JANELA CIENSIA

OPINI (18) EDUKASAUN (14) DESPORTO (13) EKONOMIA (13) Poema (11) POLITICA (10) HISTORIA (4)

18 August 2014

Historia Cooperativa

Historia Badak Cooperativa iha Mundo no Timor-Leste

Ezistensia no dezenvolvimento Cooperativa iha mundo, hahu husi dalan ida ne'ebe naruk tebes no to'o ohin loron produs ona modelu Cooperativas oin-oin ne'ebe maka ita hatene no konhese iha tempu ida ne'e.
Movimentu Cooperativa mosu tamba iha sentimentu no inspirasaun husi Lideransa Reformasaun Sosial iha seklu 19, kompostu husi: Robert Owen, Francois Charles Fourier, Claude Henri de Saint-Simon, Louis Blanc no Ferdinand Lassale. Lider hirak ne'e halo protestu konaba povo ne'ebe moris maioria ki'ak tamba kauza husi revolusaun industria ho sistema kapitalisme.

Cooperativa dezenvolve di'ak liu iha nasaun hirak ne'ebe adopta sistema demokrasia. Iha nas, aun sira ne'e, ema ida-ida iha liberdade hodi deside sa ida maka sira hakarak hala'o, hodi kontribui ba dezenvolvimentu ekonomia bazeia ba kbi'it ne'ebe sira iha. Ema hirak ne'e halibur malu hodi hala'o servisu hamutuk ho objetivo prinsipal maka atu antisipa difikuldades ekonomia ne'ebe sira infrenta.

La'o ho progresu mundo nian, movimento cooperativa mos hahu moris iha nasaun barak, hanesan cooperativa konsumu iha Rochadale Manchester-Inglatera 1884; cooperativa produsaun iha Franca sekulu 18 no 19; cooperativa de credito iha Alemanha tinan 1848; cooperativa consumu iha Dinamarka no cooperativa Hotukusha katak servisu hamutuk iha Japaun tinan 1843.

Iha tinan 1967, iha Timor-Leste moris ona cooperativa Criacao de gado ne'ebe maka hanaran CRIA COOP iha Zumalai. Tinan 1972, cooperativa konsumu mos komesa eziste ho nia sede Dili. Iha tinan 1972 ne'e, membrus cooperativa iha Timor-Leste iha ona 629.

Depois Indonezia invade Timor-Leste, hahu 7 de Dezembro de 1975 to'o 30 de Agostu 1999, cooperativa ne'ebe maka eziste iha Timor-Leste hamutuk 93, kompostu husi KUD (Koperasi Unit Desa) 64, PUSKUD (Pusat-KUD) 1, Credit Union (Cooperativa de Credito) 27 no Federasaun Credito Hanai Malu 1.

Hafoin konsulta popular 30 de Agostu de 1999 no restaurasaun independensia 20 de Maio 2002, cooperativa iha Timor-Leste moris no buras tebes. Bazeia ba dadus atual ne'ebe maka iha, oras ne'e dau-dauk cooperativa ne'ebe eziste iha Timor-Leste hamutuk 152, kompostu husi cooperativa primeira grau 147, cooperativa segunda grau (federasaun cooperativa) 4, no cooperativa terceira grau (confederasaun cooperativa) 1.

Ida ne'e maka historia badak konaba ezistensia cooperativa iha mundo no Timor-Leste.


Author: Antonio Cunha
Foti husi fontes barak.