JANELA CIENSIA

OPINI (18) EDUKASAUN (14) DESPORTO (13) EKONOMIA (13) Poema (11) POLITICA (10) HISTORIA (4)

23 September 2014

Sub Distrito Ida Produtu Ida (SIPI)

A. Historia USUP
     USUP ka Um Sub Distrito Um Produto ou iha lian tetum deha sub distritu ida produtu ida ne'e nia original mai husi lian ingles ne'ebe maka temin deha OVOP (One Village One Product). Hanoin konaba implementasaun husi OVOP maka oinsa autoridades sira halo aproximasaun konaba oinsa maka bele dezenvolve produtu potensial iha fatin balun (suco, sub-distritu, no distritu) hodi produs produtu ruma ho nia kualidade global no iha karakteristika unika liu husi aproveitamentu ba rekursu lokal. Atividades konaba OVOP ne'e ba da-uluk hala'o husi Morihiko Hiramatsu, Japonesa ida, bainhira nia asume kargu nu'udar governador OITA, provinsia ida iha Japan iha periodu 6 entre1979 to'o 2003.

B. Objetivo OVOP
     Objetivo husi OVOP;
  1. Atu buka no promove produtu inovativu no kreativu lokal, liu husi rekursu ho karakteristika unika, iha valor adisional ne'ebe as, i iha imagen no kompetividade ne'ebe as.
  2. Dezenvolve produtu lokal ne'ebe maka iha potensia ba merkadu lokal, nasional no internasional.
  3. Dezenvolve no eleva kualidade i valor adisional husi produtu lokal ne'e rasik, nune'e bele kompete ho produtu husi rai li'ur.

C. Prinsipiu OVOP
     Prinsipiu husi OVOP
  1.  Hanoin global, atividades lokal.
  2.  Esforsu mesak ho inisiativa no kreatividades.
  3.  Dezenvolvimentu rekursu humanu, ne'ebe signifika katak tenke iha local leader ne'ebe di'ak.

Nasaun barak maka adopta programa ida ne'e nu'udar dalan ida atu bele minimiza ki'ak iha rai laran. Nasaun idak-idak utiliza termus OVOP tuir sira kontekstu rasik, hanesan;
  1. Xina uza "one factory one product" ka fabrika ida produtu ida.
  2. Filipina uza "one barangay on product" ka Cidade Ida Produtu Ida.
  3. Thailandia uza "one tambon one product" ka Sub Distrito ida Produtu Ida.
  4. America uza "One day one village one product".
  5. Malawy uza "One Village One Product"
  6. Indonesia uza "Kembali ke Desa"
  7. Timor-Leste, MAP uza "Suco Ida Produto Ida", MCIA uza "Sub Distrito Ida Produtu Ida". 

D. Papel Setor Privadu.

Setor privadu iha papel ne'ebe maka importante tebes iha implementasaun programa Sub-Distrito Ida Produtu Ida (SIPI). Setor privadu bele sai hanesan parceiru prinsipal ba susesu de implementasaun programa SIPI ne'e rasik.
Sa ida maka setor privadu presiza halo? iha tipu de setor privadu ne'ebe maka ita bele separa ba iha 3:
  1. Setor privadu sai nu'udar INVESTOR. Iha ne'e, setor privadu bele investe osan / kapital ne'ebe maka sira iha hodi dudu implementasaun SIPI, nune'e bele hasa'e eskalau negosiu nian iha rai laran.
  2. Setor privadu sai nu'udar DISTRIBUTOR. Iha ne'e, setor privadu lori papel ida nu'udar distributor hodi sai hanesan ponte distribui produtu hirak ne'ebe agrikultur sira produs ona ba iha merkadu, tantu nasional komu internasional.
  3. Setor privadu sai nu'udar SUPLIER. Iha ne'e, setor privadu foti papel ida hodi oferese materia prima ne'ebe maka necesita ba interese programa sub distritu ida produtu ida.
Suporta ne'ebe maka haraik husi setor privadu, bele apoiu hasa'e kualidade no kuantidades produtus, nune'e bele kompete iha merkadu livre.

E. Setor Privadu Timor-Leste

Setor privadu Timor-Leste, iha dekade ikus ne'e hatudu ona dinamika no progressu ne'ebe maka positivu tebes.Tuir dadus husi Dirasaun Nasional Komersiu Internu no Registu Emprezarial, numeru emprezas ne'ebe registu ona iha tinan 2014 ne'e hamutuk 6.687 (Janeiru - Julho 2014). Husi total numeru ne'e, emprezas mikro hamutuk 1.249, emprezas ki'ik hamutuk 3.527, emprezas mediu hamutuk 1.723 no emprezas bo'ot hamutuk 188. Setor privadu Timor Leste, liu-liu emprezarius mikro no ki'ik sira sei infrenta situasaun ne'ebe maka difisil hanesar; inferior no la fiar an, jestaun fraku, kredibilidade minim, kreatividades no inovadade menus, no la iha espiritu kompetitor.

F. Papel Governo Timor-Leste.

Iha konstituisaun da RDTL, artigo 115 esplika mo-mos no lo-los konaba kompetensia governu nian liga ba iha dezenvolvimentu ekonomia nasional. Iha Plano Estratejico Desenvolvimento Nacional ne'ebe governo lansa iha kedas tempu IV Governo Konstitusional, iha kapitulu 4 ne'ebe ko'alia konaba dezenvolvimentu ekonomia hateten katak; Governo Timor-Leste sei konstrui ekonomia ida moderna no diversifikada ho nia baze iha agrikultura, turismu no industria petrolifera, hamutuk ho setor privadu ida emergente i haraik oportunidade ba povu timorenses hotu. Atu atinji PEDN 2011-2030 ne'e, governo la'o ho vizaun ne'ebe hateten Timor Leste ne'ebe iha ekonomia moderna no diversifikada, ho infrastrutura ne'ebe kualidade as, inklui estradas, elektrisidades, portu no telekomunikasaun. 
Iha kontekstu dezenvolvimentu setor privadu Timor-Leste, governo iha hanoin atu bele konstrui no prepara empregu ba povu timorenses tomak, liu husi dalan dada investidores sira ba setores industria prinsipais sira, estabelese parceria ho emprezas internasionais atu konstrui infrastrutura no apoiu emprezas lokais iha prosesu kriasaun no dezenvolvimentu.

G. Esperansa Susesu ba Implementasaun SIPI

Susesu ba implementasaun SIPI sei fo vantajem ne'ebe bo'ot tebes ba dezenvolvimentu ekonomia nasional. basa, bainhira SIPI implementa ho susesu, maka nei-neik maibe bei-beik sei kore povu timorenses husi mukit no ki'ak. Maibe, atu implementasaun SIPI ne'e bele susesu, maka presiza kontribuisaun husi parte hotu, hanesan;
  1. Governo Central. Governo Central iha papel ne'ebe importante tebes, ne'ebe maka sei lori papel nu'udar fasilitador no regulador. Iha ne'e, governo central iha obrigasaun atu estabelese lei no regulamentu konaba programa implementasaun SIPI ne'e. Iha parte seluk, governo central mos bele foti papel ida hodi promove konaba programa SIPI ne'e.
  2. Governo Distrital/Municipal. Governo distrital/municipal sei sai hanesan ponte ligasaun entre governo, autoridade lokal (chefe do suco, chefe de aldeas) inklui agrikultor no emprezarius (setor privadu) sira. Governo distrital bele fasilita koordenasaun; transfere konceitu SIPI ba populasaun sira; hamoris implementasaun SIPI liu husi media; estabelese centru ba treinamentu promove produtu lokal; fo reward ba implementasau SIPI ne'ebe hetan susesu.
  3. Setor Privadu. Iha setor privadu foti liu papel nu'udar INVESTOR, DISTRIBUTOR no SUPLIER.
  4. Intelektural. Intelektual iha papel halo analiza ba potensia lokal ne'ebe sai baze ba dezenvolvimentu produtu lokal favoritu. Ho liafuan seluk dehan, halo analiza ba potensia produtu favoritu iha merkadu lokal, nasional no internasional.
H. Konkluzaun

Sub-distritu ida produtu ida (SIPI) nu'udar progrma ne'ebe maka importante tebes ba iha nasaun sub-dezenvolvidu sira hanesan Timor Leste, hodi hasai povu husi mukit no ki'ak. Iha kazu Timor-Leste, hanesan ita hotu hatene katak, ohin loron produsaun ne'ebe maka loron ita hala'o sei tama iha produsaun subsistensia katak produs para depois konsumu fali de'it.
Nune'e, presiza iha partisipasaun no kolaborasaun ativu husi entidades hotu, governo, setor privadu no intelektual sira atu bele hamutuk fo susesu ba implementasaun programa SIPI, liu husi dalan sensibilizasaun, promove no eleva produtus favoritus husi sub-distritu ida-ida. Bainhira programa SIPI hetan susesu, maka garante ona povu nia moris di'ak, nunee mehi governo nian liu Plano Estratejico Desenvolvimento Nacional 2011-2030 katak rendimentu povu Timor Leste sei iha nivel mediu-altu bele atinji ho di'ak.

Hakerek husi; Antonio da Cunha, Assessor Micro e Pequenas Empresas Gabinete Vice-Ministro MCIA.
Ida ne'e hanesan resumu husi materia seminario ne'ebe autor lori hanesan orador iha Distrito Manufahe.