IMPLEMENTASAUN
“ANO ZERO”
IHA
SISTEMA ENSINU SUPERIOR TIMOR-LESTE
*Eskritor:
Antonio J. Castro da Cunha
Sa
ida maka ano zero iha instituisaun
ensinu superior? Ha’u hahu ho perguntas ida ne’e atu bele orienta opiniaun ne’ebe
sei deskreve iha artigu ida ne’e. Iha kontekstu jeral, la iha difinisaun ida
fixu maka esplika konaba ano zero.
Nune’e mos difinisaun ano zero iha
sistema edukasaun formal. Maibe iha instituisaun ensinu superior balun (iha
mundu) ne’ebe aplika modelu ida ne’e, sira iha difinasaun rasik konaba ano zero. Difinisaun ano zero iha instituisaun ensinu
superior, liu-liu bazeia ba referensia ensinu superior Portugal nian, depende
liu ba sistema grau akademiku ne’ebe instituisaun refere iha.
Ano zero nu’udar sistema
aprendijazem ne’ebe aplika hosi instituisaun ensinu superior hodi bele fornese
formasaun ida insentiva ho akompañamentu personalizadu ba kandidatus
(estudantes) ne’ebe hakarak tama iha kursu universitariu ka ensinu superior.
Kursu ne’ebe atu frekuenta bele diploma, licensiadu no mestradu.
Ano zero bele difini mos
nu’udar kursu pré-universitariu ne’ebe iha durasaun tempu durante tinan ida
(1). Iha termu seluk, Ano zero ita bele temin hanesan ano vestibular ka ano propedêutico ou tinan preparasaun molok estudantes hahu tinan
letivu foun iha ensinu superior.
Tuir
difinisaun substantivu hosi dicionariu priberam, propedêutico katak ano
preliminario de estudos que se fazia entre o ultimo ano escolar e a
universidade. Tradasaun livre karik, propedeutiku katak tinan da-uluk hosi
estudus ne’ebe hala’o entre tinan eskola ikus nian (ensinu sekundariu) ho
universidade ka ensinu superior. Ou iha kumpriensaun adjetivu propedêutico katak que prepara para receber ensino mais completo – ida ne’ebe prepara
atu simu ensinu kompletu liu (iha periudu tuir mai).
Esperensia
ne’ebe ha’u iha no hatene, sistema ano
propedêutico ne’e bain-bain utilija iha eskola seminari (prepara joven atu
sai padre/amu-lulik). Sistema ida ne’e aplika ba seminirista hirak ne’ebe foin
konklui sira nia estudu iha seminariu menor, bainhira atu kontinua ba seminariu
mayor sei liu uluk hosi faze ida ne’ebe bolu ano propedêutico ka tinan preparasaun. Iha nasaun Indonezia, modelu
ne’ebe atu hanesan ho ano zero maka bain-bain
bolu de’it matrikulasi. Matrikulasi bain-bain hala’o, lais liu
fulan ida no kléur liu bele to’o fulan nén ou bele mos tinan ida. Ema ne’ebe
tuir matrikulasi, ne’e normalmente
mai hosi antesedente area estudu ne’ebe diferensia ho estudu ne’ebe nia atu
foti iha tinan tuir mai.
Tanba Sa Tenki
Aplika Ano Zero? Resposta ba perguntas
ida ne’e bele diferente entre ema ida ho ema seluk. Maibe, ha’u bele hato’o rajaun
hirak konaba tanba sa tenki aplika ano
zero. Iha situasaun edukasaun Timor-Leste, aplikasaun ano zero sai hanesan programa ida ne’ebe pertinente tebes. Razaun
hirak hanesan tuir mai;
(i)
Prepara
estudantes hirak ne’ebe iha kuiñesimentu “minimu” konaba kursu ne’ebe nia atu
frequenta iha nivel estudu ensinu superior;
(ii)
Atu sukat kuiñesimentu, abilidade no matenek
estudantes sira nian;
(iii)
Prepara
estudantes hirak mai hosi antesedente areas estudu ne’ebe la hanesan ho area
estudu ne’ebe atu foti iha nivel estudu tuir mai;
(iv)
Prepara estudantes sira atu familiar ho
materia prinsipal konaba areas estudu ne’ebe sei foti iha nivel ou periudu estudu
tuir mai;
(v)
Prepara estudantes sira atu bele domina
kuiñesimentu baziku no geral hanesan, hanesan lingua, matematika, fizika,
kimika, biologia no seluk tan.
Bainhira
estudantes tuir ano zero, maka sei
hetan vantajen ne’ebe di’ak tebes. Vantajen balun ha’u bele temin maka hanesan;
(i)
Estudante sira hatene no domina ona konaba lingua,
matematika, fizika, biologia, nst.
(ii)
Estudante sira
hatene no kuiñese ona kursu ne’ebe atu foti iha ensinu superior - Iha pontu ida
ne’e, estudante idak-idak bele sukat ona sira nia kapasidade intelektual;
(iii)
Estudante sira adianta ona aprende materia/kursu ne’ebe atu
foti iha tinan tuir mai;
(iv)
Estudante sira
familiar ona ho kursu ne’ebe atu foti, nune’e sei la difikulta barak liu
bainhira ativu iha prosesu aprendijazen;
(v)
Estudante hotu
aranka ho nivel kuiñesimentu ne’ebe hanesan, nune’e sei hamenus ou halakon
numeru “abandona/husik eskola” ka drop out.
Implementa Ano Zero iha IES Timor-Leste?
Oinsa
ho Instituisaun Ensinu Superior sira iha Timor-Leste? bele ka lae ita utilija
sistema ano zero ne’é? Tuir ha’u nia
hatene, implementasaun ano zero foin
maka aplika ba iha Instituto Politecnico de Betano Kay Rala Xanana Gusmão. Ba
instituisaun ensinu superior hirak ne’ebe eziste uluk ona, ha’u seidauk hetan.
Maibe ha’u hanoin seidauk iha. Iha UNTL, ha’u rona katak fakuldade direitu
utilija sistema ano zero – maibe ida
ne’e presija konfirmasaun.
Haré’e
ba sistema no dezenvolvimentu edukasaun ne’ebe ohin loron Timor-Leste iha, ha’u
hanoin implementasaun ano zero iha instituisaun
ensinu superior sira bele sai hanesan opsaun ida di’ak.
Opsaun
ida ne’e bele diskute no tetu ho di’ak. Hanesasn ha’u esplika antes ona,
vantajen ne’ebe estudante sira hetan sei barak liu kompara ho desvantajen. Tanba
sa maka Timor-Leste presija aplika sistema ano
zero ne’e? razaun ida ne’e ami
diskute ona iha komisaun instaladora iha prosesu estabelesimentu Instituto
Politecnico de Betano. Kestoens hirak ne’ebe sai hanesan rajaun hodi deside ano zero ba IPB maka;
(i)
Dezenvolvimentu
edukasaun iha ensinu sekundariu ne’ebe sei-dauk iha balansu entre munisipius,
liu-liu kompara ho Dili. Ha’u hanoin ita hotu konkorda ba malu katak iha
diferensia ne’ebe bo’ot entre eskola sekundariu sira iha teritoriu Timor-Leste.
Maske hotu-hotu utilija kurikulu ne’ebe hanesan, maibe intermus fasilidades,
oportunidades, kualifikasaun professores (kuiñesimentus) barak liu iha Dili ou
kapital munisipiu de’it.
(ii)
Kuiñesimentu
entre estudantes hosi munisipiu ne’ebe la hanesan. Iha diferensia
ne’ebe bo’ot entre estudantes hirak ne’ebe gradua hosi ensinu sekundariu iha
kapital munisipiu ho hirak ne’ebe iha postu administrativu. Razaun hanesan ohin
ha’u temin ona iha pontu (i). Tanba ne’e maka dala-barak ita hasoru
disigualdade ka gap ne’ebe bo’ot
entre graduandus hosi munisipiu ida ho munisipiu seluk.
(iii)
Antesedentes estudantes ne’ebe difirensia ho
kursu ne’ebe nia atu foti iha ensinu superior. Dala barak estudantes hosi ensinu
sekundariu mai hosi areas estudu ne’ebe diferensa. Estudantes sira ciensia
sociais hakarak foti kursu iha area tekniku. Ou maske hosi ciensia exatas,
maibe kuiñesimentu baziku la hanesan; ex-informatika hakarak foti agrikultura
ou konstrusaun civil.
Esperensia
barak nu’udar docente, ha’u sempre hasoru malu estudantes hirak ne’ebe “susar”
tebes atu adapta ho materia ne’ebe nia aprende. Bainhira ha’u haruka esplika
“a” la bele, konta “b” la hatene, hakerek “c” la iha kbi’it. haré’e realidade
ida ne’e, ha’u nia konkluzaun ida de’it – la iha baze no la iha fundamentu
kuiñesimentu. Ho razaun ne’ebe hanesan, governu bele estuda hodi aplika mos ba
instituisaun ensinu superior sira seluk.
Ano
Zero – Serve ba
Univesidade ka Politekniku?
Bainhira
ha’u “nani” halimar iha google.com,
hetan katak sistema ano zero iha
Portugal ne’e utilija iha la’os de’it iha Politecniku maibe mos iha
universidade. Universidade hirak ne’ebe aplika sistema ano zero, balun maka
hanesan; Universidade do Algarve,
Universidade Lusófona de Humanidades e Tecnologia, Universidade da Beira
Interior. Enkuantu iha politekniku, balun ita bele temin maka hanesan; Instituto Politécnico de Coimbra, Instituto
Politécnico do Porto. Areas hirak
ne’ebe aplika sistema ano zero barak
liu implementa ba kursu aplikabel, hanesan; kontabilidade, engenaria,
administrasaun e jestaun, medicina, financeira, no seluk tan.
Tanba
ne’e, resposta ba perguntas hanesan iha subtitulu iha leten – ano zero serve utilija ba universidade
nomós politekniku. Tanba kursu hirak ne’ebe temin oferese hotu iha universidade
i politekniku. Maibe, pertinente liu ita utilija sistema ano zero iha instituto politekniku tanba durasaun tempu ba estudu
ne’ebe badak – mínimu semester rua no máximu semester hát. Tanba sa? Tanba iha
Politekniku ita prepara estudantes sira atu prontu servi iha kampu servisu. Iha
universidade, ha’u nia sujestaun, sistema ida ne’e bele utilija ba nivel
edukasaun bacherelato – diploma 3 (D-3).
Iha
Timor-Leste, hanesan temin tiha ona – Instituto Politecnico de Betano Kay Rala
Xanana Gusmão maka utilija ona sistem ano
zero. Kursu rua ne’ebe hahu iha IPB maka hanesan escola superior de
engenharia – construção civil no escola superior agricultura – produção animal.
Materia hirak hanorin iha Sistema ano
zero IPB nian, barak liu materia jeral hanesan lingua portugûes, inglês, tetun, matemátika, biologia, fizika, kímika no
lian opsional seluk hanesan Indonesia, korea no mandarin.
Tanba
sa maka materia hirak ne’ebe temin ne’e importante? Tanba materia hirak ne’e
maka nú’udar fundamentu no hanesan baze prinsipal atu aprende di’ak liu tan ciensia
iha nivel estudu tuir mai. Ha’u hanoin, ita mos tenki rekuiñese duni katak
estudantes barak seidauk “domina”, maske minimu, ciensia hirak ne’ebe temin
ne’e. Ita barak ko’alia português sorin, inglês sorin, tetun ”gado-gado”, indonesia sorin. Ita nia
kuiñesimentu ba ciensia biologia mukit, matemátika, fizika, kímika fraku tebes.
Ida ne’e maka halo joven timoroan barak failla iha sira nia estudu ensinu
superior.
Hanesan
ha’u temin ona, entre estudantes sira iha kapital munisipiu ho hirak ne’ebe iha
postu administrativu (barak liu eskola filial) gap kuinesimentu ne’e iha diferensia ne’ebe bo’ot tebes. Tanba
ne’e, ha’u hanoin, liu hosi ano zero,
ita hotu hein katak estudantes sira bele ona iha nivel kuiñesimentu ne’ebe
pelumenus hanesan.
Konkluzaun
Haré’e
hosi esperensia nasaun amigas hanesan Portugal no rajaun hirak ne’ebe ha’u
esplika antes ona, ita bele “konkorda” katak ano zero importante ba sistema edukasaun iha Timor-Leste. Tanba
fundamentu kuiñesimentu estudantes ensinu sekundariu ne’ebe sei “mukit”, maka
ha’u hanoin importante tebes ba Ministeriu Edukasaun bele tetu ano zero nu’udar sistema ida ne’ebe bele
implementa iha kurikulu edukasaun ensinu superior Timor-Leste.
Iha
Governu Konstitusional Da-Nén ano zero ka
ha ano propedêutico hahu implementa iha
inisiasaun ezistensia Instituto Politecnico de Betano Kay Rala Xanana Gusmão
(IPB-XG). Ano zero nu’udar estratejia
ida atu bele prepara rekursu hotu ne’ebe politekniku presija no lori estudantes
hotu aranke ho nivel kuiñesimentu ne’ebe hanesan. Ha’u nia esperansa, sistema ano zero bele diskute iha nivel
ministerial to’o iha konsellu dú ministru no hetan aprovasaun hosi hodi bele utilija
iha ensinu superior hotu – publiku no privadu.
Areas
espesifiku ne’ebe aplikabel, hanesan kontabilidade, financeira, informatika,
medicina, farmacia, peska, agrikultura, jestaun administrasaun, sekretariadu,
hotelaria i turismu no seluk tan bele sai hanesan prioridade ba instituisaun
ensinu superior hotu atu bele prepara estudantes sira di’ak liu tan molok
frekuenta iha tinan letivu lolós. Ha’u fiar katak sé ensinu superior tomak iha
Timor-Leste utilija sistema ida ne’e, maka sei hahoris rekursu ema timor ne’ebe
kualifikasaun ás, matenek, iha
kapasidade no abilidade atu bele kompete iha kampu traballiu – nasional,
regional no internasional.
Ha’u
konkorda ho mensajen hosi vise-ministru Abel Ximenes Larisina katak “Ano Zero sei prepara estudantes hotu atu
bele aranke ho nivel kuiñesimentu no abilidade baziku ne’ebe hanesan – ida ne’e
sei la difikulta sira (estudantes) bainhira hahu prosesu aprendijajen iha tinan
letivu tuir mai”.
Atu
hakotu, ha’u hakarak hato’o fali de’it lia fuan murak hosi Ex.cia Abel Ximenes
Larisina atual vise-ministru edukasaun “
Problema (edukasaun) ne’ebe mosu iha Timor-Leste, só timoroan de’it maka bele
rejolve – ema seluk mai atu apoia de’it”. Ne’eduni, atu hadi’a kualidade
rekursu ema timoroan, só timoroan de’it maka bele rejolve (governu – ME,
professores, estudantes no inan i aman). Implementasaun ano zero tuir sistema no padraun edukasaun ne’ebe kualidade sei “garante”
futuru mão de obra kualifikadu. Se
nune’e, ita hotu konkorda ho implementasaun ano
zero? Dirijentes ensinu superior idak-idak bele estuda no tetu – tanba
ensinu superior iha nia autonomia rasik.
Ikus,
ha’u bolu atensaun ita tomak - Mai, timoroan hotu, ita tenki kúda nafatin espiritu
no vontade atu kontinua estuda i aprende hodi prepara ita nia an ba futuru
ne’ebe di’ak liu. “Long life education -
educação ao longo da vida - edukasaun iha ita nia moris tomak”.
{Notas
: Hakerek ne’e nu’udar opiniaun pesoal. Sujestaun no kritikas bele haruka mai
e-mail: zecunha_bcu@yahoo. com – eskritor oras ne’e servisu iha Gabinete
Vise-Ministru Edukasaun i nu’udar mos docente Institute Of Business (IOB)}