, PSD, ASDT, PUN, UNDERTIM, KOTA, PPT. no
partido hirak nebé mak la iha, hanesan UDT, PST, PDN. La’os atu hatún ou
kestiona kona ba partido hirak nia kapasidade, la’os mos atu dehan katak
partido hirak ne’e la iha liu posibilidade atu bele compete no manán iha
eleisaun 2012, maibé hau hakarak atu hatudu deit leitores tomak katak oras ne’e
dadauk ambiente politika iha Timor Leste mak hatudu nune’e duni.
Husi partido hirak nebé mak naran
temi ona iha leten, hau haré katak PD hanesan partido ida nebe iha kans bo’ot liu atu bele mantein nafatin
votus nebe mak sira hetan ona hanesan iha 2007. Figura sira hanesan Fernando
Lasam de Araujo (Atual prezidente Parlamento Nasional) no Mariano Assanami
Sabino (Aktual Ministro Agricultura no peskas) sei sai nafatin hanesan kartu
“AS” ba partido ida ne’e atu manan konfiansa husi povu. PD iha posibilidade
nebé mak bo’ot mos, la’os atu manan eleisaun maibe hetan nafatin konfiansa husi
povu. Katak PD, sei bele hetan nafatin votus nebe makaas hodi hatuur sira nia
reprezentantes iha uma fukun parlamento nasional. Iha partido seluk ita bele
temi ASDT nebe iha figura hanesan Fransisco Xavier do Amaral (Avó Xavier) no
PUN nebe lidera husi Fernanda Borges mos bele mantein nafatin votus nebé sira
iha. PSD hanesan partido ida nebe mak oras ne’e daudauk hamutuk iha AMP laran,
hau hanoin sei hetan difkuldades barak tamba problema hirak nebe mak oras ne’e
partido infrenta. Konflito internal nebe mak halo militantes, simpatizantes, no
lideransa balun husi partido ida ne’e halai fali ba partido seluk (hanesan
PDN), no kazu sira seluk tan. Buat hirak ne’e hotu hamonu ona image partido ida ne’e nia. Sa-tán,
figura hanesan Mario Carascalao nebe mak rezigna husi nia kargu nudar vice
premeiro ministro asunto administrasaun “hametin” liu tan image ladiak ba partido ida ne’e. PSD tenke servisu maka’as atu
hodi fali image foun ida forte nebe
sees husi figura Eng. Mario Carascalao.
Partido sira seluk hanesan KOTA, UNDERTIM,
PPT, makse ki’ik tebes maibe sei iha posibilidade atu bele hetan nafatin votus
konfiansa husi hanesan iha eleisaun 2007. Nune’e mos ho UDT no PST. Ba PDN,
karik susar atu bele kompete tamba partido ida ne’e agora mak foin hahu hari image iha povu nia le’et. Maske strututra partido ida ne’e hari’i ona
iha distritu barak, maibe ba eleisaun 2012 mai sira susar atu bele kompete ho
partido hirak nebe mak eziste uluk ona. Maske nune’e, partido hirak ne’e sempre
iha posibilidade atu bele manan konfiansa husi eleitor sira. Naran katak bele
garansia ba programa hotu nebé mak sira sei hato’o iha kampanye.
Ikus
Konsekuensia logis husi laloran demokrasia nian nebé mosu iha Timor Leste agora
maka partido politiko hotu-hotu iha opurtunidade nebe hanesan atu bele manán
iha kompetisaun eleisaun hodi “hadau” povu nia lian liu husi eleisaun. Atu bele
“hadau” povu nia laran iha eleisaun, buat nebe importante liu atu partido
politiko sira tenke tau atensaun mak halo buat hotu nebe bele fo benefisiu tuir
povu nia hakarak (electrisidade, be mos, estrada, no nesesidade baziku sira
seluk). Partido politiko sira tenke haré povu no konstituente sira hanesan subjek la’os objek. Signifika, partido politiko sira tenke hasees an husi
praktika sira nebé bele fó presaun ba liberdade povu sira nian atu hili –
(direta no indireta). Politiko sira tenke hare povu/konstituen hanesan parseira
servisu nian no inspirasaun ida ba sira atu bele dezemvolve programa no
plataforma partido nian ho diak, hodi ikus mai bele lori nasaun ida ne’e sai
nasaun ida avasandu tebes hanesan ho nasaun avansadu seluk iha mundo ne’e. Hodi
ida ne’e deit mak bele kria relasaun ida diak entre povu/konstituen ho partido
politiko no politiko sira. Partido politiko sira tenke hanoin ona oinsa bele
manan povu tomak nia laran, la’os ho presaun ou promote buat nebé mesak furak
deit maibe ho sentido parseria. No oinsa bele halakon apriori (la fiar) povu nian ba partido sira ikus-ikus ne’e.
Ikus liu, povu Timor tomak iha
espéransa nó fiar katák partido politiko sira nó liders politiko sira sei tau
nafatin interese povu Timor Leste nia a’as liu interese partido ka liders sira
nian. Povu tomak sei hein katak, partido ida nebé deit mak sei manan iha
eleisaun 2012, bele lori mudansa bo’ot hodi hadia povu Timor tomak nia moris,
halakon kiak, mukit no beik. Atu objetivo hirak ne’e hotu bele realiza, maka importante
liu ba partido politiko no liders politiko sira atu bele iha komitmentu nebé
forte (la’os iha ibun tutun deit) hodi bele kombate virus korupsaun, kolusaun,
nepotismo (KKN) nebé mak oras ne’e buras tebes. Maske seidauk iha koruptor ida
mak lori ba kadeia, maibe praktika KKN buras duni iha Timor Leste. Tamba virus
ida ne’e mak halo sira nebé riku, riku ba beibeik no hirak nebe ki’ak, ki’ak
rabat rai nafatin. Los duni katak susar tebes atu halakon moras KKN ne’e, maibe
pelumenus bele garantia atu hatuun ninia kuantidade presentazen nebé oras ne’e
aas tebes. Partido politiko hotu tenke hanoin no hare katak sukseso eleisaun
2012 mak VITORIA DEMOKRASIA ba POVU NO
NASAUN TIMOR LESTE nian. Povu hotu hein katak partido nebé deit mak manan
sei garante estabilidade rai laran, no importante liu mak bele kria ambiente
sosial ida diak hodi bele fasil ba povu atu asesu ba nesesidade baziko atu bele
hadia sira nia kualidade moris.
Autor:
Hela iha bairo Escola Xina
Villa
Antiga-Baucau
Kritika
no sugestaun bele haruka ou kontakto iha
E-Mail: zecunha_bcu@yahoo.com
Contacto:
+670 7487588
No comments:
Post a Comment