JANELA CIENSIA

OPINI (18) EDUKASAUN (14) DESPORTO (13) EKONOMIA (13) Poema (11) POLITICA (10) HISTORIA (4)

23 November 2014

LARAN TRISTE

Laran ne'e triste tebes bainhira la iha fiar husi o;
laran ne'e triste tebes bainhira rona o nia liafuan sira;
liafuan ne'ebe nakonu ho hirus no vingansa;
liafuan ne'ebe prejudikadu tebes.

 Fuan ne'e tanis bainhira rona lian ne'ebe semo mai hau tilun;
 Fuan ne'e halerik maka'as tebes bainhira lian hirak ne'e soke ha'u laran;
 Iha ka lisaun ruma ne'ebe ha'u hetan husi ne'e?

Tan sa maka lian hirak ne'e nunka lakon husi hau tilun?
Tan sa maka hanoin hirak ne'e sempre hatadan mai hau leten?

Laran ne'e triste, fuan ne'e tanis
Hau sente mesak duni
Hau sente la'ek duni

10 November 2014

SARJANA TIMOR-LESTE

Primeiro Ministro RDTL Kay Rala Xanana Gusmao, kestiona maka'as tebes kualidade ne'ebe maka sarjana Timor-Leste sira iha. Kestaun ida ne'e, PM Xanana hato'o bainhira hato'o diskursu iha celebrasaun loron feto Timor-Leste iha distrito (municipio) Manatuto, iha loron 8/11/2014. Kestoens ne'ebe maka PM Xanana hato'o ne'e, sai hanesan "soku" bo'ot ida institenuisaun edukasaun, liu-liu Ensino Superior sira iha Timor-Leste, nu'udar instituisaun ne'ebe maka produs matenek na'in (sarjana) hodi oferese ba kampu servisu sira, tantu iha rai laran no mos iha rai liur.

Bainhira rona liafuan husi PM Xanana ne'e, ha'u koko atu refleksaun badak, hodi halo analiza badak no simples no tetu, karik buat ne'ebe PM hato'o ne'e keta la los karik. Hafoin halo tiha refleksaun badak, ha'u foti konkluzaun badak mos katak, kauza husi sarjana la iha kualidade tamba sistema edukasaun iha Ensino Superior sira, maioria la hatudu kualidade ne'ebe maka di'ak.

Durante tinan 12, TL restaura fali nia independensia, ita bele temin katak Esino Superior Privado sira mos komesa moris dau-dauk. Iha Universidade ORIENTAL (UNITAL), Universidade da Paz (UNPAZ), iha Universidade Dili (UNDIL), iha Institute Of Business (IOB), iha Dili Institute of Technology (DIT) no seluk tan inklui Universidade Nacional Timor-Leste (UNTL) nu'udar uniku universidade publiku iha nasaun joven ida ne'e. Hahu husi 2009 mai leten, tinan-tinan, universidade hirak ne'e sempre produs graduadus sira. Se ita bele fo izemplu ruma karik, tinan-tinan ES ida gradua graduandus 200 de'it, ne'e signifika katak tinan ida husi ES 10, iha graduandu 2000. Nune'e, iha tinan 5-6 nia laran ne'e, iha 10.000 - 12. 000 graduandus ne'ebe produs husi ES sira iha rai laran. Ho graduandus ida barak tebes, perguntas maka ne'e, tamba sa maka sempre iha kestoens konaba "menus" rekursu humanus? Ha'u hanoin, la'os tamba Timor-Leste menus licenciadu, mestradu ou doutoramentu intermus de quantidade, maibe liu-liu, nasaun nurak ida ne'e menus tebes licenciadu, mestradu ou doutoramentu intermus de qualidade.
Nune'e, ha'u hanoin katak, iha pontus balun ne'ebe sai hanesan kauza husi menus qualidade ba rekursu humanus Timor-Leste, maka hanesan tuir mai:

1. Sistema edukasaun iha Ensino Superior, tantu publiku komu privadu ne'ebe sei fraku tebes.
2. Kualidade no kuantidade husi facilidades ba prosesu aprendezizem ne'ebe prepara hodi facilita universitariu sira.
3. Kualidade no kuantidade husi dosentes sira iha Ensino Superior hodi transfere matenek ne'ebe sira iha ba universitariu sira.
4. Vontade Universitariu sira rasik hodi aprende otodidak ba materia ne'ebe sira aprende iha prosesu aprendizazem nian.
5. Kurikulum ba edukasaun ne'ebe dala barak la kondis ho realidade merkadu servisu Timor-Leste presiza.

Tamba ne'e ha'u hanoin katak, autor edukasaun sira presiza tebes duni atu hare pontus hirak ne'ebe temin ne'e hodi bele produs sarjana Timor-Leste ne'ebe kualidade iha futuru.

5 November 2014

IRONIA TIMOR-LESTE

Timor-Leste oras ne'e hamrik hela iha kruzamentu entre luta ba INTERESES NASIONAL no garante JUSTICA iha rai laran. Parlamento Nacional liu husi enkontru "segredu" ho Governo ne'ebe taka ba publiku, ikus mai hamosu rezulusaun ida "kontroversial" hodi hapara kontratu servisu ba jurista, asesores no defensores internasional hotu.
Rezulusaun ida ne'e foti, kauza husi kazu ne'ebe levanta iha Tribunal Distrital Dili governo Timor-Leste notifika lakon ho kompanhia Conocophillips. Mosu pro no kontra barak, tantu husi rai laran no mos husi rai liur. Hirak ne'ebe maka pro hateten katak, intereses nasaun bo'ot liu hotu nune'e entidades hotu presiza fo liman ba malu atu luta ba direitu Timor-Leste nian. No hirak ne'ebe kontra, hateten katak rezulusaun ne'e, nei-neik ka la-lais sei hamate lala'ok justica no ida hatudu presedente ne'ebe la di'ak ba justica Timor-Leste iha Futuru.
Tebes duni, kazu ida ne'e, hanesan ironia bo'ot ida  ba Timor-Leste nu'udar Nasaun de Direito Democratico. Sera que ida ne'e sei afeita ba instabilidade politika i ekonomia iha nasaun doben ida ne'e?

JUSTICA

Dala ruma ha'u hanoin, moris ne'e la iha justica;
ema balun bele moris ho hakmatek no kontenti maske buat ida la iha;
balun seluk moris ho deskonfiansa no nakonu ho vingansa.

Ema ne'ebe riku uza nia riku goza nia moris;
ema ne'ebe ki'ak hakruk ho triste halerik ba nia susar;
dala ruma, ema riku uza nia riku ho hasusar ema ki'ak;
bainhira nune'e ona, justica mos lakon let de'it.

Justica, lia fuan murak ne'ebe hanesan osan mean;
ho justica, ema moris iha balansu paz no dame nia laran;
liu husi justica, ema sei hakruk no respeitu ba malu;
nune'e justica, maka xave ba moris igualdade nian;
ema riku no ema ki'ak, feto no mane, ferik-katuas no jovens iha direitu ne'ebe hanesan;
justica maka dalan los liu hotu.