JANELA CIENSIA

OPINI (18) EDUKASAUN (14) DESPORTO (13) EKONOMIA (13) Poema (11) POLITICA (10) HISTORIA (4)

13 July 2015

POLITIKA

PRIENXE KARGU MINISTRU ESTADU,
KOORDENADOR ASSUNTOS SOCIAIS NO
MINISTRU EDUKASAUN
(TÉSTE KI’IK IDA BA LIDERANSA PM RUI MARIA DE ARAUJO)

Husi: António J. Castro da Cunha



Fulan ida liu ona, Ministru Estadu, Koordenador Assunto Sociais no Ministru Edukasaun Governo Konstitusional VI Excelência Saudozo Fernando LA SAMA de Araujo husik hela ita hotu iha mundo ne’e. Durante fulan ida ne’e mos, kargu refere “mamuk” hela.

Oras ne’e dau-duak, kargu Ministru Estadu, Koordenador Assunto Sociais no Ministro Edukasaun, interina-mente asumi husi PM Excelência Dr. Rui Maria de Araujo (Koordenador Assunto Sociais Interino) no Vice-Ministra I Edukasaun Excelencia Dulce de Jesus Soares (Ministra Edukasaun Interina). Maske nune’e, atividades iha Ministeriu Edukasaun no asunto sociais nian, sei kontinua la’o, tuir nafatin planu no programa VI Konstitusional iha tinan 2015 ida ne’e.

Iha semana hirak ikus ne’e, notisia konaba kandidatu ne’ebe maka atu subtitui Saudozo Ministru nia kargu komesa “manas” ona iha media sira. Partido Democratico, nu’udar partido husi Saudozo Ministru, aprezenta ona kandidatu na’in hitu (7) hodi subtitui fali kargu ne’ebe “husik hela” husi Saudozo Ministru La Sama. Públiku mos komesa husu ba malu, no si’ik tun sa’e, kandidatu ida ne’ebe maka “merese” liu atu prienxe Saudozao Ministru nia kargu.

Maske nune’e, Primeiro Ministro Dr. Rui Maria de Araujo informa ona katak, seidauk tempu atu bele ko’alia konaba subtituisaun Saudozo Fernando La Sama de Araujo. Ho razaun tamba, oras ne’e, ita hotu sei iha hela tempu ou periudu LUTU ou TRISTEZA nia laran. Tanba ne’e la iha etika no la tuir lisan Timor-Leste nian. Tuir PM Dr. Rui Maria de Araujo, desizaun no informasaun konaba Ministru Estadu, Koordenador Assunto Sociais no Ministru Edukasaun foun, sei hato’o hafoin loron 40 husi Saudozo nia loron funeral.

To’o ohin loron, públiku foin maka hatene kandidatus na’in hitu (7) ne’ebe hato’o ona husi Partido Democratico ba Primeiro Ministro hodi subtitui Saudozo Ministro. Fora ida ne’e, ita seidauk hatene kandidatu seluk.

Kestaun ba ita hotu maka ne’e, Saudozo Fernando La Sama de Araujo, la’os de’it asumi kargu nu’udar Ministru Edukasaun, maibe mos nu’udar Ministru Estadu, Koordenador Assunto Sociais. Perguntas maka ne’e, será que kandidatu ne’ebe maka atu subtitui Saudozo, sei asumi mos kna’ar nu’udar Ministru Estadu, Koordenador Assunto Sociais? Se nune’e, Ida ne’e la’os buat ida ne’ebe maka fasil.

Kriteria nu’udar Ministru Estadu, Koordenador Assunto Sociais, tuir ha’u nia pontu de vista, ema ne’ebe tenki iha kapasidade atu organiza no koordena ministeriu hirak ne’ebe maka iha koordenador assunto sociais nia okos, hanesan Ministeriu Solidariedade Social, Ministeriu Saude, Secretario Estado Juventude e Desportu no Ministeriu Edukasaun rasik. No importante liu tan maka, kandidatu (subtitui) refere, tenki iha kapasidade atu hako’ak, halibur, rona no influensia membrus do governo hotu ne’ebe maka hola parte iha assunto sociais, espesialmente iha Ministeriu Edukasaun.

Ministru Saudozo Fernando La Sama de Araujo, nu’udar lider jerasaun foun ne’ebe maka iha mehi às no murak tebes atu hadi’a sistema edukasaun Timor-Leste. ho hanoin hirak ne’e, nia la’o haleu teritoriu laran tomak, hodi ko’ali no rona difikuldades ne’ebe maka professores sira infrenta iha sira nia atividades edukasaun loron-loron.

Hanesan ita hotu hatene ona, Ministeriu Edukasaun ne’e ministeriu ida ne’ebe kompleksu tebes ho nia problema rasik ne’ebe maka iha. Tinan ba tinan Ministeriu Edukasaun sempre hetan kritikas husi públiku, hahu husi sociedade civil to’o politiku sira iha Parlamento Nacional.

Tebes duni, Ministeriu Edukasaun ne’e ministeriu ida ne’ebe kompleksu ho nia difikuldades no problemas ne’ebe hamaluk iha laran. Hahu husi merenda eskolar, karteiras, livrus, kúrikulu, kualifikasaun professores, infrastrutura bazikas, problemas bolseirus, disiplinas estudsantes no professores i seluk tan, nu’udar situasaun riil ne’ebe maka ohin loron Ministeriu Edukasaun hasoru. Seidauk tan problema sociais sira ne’ebe maka ministeriu seluk (Saude, Solidariedade Social, Junventude Desportu) infrenta.

Saudozo Fernando La Sama de Araujo, lider jerasaun foun ida ne’ebe maka “úniku” iha ni-nia lideransa no hahalok hako’ak ema hotu. Nu’udar ema ne’ebe maka sente ona kapasidade lideransa Saudozo nian iha Ministeriu Edukasaun, maske ho tempu ida badak tebes, sente katak, la iha ema ida maka sei sai hanesan Saudozo Ministru.

Maske nune’e, PM Dr. Rui Maria de Araujo, lider jerasaun foin sa’e ne’ebe maka hetan fiar husi lider jerasaun “75”, lori nia matenek no kapasidade lideransa ne’ebe maka iha, sei tetu no foti desizaun ida ne’ebe di’ak no fó benefisiu ba dezenvolvimentu social, liu-liu dezenvolvimentu edukasaun ida ne’ebe kualidade, kompetividade no inovadora. Maske ita hotu konciente katak, lós duni, se-se de’it sei labele halo milagre iha tinan rua nia laran.

Iha altertanativas balun ne’ebe maka ha’u hanoin, bele sai hanesan opsaun ba PM Dr. Rui Maria de Araujo hodi prienxe kargu ne’ebe maka Saudozo Fernando La Sama “husik hela”;


  1. PM Dr. Rui Maria de Araujo hili kandidatus hirak ne’ebe Partido Democratico propoin ona ou kandidatu seluk ne’ebe iha kapasidade nivel altu hodi prienxe Ministru Estadu, Koordenador Assunto Sociais no Ministru Edukasaun.
  2. PM Dr. Rui Maria de Araujo hili kandidatus hirak ne’ebe Partido Democratico propoin ona ou kandidatu seluk ne’ebe iha kapasidade nivel altu hodi prienxe de’it kargu Ministru Edukasaun no kargu Ministru Estadu, Koordenador Assunto Sociais diretamente iha PM nia orientasaun no koordenasaun.
  3. Tanba kestaun tempu (tinan 2 de’it ona), no ritmu servisu (koordenasaun no komunikasaun) ne’ebe maka durante ne’e la’o di’ak ona, PM Dr. Rui Maria de Araujo bele foti fali Vice-Ministra (Ministra Interina) ou Vice-Ministru ba Ministra/u Edukasaun, no Ministru Estadu, Koordenador Assunto Sociais diretamente iha PM nia orientasaun no koordenasaun.

Públiku bele iha tan opsaun seluk, ne’ebe maka di’ak liu. tanba, objetivu prinsipal husi opsaun sira ne’e hotu maka bem estar ba povu timorenses hotu, liu-liu atu bele hatu’ur hela fundamentu edukasaun ida ne’ebe iha kualidade, kompetividade no inovadora.

Ho hanoin hirak ne’e hotu, ha’u hakarak sita iha artigu ida ne’e, katak PRIENXE kargu Ministru Estadu, Koordenador Assunto Sociais no Ministru Edukasaun, sei sai TESTE KI’IK ida ba iha LIDERANSA PM Dr. Rui Maria de Araujo nian. Tanba sa? Tanba desizaun sa ida de’it maka PM sei foti, tuir ha’u nia pontu de vista, sei bele hamosu PRO no KONTRA. Di’ak ba “ema” ida la di’ak ba “ema” seluk, ou justu ba “ema” ida la justu ba “ema” seluk. Loron 40 liu dau-dauk ona, ita sei hein desizaun sa ida maka PM Rui Maria de Araujo sei foti hodi prienxe kargu Ministru Estadu, Koordenado Assunto Sociais no Ministru Edukasaun.

Atu taka artigu ida ne’e, ha’u hakarak sita fali liafuan murak ne’ebe maka Saudozo husik hela ba ita hotu “Ha’u Nia Dignidade La As Lius Dignidade Nasaun Nian”, nu’udar motivasaun ida ba lider sira hotu atu tau intereses nasaun nian bo’ot liu du que intereses pesoal ka grupu.


NB: Assessor Ministeriu Edukasaun Gabinete Vice-Ministro II. Artigu ida ne’e nu’udar opiniaun pesoal no la reprezenta instituisaun/gabinete ne’ebe ha’u servisu ba. Kritikas no sugestaun bele hato’o liu husi e-mail: zecunha_bcu@yahoo.com 

10 July 2015

PARLAMENTO NACIONAL

ME no MNEK hasoru Komisaun F no B Parlamento Nacional

Ministra Edukasaun Interina Dulce de Jesus Soares, iha loron Quinta, 09 de Julho de 2015 hala'o sorumutuk ho membros Parlamento Nacional Komisaun F no B. Iha sorumutuk ne'e, Ministra Edukasaun Interina akompanha mos husi Diretor Geral Servicos e Coorporativos Sr. Antoninho Pires, Diretor Geral Ensino Superior Abrao dos Santos, Diretor Geral Ensino Pre-Escolar e Ensino Basico Cidalio Leite no Diretores Nacionais sira husi Ensino Secondario Geral e Tecnico Vocacional.

Iha sorumutuk ne'e, alende partisipa husi Ministeriu Edukasaun Komisaun F no B Parlamento Nacional, konvida mos Ministru Negosiu Estrangeiru no Kooperasaun Hernani Coelho. Objetivu prinsipal husi enkontru ne'e maka ko'alia konaba akordu de kooperasaun ne'ebe maka governo RDTL no governo Portugal liu husi idak-idak nia Ministeriu Edukasaun. Kontiudu husi akordu ne'e maka konaba estabelesementu Escola Portuguesa de Dili. Akordu ne'e rasik, estabelese tiha ona iha tinan 2002, iha governo FRETILIN nia ukun.

Objetivo PN liu husi komisaun F no B konvida Ministru Negosiu Estrangeiru no Kooperasaun i Ministra Edukasaun Interina ne'e atu husu esplikasaun, liu-liu konaba prosesu implementasaun husi akordu ne'ebe maka estabelese tiha ona.

Iha sorumtuk ne'e, maioria membru komisaun F no B husu preukupa ho objetivu Escola Portuguesa de Dili nia prezensa, liu-liu konaba kontinuasaun husi estudantes sira bainhira remata ona sira nia estudu iha EPD. Membro PN sira mos husu atu governo liu husi Ministeriu Edukasaun atu superiviziona mos atividades ne'ebe maka la'o iha EPD Rui Cinaty Dili.

Hatan ba preukupasaun hirak ne'e, Ministra Edukasaun Interina Dulce de Jesus Soares mos sei tau ba konsiderasaun hodi buka mekanismu ida di'ak liu para halo superivizaun ba atividades iha Escola Portuguesa de Dili. (Antonio Castro).

Ministeriu Edukasaun

Vice-Ministro Edukasaun Abel Ximenes: Papel Fundasaun Importante Tebes


Vice-Ministro II Edukasaun, Abel da Costa Freitas Ximenes iha loron tersa, loron 07 fulan Julho tinan 2015 hala'o sorumutuk ho fundasaun sanolu resin ida (11) ne'ebe maka hala'o foku ba atividades edukasaun. Fundasaun sanolu resin ida (11) ne'ebe maka partisipa iha sorumutuk ne'e maka hanesan

Vice-Ministru II Edukasaun Abel da C.F. Ximenes bainhira
 hala'o sorumutuk ho fundasaun 11 iha salaun VIP Ministeriu Edukasaun Vila Verde- Dili

  1. Fundasaun CRISTAL. Fundasaun CRISTAL ne'e tau matan Ensino Baziku, Ensino Secondario Geral no Ensino Superior ne'ebe maka hanaran CRISTAL.
  2. Fundasaun BOAKRIL. Fundasaun BOAKRIL harii Universidade de Dili (UNDIL).
  3. Fundasaun Klibur Mata Dalan. Fundasaun Klibur Mata Dalan harii Escola Tecnica Vocacional ne'ebe hanaran Escola Tecnica Informatica no Ensino Superior ne'ebe hanaran East Timor-Institute Of Business (IOB).
  4. Fundasaun NEON METIN. Fundasaun NEON METIN harii Ensino Superior ne'ebe maka hanaran Universidade da Paz (UNPAZ).
  5. Fundasaun FUNATIL. Fundasaun FUNATIL harii Ensino Superior Universidade Aswain Timor Loro Sa'e (UNITAL).
  6. Fundasaun DIT/Board Of Trustees. Fundasaun DIT/Board Of Trustees harii Dili Institute of Technology (DIT).
  7. Fundasaun CANOSSA. Fundasaun CANOSSA ne'ebe harii Ensino Secondario Geral Canossa no IPDC.
  8. Fundasaun Sao Paulo. Fundasaun Sao Paulo nia na'in maka Deocese Dili ne'ebe harii Ensino Secondario Catolica sira inklui Ensino Superior ICR.
  9. Fundasaun Sao Miguel. Fundasaun Sao Miguel maka harii Ensino Tecnico Vocacional Sao Miguel.
  10. Fundasaun Graca a Deus. Fundasaun Graca a Deus maka harii Instituto Siencia de Saude (ICS). ICS oras ne'e sei iha hela prosesu akreditasaun Ministeriu Edukasaun, liu husi ANAAA.
Iha sorumutuk ne'e, Vice-Ministru Edukasaun Abel Ximenes hateten katak, fundasaun iha papel ne'ebe maka importante tebes hodi garante kualidade no sustentabilidade ba instituisaun ka universidade idak-idak ne'ebe maka sira tau matan ba. Vice-Ministro mos mensiona katak, fundasaun ohin loron la'os de'it hala'o ekspansaun ba sira nia atividades, maibe hala'o ona atividades diversifikasaun. Fundasaun nia aktividades komesa barak ona, no la foku los de'it ba atividades ida.

Iha parte seluk, Presidente no Dirijentes reprejentantes fundasaun sira mos agradese tebes ba konvite ne'ebe maka Vice-Ministru fo i hateten katak ida pela primeira vez maka governo liu husi Ministeriu Edukasaun, liu-liu Vice-Ministro Ekselensia Abel Ximenes.

Iha sorumutuk ne'e, Vice-Presidente Fundasaun Klibur Mata Dalan ba Cooperativa no Fila Liman Dr. Augusto da C. Soares, ne'ebe nu'udar mos Reitor IOB hateten katak papel fundasaun importante tebes duni, nia sublinha katak fundasaun kuandu forte, instituisaun mos forte, instituisaun forte edukasaun forte no nasaun mos sei sai forte.

Bainhira atu taka sorumutuk, Vice-Ministro Abel Ximenes sugere ba KEPSTL atu bele hola papel ativu liu tan hodi konvoka reuniau entre fundasaun no reitores sira hodi dezenvolve di'ak liu tan edukasaun ensino superior iha Timor-Leste. (Antonio Castro)

7 July 2015

HISTORIA TIMOR

500 ANOS - EMA TIMOR HO MALAE MUTIN HASORU MALU
HUSI DOM CARLOS FILIPE XIMENES BELO

KAPÍTULU 7.º - Autoridade portugés dahuluk iha Lifau

Hahú tinan 1564, bainhira remata tiha kastelu iha knua Lohayon, Solor, amo lulik superior domonikanu kafoti capitão-mor ka ukun-na’in (ema sivil) iha Solor, atu sai representante autoridade hosi Malaca no Goa. Iha tinan 1613, bainhira olandés sira konkista tiha Solor, capitão-mor ba hela knua Larantuka. Iha tinan 1642, Vice-rei, hosi Goa, hahú foti capitão-mor ba Timor hodi nomeia capitão-mor António Carneiro Sequeira, ne’ébé hela tinan ida ka rua de’it iha Cuapão (Kupang). Bainhira olandés sira dada tiha sira nia bandeira iha kastelu Cupão (tinan 1662), António Sequeira ho portugés balu hamutuk ho ema hosi Larantuka ba estabelese feitoria foun iha knua Lifau. Maibé, nia tempu atu ukun la náruk. Binhira Sequeira mate tiha, ema hosi Lifau haruka frei João do Rosário ba Larantuka atu ko’alia ho Simão Luís, capitão-mor iha Larantuka, atu nia muda ba Timor. Ho lia-tatoli dominikanu sira nian, mak vice-rei António de Mello e Castro foti, iha tinan 1665, capitão-mor Simão Luís, hanesan autoridade dahuluk ba Timor. Tinan 1664-1665, tinan importante tanba iha tinan ne’e maka Lifau sai hanesan capital ba Timor Loro Sa’e (Província dos Bellos). Kna’ar capitão-mor nia mak organiza forsa atu hasoru armada olandés nia invazaun, no bandu ró-ahi seluk tama tasi timor. Entretantu, malae portugés naran Francisco Vieira de Figueiredo, ne’eb’e hela iha Makasar, sai belun ho sultaun Hasanuddin (1653-1669 no halo kontratu maka’as ho ema olandês sira, foti António Hornay (ema topaz ida) ba capitão-mor ba Timor. Ne’e duni bainhira Simão Luis mate tiha, António Hornay mak sa’e hanesan capitão-mor, no ba hela iha Lifau.

Se mak António Hornay ne’e? Nia aman naran Jan Hornay. Jan Hornay ema olandés ida ne’ebé sai comandante iha kastelu Solor iha tinan 1629. Loron ida, nia husik tiha nia maluk sira, hodi hili serbisu hamutuk ho dominikanu no portugés sira. Nia hola feto timor. Feto ne’e amo lulik sira nia kriada iha Lahayong. Hosi Jan Hornay ho fetotimor ne’e mmak moris António Hornay. Bainhira Jan Hornay mate tiha, feto faluk kaben fali o ema Macau ida, ne’ebe hakiak António Hornay to’o boot. Ne’e duni, António Hornay nia ema mestisu (ran olandés ka’hur ho ran timor). Tanba Francisco Vieira Figueiredo mak husu, Vice-rei António Mello e Castro foti António Hornay ba Capitão-mor iha Lifau. António Hornay ukun Timor hahú 1666 to’o 1667. Nia funu maka’as hasoru ema olandés, maibé, nia mos la gosta malae portugés; iha loron ida nia katak: “Rai Timor ba ema Timor oan sira”…Nia iha alin ida naran Francisco Hornay.

Tanba António Hornay ukun Timor hanesan tiranu ida, hodi oho, na’ok, ta mohu ai-kameli, dominikanu sira hakerek ba vice-rei hodu husu atu foti capitão-mor foun. Vice-rei foti Mateus da Costa, ema hosi Larantuka (la’ós timor oan)., no kaben ho liurai Amanuban nia oan feto. Nia ukun Timor inan 1667 to’o 1669. Mateus da Costa ema katoliku, tanba ne«e, dominikau sira gosta nia. Liurai Mateus da Costa mak hametin Província dos Bellos; nia hametin lor-san (alianças) ho liurai Kamanasa, Luca, Viqueque, Samoro Manatuto, Likusaen no Vemasse atu nune’e simu soberania portugés no heuwai (despreza) ukun-nain olandés. Liurai Mateus da Costa mate iha tinan 1672; nia husik hela oan mane naran Domingos da Costa, n’ebé sei sai governador interino iha tina 1717. Atu troka liurai matebian, António Hornay hadau poder, sai capitãomor no ukun to’o tinan 1693. Liurai António Hornay husik hela riku-soin wain tebes; maibé nia saran hotu ba Coroa Portuguesa. Tuir mai, nia alin Francisco Hornay mak sai hanesan capitão-mor (1693-1697). Francisco Hornay kaben ho liurai Mateus da Costa nia feto. Tanba kazamentu ne’e, Familia Hornay ho Familia Costa badame fali malu. Sira nia oan bein oan sira (descendente) troka malu iha uma-kain boot Costa no Hornay.

Iha tempo ne’ebá Vice-rei iha Goa, hola desizaun hakiak kargu “governador de Timor e Solor”. Dom Pedro António de Noronha, Conde de Valverde, vice-rei, foti duni governador ida naran António Mesquita de Pimentel ne’ebé hela iha Lifau. Maibé la kleur de’it, liurai Francisco Hornay duni sai tiha nia. Vice-rei foti governador seluk, malae André Coelho Vieira. Maibé, nia sei iha hela Lrantuka, Domingos da Costa, Mateus da Costa nian oan, la husik ró-ahi tama Larantuka, dadur André Coleho no haruka fila fali ba ba Goa.

Dom Carlos Filipe Ximenes Belo

1 July 2015

SEOUL NO JAKARTA

VIAGEM DO TRABALHO

BA

INCHEON – KOREA DO SUL
NO
JAKARTA – INDONESIA

Foto hamutuk dirijentes Perusahaan Gramedia Indonesia
Foto hamutuk ho dirijentes Prinpia Co. Ltd

Iha loron 16 de Maio de 2015, Vice-Ministro II da Educação Abel da Costa Freitas Ximenes aranka ba iha Incheon, Korea do Sul hodi partisipa iha Forum Edukasaun Mundial (Education for All). Iha vizita ne’e, Vice-Ministro lori ho mos ekipa ida hodi akompanha durante viagem ne’ebe maka hala’o iha Korea du Sul. Alemde iha Korea du Sul, Vice-Ministro ho ekipa mos hala’o viagem ba Malaysia, Singapura no Indonesia (Bali). Viagem ne’ebe Vice-Ministro hala’o, hahu husi 16 de Maio to’o 30 de Maio de 2015.

Pesoal hirak ne’ebe akompanha Vice-Ministro maka hanesan Diretor Geral Escola Tecnica Vocational Albano Salem, Assessor Vice-Ministro David Raimundo, Jornalista TVTL, Assessor Antonio Cunha no Assessor Fernando Soares. Husi pesoal hirak ne’e, assessor Antonio Cunha no assessor Fernando Soares sai hanesan ekipa avansadu no Vice-Ministro orienta atu fokus hala’o vizita ba iha centro impresaun iha Korea du Sul no Jakarta-Indonesia, inklui vizita ba eskola teknika vokasional balun.

Nu’udar ekipa avansadu, ami assessores Antonio Cunha no Fernando Soares aranka diretamente ba iha Korea du Sul iha loron 16 Maio 2015 ho aviaun Silk Air via Singapura. Ekipa avansadu to’o iha Airoporto International Incheon Korea du Sul iha loron 17 Maio 2015, ne’ebe maka simu husi maluk  Koreano Mr. Choi Deok Jim ne’ebe mos servisu iha Centro de Impressão da Educação-Comoro.

Ami ekipa assessores hela iha Korea du Sul durante loron tolu (3), hahu 17 to’o 19 de Maio de 2015. Durante periodu loron tolu (3) ne’e, ami ekipa assessor hala’o atividades lubuk ida maka hanesan, enkontru ho Project Manager KOICA nian ba Centro de Impressão, akompanha Vice-Ministro da Educação Abel da Costa Freitas Ximenes iha enkontru ho Vice-Presidente KOICA iha sede KOICA no zantar konfraternizasaun ho Project Manager Centro de Impressão husi KOICA, Vizita ba iha eskola teknika Shingu College no ikus vizita ba kompanhia impresaun Prinipal.

Iha loron 20 de Maio de 2015, ami ekipa assessores aranka fali mai iha Jakarta Indonesia. Ami ekipa assessores, iha Jakarta durante loron rua (2) efetivu hahu husi loron 21 to’o 22 de Maio de 2015. Durante periodu loron rua (2) ne’e, ami ekipa assessores hala’o vizita centro impresaun hanesan Percetakan Gramedia no Percetakan Negara i eskola tekniku vokasional ida, maka SMK 26 Jakarta. Durante ami ekipa assessores nia vizita iha Jakarta, hetan akompanha no apoiu maksimu husi staff Adidu Edukasaun Timor-Leste ba Indonesia, Sra. Deni. Vice-Ministro ho komutiva seluk, kontinua iha Seoul hodi partisipa iha Forum Edukasaun Mundial "Education For All".

Durante viagem iha Korea du Sul no Jakarta-Indonesia, ekipa assessores iha de’it loron efetivu hat (4) hodi hala’o vizita ba fatin hotu ne’ebe maka mensiona ona iha leten. Maske nune’e, ekipa assessores konsege maksimiza duni tempu ne’ebe iha, buka referensia ne’ebe maka di’ak liu hodi bele solusiona problemas no dezafius hotu ne’ebe maka Centro de Impressão da Educação Timor-Leste infrenta.

Liu husi vizita ne'e, ami bele foti konkluzaun badak ida katak entre Korea du Sull (Seoul) ho Indonesia (Jakarta) iha diferensia ne'ebe bo'ot tebes, liu-liu iha dezenvolvimentu industria impresaun iha nasaun rua ne'e. Iha Korea du Sul, kuaze uza forsa robot maka barak, no iha Indonesia sei garante ba forsa traballadores sira.