JANELA CIENSIA

OPINI (18) EDUKASAUN (14) DESPORTO (13) EKONOMIA (13) Poema (11) POLITICA (10) HISTORIA (4)

9 May 2017

Ensino Superior Timor-Leste



IMPLEMENTASAUN “ANO ZERO”
IHA SISTEMA ENSINU SUPERIOR TIMOR-LESTE

*Eskritor: Antonio J. Castro da Cunha
Sa ida maka ano zero iha instituisaun ensinu superior? Ha’u hahu ho perguntas ida ne’e atu bele orienta opiniaun ne’ebe sei deskreve iha artigu ida ne’e. Iha kontekstu jeral, la iha difinisaun ida fixu maka esplika konaba ano zero. Nune’e mos difinisaun ano zero iha sistema edukasaun formal. Maibe iha instituisaun ensinu superior balun (iha mundu) ne’ebe aplika modelu ida ne’e, sira iha difinasaun rasik konaba ano zero. Difinisaun ano zero iha instituisaun ensinu superior, liu-liu bazeia ba referensia ensinu superior Portugal nian, depende liu ba sistema grau akademiku ne’ebe instituisaun refere iha.
Ano zero nu’udar sistema aprendijazem ne’ebe aplika hosi instituisaun ensinu superior hodi bele fornese formasaun ida insentiva ho akompañamentu personalizadu ba kandidatus (estudantes) ne’ebe hakarak tama iha kursu universitariu ka ensinu superior. Kursu ne’ebe atu frekuenta bele diploma, licensiadu no mestradu.
Ano zero bele difini mos nu’udar kursu pré-universitariu ne’ebe iha durasaun tempu durante tinan ida (1). Iha termu seluk,  Ano zero ita bele temin hanesan ano vestibular ka ano propedêutico ou tinan preparasaun molok estudantes hahu tinan letivu foun iha ensinu superior.
Tuir difinisaun substantivu hosi dicionariu priberam, propedêutico katak ano preliminario de estudos que se fazia entre o ultimo ano escolar e a universidade. Tradasaun livre karik, propedeutiku katak tinan da-uluk hosi estudus ne’ebe hala’o entre tinan eskola ikus nian (ensinu sekundariu) ho universidade ka ensinu superior. Ou iha kumpriensaun adjetivu propedêutico katak que prepara para receber ensino mais completo – ida ne’ebe prepara atu simu ensinu kompletu liu (iha periudu tuir mai).
Esperensia ne’ebe ha’u iha no hatene, sistema ano propedêutico ne’e bain-bain utilija iha eskola seminari (prepara joven atu sai padre/amu-lulik). Sistema ida ne’e aplika ba seminirista hirak ne’ebe foin konklui sira nia estudu iha seminariu menor, bainhira atu kontinua ba seminariu mayor sei liu uluk hosi faze ida ne’ebe bolu ano propedêutico ka tinan preparasaun. Iha nasaun Indonezia, modelu ne’ebe atu hanesan ho ano zero maka bain-bain bolu de’it matrikulasi. Matrikulasi bain-bain hala’o, lais liu fulan ida no kléur liu bele to’o fulan nén ou bele mos tinan ida. Ema ne’ebe tuir matrikulasi, ne’e normalmente mai hosi antesedente area estudu ne’ebe diferensia ho estudu ne’ebe nia atu foti iha tinan tuir mai.

Tanba Sa Tenki Aplika Ano Zero? Resposta ba perguntas ida ne’e bele diferente entre ema ida ho ema seluk. Maibe, ha’u bele hato’o rajaun hirak konaba tanba sa tenki aplika ano zero. Iha situasaun edukasaun Timor-Leste, aplikasaun ano zero sai hanesan programa ida ne’ebe pertinente tebes. Razaun hirak hanesan tuir mai;
(i)        Prepara estudantes hirak ne’ebe iha kuiñesimentu “minimu” konaba kursu ne’ebe nia atu frequenta iha nivel estudu ensinu superior;
(ii)       Atu sukat kuiñesimentu, abilidade no matenek estudantes sira nian;
(iii)    Prepara estudantes hirak mai hosi antesedente areas estudu ne’ebe la hanesan ho area estudu ne’ebe atu foti iha nivel estudu tuir mai;
(iv)      Prepara estudantes sira atu familiar ho materia prinsipal konaba areas estudu ne’ebe sei foti iha nivel ou periudu estudu tuir mai;
(v)        Prepara estudantes sira atu bele domina kuiñesimentu baziku no geral hanesan, hanesan lingua, matematika, fizika, kimika, biologia no seluk tan.

Bainhira estudantes tuir ano zero, maka sei hetan vantajen ne’ebe di’ak tebes. Vantajen balun ha’u bele temin maka hanesan;
(i)        Estudante  sira hatene no domina ona konaba lingua, matematika, fizika, biologia, nst.
(ii)      Estudante sira hatene no kuiñese ona kursu ne’ebe atu foti iha ensinu superior - Iha pontu ida ne’e, estudante idak-idak bele sukat ona sira nia kapasidade intelektual;
(iii)    Estudante  sira adianta ona aprende materia/kursu ne’ebe atu foti iha tinan tuir mai;
(iv)    Estudante sira familiar ona ho kursu ne’ebe atu foti, nune’e sei la difikulta barak liu bainhira ativu iha prosesu aprendijazen;
(v)      Estudante hotu aranka ho nivel kuiñesimentu ne’ebe hanesan, nune’e sei hamenus ou halakon numeru “abandona/husik eskola” ka drop out.

Implementa Ano Zero iha IES Timor-Leste?
Oinsa ho Instituisaun Ensinu Superior sira iha Timor-Leste? bele ka lae ita utilija sistema ano zero ne’é? Tuir ha’u nia hatene, implementasaun ano zero foin maka aplika ba iha Instituto Politecnico de Betano Kay Rala Xanana Gusmão. Ba instituisaun ensinu superior hirak ne’ebe eziste uluk ona, ha’u seidauk hetan. Maibe ha’u hanoin seidauk iha. Iha UNTL, ha’u rona katak fakuldade direitu utilija sistema ano zero – maibe ida ne’e presija konfirmasaun.
Haré’e ba sistema no dezenvolvimentu edukasaun ne’ebe ohin loron Timor-Leste iha, ha’u hanoin implementasaun ano zero iha instituisaun ensinu superior sira bele sai hanesan opsaun ida di’ak.
Opsaun ida ne’e bele diskute no tetu ho di’ak. Hanesasn ha’u esplika antes ona, vantajen ne’ebe estudante sira hetan sei barak liu kompara ho desvantajen. Tanba sa maka Timor-Leste presija aplika sistema ano zero ne’e? razaun ida ne’e ami diskute ona iha komisaun instaladora iha prosesu estabelesimentu Instituto Politecnico de Betano. Kestoens hirak ne’ebe sai hanesan rajaun hodi deside ano zero ba IPB maka;
(i)        Dezenvolvimentu edukasaun iha ensinu sekundariu ne’ebe sei-dauk iha balansu entre munisipius, liu-liu kompara ho Dili. Ha’u hanoin ita hotu konkorda ba malu katak iha diferensia ne’ebe bo’ot entre eskola sekundariu sira iha teritoriu Timor-Leste. Maske hotu-hotu utilija kurikulu ne’ebe hanesan, maibe intermus fasilidades, oportunidades, kualifikasaun professores (kuiñesimentus) barak liu iha Dili ou kapital munisipiu de’it.
(ii)      Kuiñesimentu entre estudantes hosi munisipiu ne’ebe la hanesan. Iha diferensia ne’ebe bo’ot entre estudantes hirak ne’ebe gradua hosi ensinu sekundariu iha kapital munisipiu ho hirak ne’ebe iha postu administrativu. Razaun hanesan ohin ha’u temin ona iha pontu (i). Tanba ne’e maka dala-barak ita hasoru disigualdade ka gap ne’ebe bo’ot entre graduandus hosi munisipiu ida ho munisipiu seluk.
(iii)     Antesedentes estudantes ne’ebe difirensia ho kursu ne’ebe nia atu foti iha ensinu superior. Dala barak estudantes hosi ensinu sekundariu mai hosi areas estudu ne’ebe diferensa. Estudantes sira ciensia sociais hakarak foti kursu iha area tekniku. Ou maske hosi ciensia exatas, maibe kuiñesimentu baziku la hanesan; ex-informatika hakarak foti agrikultura ou konstrusaun civil.

Esperensia barak nu’udar docente, ha’u sempre hasoru malu estudantes hirak ne’ebe “susar” tebes atu adapta ho materia ne’ebe nia aprende. Bainhira ha’u haruka esplika “a” la bele, konta “b” la hatene, hakerek “c” la iha kbi’it. haré’e realidade ida ne’e, ha’u nia konkluzaun ida de’it – la iha baze no la iha fundamentu kuiñesimentu. Ho razaun ne’ebe hanesan, governu bele estuda hodi aplika mos ba instituisaun ensinu superior sira seluk.

Ano Zero – Serve ba Univesidade ka Politekniku?
Bainhira ha’u “nani” halimar iha google.com, hetan katak sistema ano zero iha Portugal ne’e utilija iha la’os de’it iha Politecniku maibe mos iha universidade. Universidade hirak ne’ebe aplika sistema ano zero, balun maka hanesan; Universidade do Algarve, Universidade Lusófona de Humanidades e Tecnologia, Universidade da Beira Interior. Enkuantu iha politekniku, balun ita bele temin maka hanesan; Instituto Politécnico de Coimbra, Instituto Politécnico do Porto. Areas  hirak ne’ebe aplika sistema ano zero barak liu implementa ba kursu aplikabel, hanesan; kontabilidade, engenaria, administrasaun e jestaun, medicina, financeira, no seluk tan.
Tanba ne’e, resposta ba perguntas hanesan iha subtitulu iha leten – ano zero serve utilija ba universidade nomós politekniku. Tanba kursu hirak ne’ebe temin oferese hotu iha universidade i politekniku. Maibe, pertinente liu ita utilija sistema ano zero iha instituto politekniku tanba durasaun tempu ba estudu ne’ebe badak – mínimu semester rua no máximu semester hát. Tanba sa? Tanba iha Politekniku ita prepara estudantes sira atu prontu servi iha kampu servisu. Iha universidade, ha’u nia sujestaun, sistema ida ne’e bele utilija ba nivel edukasaun bacherelato – diploma 3 (D-3).
Iha Timor-Leste, hanesan temin tiha ona – Instituto Politecnico de Betano Kay Rala Xanana Gusmão maka utilija ona sistem ano zero. Kursu rua ne’ebe hahu iha IPB maka hanesan escola superior de engenharia – construção civil no escola superior agricultura – produção animal. Materia hirak hanorin iha Sistema ano zero IPB nian, barak liu materia jeral hanesan lingua portugûes, inglês, tetun, matemátika, biologia, fizika, kímika no lian opsional seluk hanesan Indonesia, korea no mandarin.
Tanba sa maka materia hirak ne’ebe temin ne’e importante? Tanba materia hirak ne’e maka nú’udar fundamentu no hanesan baze prinsipal atu aprende di’ak liu tan ciensia iha nivel estudu tuir mai. Ha’u hanoin, ita mos tenki rekuiñese duni katak estudantes barak seidauk “domina”, maske minimu, ciensia hirak ne’ebe temin ne’e. Ita barak ko’alia português sorin, inglês sorin, tetun ”gado-gado”, indonesia sorin. Ita nia kuiñesimentu ba ciensia biologia mukit, matemátika, fizika, kímika fraku tebes. Ida ne’e maka halo joven timoroan barak failla iha sira nia estudu ensinu superior.
Hanesan ha’u temin ona, entre estudantes sira iha kapital munisipiu ho hirak ne’ebe iha postu administrativu (barak liu eskola filial) gap kuinesimentu ne’e iha diferensia ne’ebe bo’ot tebes. Tanba ne’e, ha’u hanoin, liu hosi ano zero, ita hotu hein katak estudantes sira bele ona iha nivel kuiñesimentu ne’ebe pelumenus hanesan.

Konkluzaun
Haré’e hosi esperensia nasaun amigas hanesan Portugal no rajaun hirak ne’ebe ha’u esplika antes ona, ita bele “konkorda” katak ano zero importante ba sistema edukasaun iha Timor-Leste. Tanba fundamentu kuiñesimentu estudantes ensinu sekundariu ne’ebe sei “mukit”, maka ha’u hanoin importante tebes ba Ministeriu Edukasaun bele tetu ano zero nu’udar sistema ida ne’ebe bele implementa iha kurikulu edukasaun ensinu superior Timor-Leste.
Iha Governu Konstitusional Da-Nén ano zero ka ha ano propedêutico hahu implementa iha inisiasaun ezistensia Instituto Politecnico de Betano Kay Rala Xanana Gusmão (IPB-XG). Ano zero nu’udar estratejia ida atu bele prepara rekursu hotu ne’ebe politekniku presija no lori estudantes hotu aranke ho nivel kuiñesimentu ne’ebe hanesan. Ha’u nia esperansa, sistema ano zero bele diskute iha nivel ministerial to’o iha konsellu dú ministru no hetan aprovasaun hosi hodi bele utilija iha ensinu superior hotu – publiku no privadu.
Areas espesifiku ne’ebe aplikabel, hanesan kontabilidade, financeira, informatika, medicina, farmacia, peska, agrikultura, jestaun administrasaun, sekretariadu, hotelaria i turismu no seluk tan bele sai hanesan prioridade ba instituisaun ensinu superior hotu atu bele prepara estudantes sira di’ak liu tan molok frekuenta iha tinan letivu lolós. Ha’u fiar katak sé ensinu superior tomak iha Timor-Leste utilija sistema ida ne’e, maka sei hahoris rekursu ema timor ne’ebe kualifikasaun ás,  matenek, iha kapasidade no abilidade atu bele kompete iha kampu traballiu – nasional, regional no internasional.
Ha’u konkorda ho mensajen hosi vise-ministru Abel Ximenes Larisina katak “Ano Zero sei prepara estudantes hotu atu bele aranke ho nivel kuiñesimentu no abilidade baziku ne’ebe hanesan – ida ne’e sei la difikulta sira (estudantes) bainhira hahu prosesu aprendijajen iha tinan letivu tuir mai”.
Atu hakotu, ha’u hakarak hato’o fali de’it lia fuan murak hosi Ex.cia Abel Ximenes Larisina atual vise-ministru edukasaun “ Problema (edukasaun) ne’ebe mosu iha Timor-Leste, só timoroan de’it maka bele rejolve – ema seluk mai atu apoia de’it”. Ne’eduni, atu hadi’a kualidade rekursu ema timoroan, só timoroan de’it maka bele rejolve (governu – ME, professores, estudantes no inan i aman). Implementasaun ano zero tuir sistema no padraun edukasaun ne’ebe kualidade sei “garante” futuru mão de obra kualifikadu. Se nune’e, ita hotu konkorda ho implementasaun ano zero? Dirijentes ensinu superior idak-idak bele estuda no tetu – tanba ensinu superior iha nia autonomia rasik.
Ikus, ha’u bolu atensaun ita tomak - Mai, timoroan hotu, ita tenki kúda nafatin espiritu no vontade atu kontinua estuda i aprende hodi prepara ita nia an ba futuru ne’ebe di’ak liu. “Long life education - educação ao longo da vida - edukasaun iha ita nia moris tomak”.



{Notas : Hakerek ne’e nu’udar opiniaun pesoal. Sujestaun no kritikas bele haruka mai e-mail: zecunha_bcu@yahoo. com – eskritor oras ne’e servisu iha Gabinete Vise-Ministru Edukasaun i nu’udar mos docente Institute Of Business (IOB)}

27 April 2017

Ensino Tecnico Vocacional Timor-Leste



IMPORTANSIA HOSI
ENSINU TÉKNIKU VOKASIONAL no POLITEKNIKU

Hosi: Antonio J. Castro da Cunha
(E-Mail: zecunha_bcu@yahoo.com)

 Iha ukun Governu Konstitusional Da-Nén, programa prinsipal ida ne’ebe Miniteriu Edukasaun iha maka dezenvolve ensinu tekniku vokasional. Liafuan xave ka fundamentu hosi programa ida ne’e KONVERSAUN FAZEADAMENTE hosi Ensinu Sekundariu Jeral ba Ensinu Tekniku Vokasional. Vise-Ministru Edukasaun Abel Ximenes Larisina, ne’ebe hetan fiar hosi Konsellu dú Ministru, Primeiru Ministru no Ministru Konselleiru Xanana Gusmão, iha knár no papel importante tebes ba programa konversaun hosi ensinu sekundariu jeral ba ensinu tekniku vokasional. Sira hotu iha hanoin ida de’it – Timor-Leste presija ema tekniku kualifikadu ne’ebe util iha kampu servisu tuir necesidade merkadu traballiu.
Konversaun Fazeadamente katak la’os muda dala de’it, maibe nei-neik to’o kompleta tinan tolu eskolaridade. Dala ruma ema barak husu, tanba sa maka tenki muda ensinu sekundariu jeral ba ensinu tekniku vokasional? Razaun prinsipal maka tanba Timor-Leste nu’udar nasaun presija rekursu ema tekniku especializadu kualifikadu. Timor-Leste presija rekursu ema ida ne’ebe prontu atu servisu. Timor-Leste presija ema ne’ebe iha kapasidade no abilidade as iha area espesialidade.
Dezenvolvimentu ensinu tekniku vokasional no Politekniku iha Timor-Leste, sai hanesan necesidade ida ne’ebe urjente tebes. Timor-Leste presija ema tekniku kualifikadu iha area sira espesifiku. Tinan 15 hafoin restaurasaun independensia, Timor-Leste infrenta difikuldades bo’ot tebes iha disponibilidade rekursu ema kualifikada. Timoroan barak tebes, ne’ebe maka hafoin konklui sira nia estudu la preparadu atu bele infrenta situasaun real iha ambiente servisu nian.
Iha tinan 15 restaurasaun Independensia ne’e, governu Timor-Leste halo ona investimentu bo’ot iha rekursu ema. Timoroan barak ba eskola iha nasaun estranjeirus liu hosi oportunidade bolsu dú estudu.
Bolseirus timoroan barak namkari iha Portugal, Brazil, Mosambique, Cabo-Verde, Australia, Filipina, Thailandia, Malaysia no Indonesia. Governu investe osan barak tebes – por volta $93 miliões – sura iha tinan 10 ikus ne’e. Maske nune’e, ita tenki konciente duni kata investimentu ne’ebe governu halo hodi eleva kualifikasaun joven timoroan sira seidauk konsege hatudu rezultadu no kontribuisaun ne’ebe konkretu ba iha dezenvolvimentu nasaun doben Timor-Leste.
Ohin loron, hanesan sa ida maka ita hotu haré’e no hatene, Timor-Leste nakonu ho rekursu ema hosi nasaun seluk. Indoneziu, Xinez, Filipino, Australiano, inklui nasaun amigas CPLP. Sira ida-idak mai ho badaen no matenek ne’ebe di’ak. Sira mai ho profisaun ne’ebe la hanesan no konsege okupa servisu prinsipal sira i hetan salariu ne’ebe di’ak liu. Enquantu iha fali parte seluk, timoroan rasik, barak maka sai ba rai liur. Inglatera, Irlanda, Korea dú Sul no Australia – iha ne’ebe sira barak simu salariu ki’ik liu tuir nivel salarial iha nasaun hirak ne’ebe temin.
Perguntas maka ne’e – tanba sa maka timoroan barak labele hetan salariu ne’ebe di’ak liu ema hosi nasaun seluk? Tuir ha’u, iha de’it lia-fuan rua hodi responde perguntas ne’e – kuiñesimentu no abilidade.  Lós, timoroan barak seidauk iha kuiñesimentu no abilidade (badaen) ás iha area espesifiku especializadu hirak hanesan karpinteiru, mekaniku, artitekttu, agrikultor, peskador no seluk tan. Kuiñesimentu no abilidade sai hanesan fundamentu prinsipal ne’ebe halo timoroan barak la konsege “kompete” ho ema hosi nasaun seluk.
Ko’ali konaba kuiñesimentu, tenki rekuiñese duni katak area ida ne’e ita sei “ki’ak” tebes. tanba sa? Tanba ko’alia konaba kuiñesimentu, ita sempre liga ba ciensia. Atu bele hetan ciensia, ita tenki iha edukasaun ne’ebe di’ak – edukasaun formal, non-formal no informal. Edukasaun formal liu hosi ensinu pre-eskolar to’o ensinu superior. Edukasaun non-formal liu hosi kursu no treinamentu sira. Edukasaun informal liu hosi aprende loron-loron iha ita nia moris. Nivel eskoaliridade hirak ne’ebe ohin ha’u temin, sei dók tebes hosi espketativa edukasaun kualidade ne’ebe ita hotu hakarak.
Maske ohin loron numeru timoroan ne’ebe licensiadu, mestradu no doutoradu aumenta signifikante tebes, maibe seidauk bele responde necesidade lolós hosi exigensia ne’ebe merkadu servisu sira oferese. Tanba sa? Tanba kuiñesimentu no abilidade (skill) ne’ebe sei “mukit” hela. Timoroan barak seidauk konsege tranforma ka transmite ciensia ne’ebe hetan ba iha servisu pratiku loron-loron nian.
Vise-Ministru Edukasaun Abel Ximenes Larisina sempre hateten nune’e “Traballiador sira hosi estranjeiru hanesan Indonesia, Xina, Filipina hetan salariu ne’ebe bo’ot liu kompara ho traballiador timoroan rasik, la’os tanba sira nia “MAROMAK” maka di’ak liu ita (Timoroan) nia “MAROMAK”, maibe tanba de’it Kuiñesimentu no Abilidade – sira di’ak liu ita”. Mensajem ida ne’e hateten mai ita katak, atu bele kompete ho sira (traballiador estranjeirus) la iha dalan seluk maka tenki hasa’e no eleva ita nia kuiñesimentu no “kádi” to’o kro’at ita nia abilidade.

Dezenvolve Ensinu Tekniku Vokasional
Atu bele hasai timoroan hotu hosi situasaun ne’ebe mensiona, dezenvolvimentu ensinu tekniku vokasional sai hanesan “necesidades” prinsipal ida ne’ebe presiza haraik atensaun ba. VI Governu Konstitusioanl, haktuir “mandatu” hosi Planu Estratejiku Dezenvolvimentu 2011-2030, iha kedas inisiu haraik atensaun ne’ebe fokus ba dezenvolvimentu ensinu tekniku vokasional – tantu ensinu sekundariu nune’e mos ensinu superor tekniku.
Programa prinsipal hosi dezenvolvimentu ensinu superior tekniku hosi VI Governu maka dezenvolve kuiñesimentu tekniku timoroan ba areas aplikavel. Iha tinan 2015 – ministeriu edukasaun ho “susesu” konverte sekundariu jeral ba ensinu tekniku vokasional. To’o 2016, total eskola tekniku vokasional iha sa’e ba 26 no iha tinan 2017 ne’e, numeru ensinu tekniku vokasional sa’e signifika tebes ba 44 eskolas. Númeru estudantes mos aumenta – hosi 8,434 iha 2016 sa’e ba 13,797.
Programa ne’ebe hanesan, aplika mos ba nivel ensinu superior – governu hahu estabelese ensinu politekniku hanesan hakerek ona iha Planu Estratejiku Dezenvolvimentu 2011-2030. Instituto Politecnico de Betano Kay Rala Xanana Gusmão, sai hanesan provas ida hosi seriedade VI Governu Konstitusional atu husik hela fundamentu ba dezenvolvimentu mão de obra kualifikadu iha Timor-Leste.
Ita hotu konkorda katak, edukasaun ne’ebe di’ak la’os haré’e de’it hosi kuantidade maibe liu-liu kualidade. Númeru estudantes tekniku vokasional ne’ebe aumenta la signifika bele “solusiona” ona iha tempu badak problemas kualidade “mão de obra”ne’ebe nasaun infrenta. Maibe, importante tebes katak nasaun ida ne’e komesa fo importansia no hahu hakat positivu ida hodi produs kualidade mão de obra timoroan sira nian iha futuru.
Ha’u konciente katak, sei iha problemas. Balun ita bele temin – professores iha area espesifiku ka espesializadu sei minim, infrastruturas,laboratoriu, kurikulu, livrus no seluk tan. Maibe hirak hotu ne’ebe temin, governu (ministeriu edukasaun) oras ne’e kontinua esforsu hodi kompleta. Formasaun ba professores sira iha materia produtivus kontinua la’o, kurikulu kontinua eleva, livrus komesa fahe dau-dauk ona. Los duni katak sei iha faltas barak. Biar nune’e, ita tenki hakat duni ba oin. Hakat ho nei-neik maibe hakat bei-beik.
Ita mos konciente katak “polimika” barak la’o hamutuk iha laran. Iha “grupu” balun ladun konkorda ho politika ministeriu edukasaun nian, maibe ba interese no futuru nasaun ida ne’e nian, ita tenki hakat duni ba oin.Tebes duni – iha inisiu ne’e, buat barak maka sei menus. Maibe, hanesan exemplu harii uma, ita konstrui uluk nia fondasi, ai-rin (koluna) depois hada blok, monta kúda-kúda no taka kaleng. Kuandu hotu ona foin ita kompleta iha uma laran. Ita konciente katak buat barak sei falta. Maibe ita tenki hahu duni.

Areas Espesializidu Espesifiku
Nu’udar nasaun joven, Timor-Leste iha tebes duni potensia ne’ebe bo’ot. Agora hela de’it, oinsa maka bele identifika areas espesifiku nhodi dezenvolve tuir necesidades merkadu Timor-Leste nian.
Iha área tekniku especializadu barak ne’ebe ohin loron governu dezenvolve. Balun maka ita bele temin hanesan; agrikultura, hotelaria i turismu, engenaria (konstrusaun civil no artitektu), teknologia informasaun no komunikasaun, kontabilidade, mekaniku i komersiu no empreendedorismu. Ita (Timor-Leste) nú’udar nasaun tenki rekuiñese katak rekursu ema kualfikadu iha área espesifiku hirak ne’ebe temin (no seluk tan) sei menus atu la dehan mukit tebes.
Area agrikultura nu’udar fontes prinsipal rendimentu maioria povu Timor-Leste. Maibe area ida ne’e seidauk dezenvolve ho di’ak tanba menus rekursu ema kualifikadu. Area hotelaria i turismu iha potensia ne’ebe bo’tebes. Area ida ne’e ohin loron hahu dezenvolve dau-dauk. Tinan-tinan vizita hosi komunidade estranjeirus aumenta ba bei-beik. Maibe, ita seidauk iha rekursu preparadu atu bele atende necesidade turistika ne’ebe iha. Situasaun hanesan ita liga mos ba areas sira seluk.
Bainhira governu fokus atu dezenvolve ensinu tekniku vokasional, maka lais liu tinan lima iha oin mai, Timor-Leste hanesan nasaun bele ona kú’u “aifuan” nu’udar rezultadu hosi politika dezenvolvimentu ensinu tekniku vokasional. Tempu maka sei hatudu nia provas. Maske nune’e, ha’u iha optimista katak Timor-Leste nia oan sira mos bele.
Ita hotu konkorda ba malu katak, ezistensia ensinu tekniku vokasional no politekniku ne’ebe oras ne’e komesa hatudu nia sinal positivu sei haraik vantajem bo’ot tebes, la’os de’it ba nasaun maibe liu-liu ba individu ida-ida nia moris. Tinan lima tan, kualidade timoroan bele besik ona traballiadores sira hosi estranjeirus no tinan sanolu mai ita bele hanesan ou liu. Dala ruma optimista liu, maibe se ita (nasaun) hakarak buat ne’ebe imposibel bele sai posibel. Timoroan tekniku especializadu sei moris. Kualidade tekniku ema timor sei aumenta barak. No ida ne’e in-diretamente sei eleva kualidade moris i hasa’e rendimentu familia nian.
Atu hakotu ha’u hakarak hato’o de’it katak ensinu tekniku vokasional no politekniku maka Odamatan hahoris Mão de Obra Qualificada ba Timor-Leste. Tanba ne’e Governu tenki kontinua investe maká’as iha ensinu tekniku vokasional. Komitmentu la bele iha planu annual de’it, maibe tenki kobre to’o iha orsamentu. Ho nune’e de’it maka mehi ne’ebe Timor-Leste hakarak no deskreve ona iha Planu Estratejiku Dezenvolvimentu 2011-2030 bele atinji.


*Autor servisu iha Gabinete Vise-Ministru Edukasaun no hanesan mos docente Institute Of Business (IOB). Hakerek ne’e nu’udar opiniaun pesoal no la reprezenta instituisaun ruma.