FUNU TIMOR: HAHU 1975-DETERMINA 1999
(Ema Ida Historia Ida Presiza Komunga Husi
Jerasaun ba Jerasaun)
Husi: António J. Castro da Cunha
Selebrasaun aniversariu Forcas Armadas da
Libertação Nacional Timor-Leste (FALINTIL) ba dala 40, iha 20 Agostu liu ba,
selebra ho tema prinsipal “EMA IDA HISTORIA IDA”. Historia FALINTIL, hanesan
memoria osan mean ne’ebe murak tebes, ne’ebe mosu husi prinsipiu fundamental
ida maka defende soberania RDTL no tane as dignidade povu timoroan hotu.
Ita hotu akompaña ona historia ne’ebe
lider bo’ot FRETILIN Marii Alkatiri no lider sira seluk konta iha celebrasaun
tinan 40 FALINTIL nian. Hirak ne’e hotu sei sai hanesan memoria murak ba
jerasaun (foun) ida ne’e, hodi hatutan mos husi tempu ba tempu.
Tuir historia, funu hahu ho golpe husi UDT
no kontra golpe husi FRETILIN. Iha kontra golpe, mosu FALINTIL ne’ebe inisia
husi lider bo’ot sira hanesan Nicolao Lobato, Marii Alkatiri, Tiago Lobato. Iha
funu laran, Historia FALINTIL hahu iha Mota Ulun 15 Agostu, “batizadu” iha
Aisirimou-Aileu 17 Agostu no konsolidadu i reforsadu husi komponentes hotu iha
20 Agostu 1975.
FALINTIL sai bo’ot, solidu no forte ho
lideransa lider historiku Kay Rala Xanana Gusmão. Durante tinan 24 nia laran FALINTIL
sai liman kro’at povu terus no sofre na’in sira. FALINTIL maka IKAN no POVU
maka WÉ. Lider bo’ot sira FALINTIL nian, hahu husi Kay Rala Xanana Gusmão, Nino
Koni Santana (Saudozo), David Alex Daitula (Saudozo), Taur Matan Ruak, Lere
Anan Timur, Falur Rate Laek, no komandante bo’ot seluk tan. Sira idak-idak iha
historia rasik, ne’ebe presiza jerasaun foun sira atu hatene.
Maluk le’e na’in sira hotu, tebes duni,
Timor-Leste la’o ho historia ne’ebe úniku iha mundo. Frente tolu, ne’ebe sólidu
no metin i iha unidade no fraternidade ne’ebe as, luta ba libertasaun povu ida
ne’e husi sofrementu, torturasaun, mate no hamlaha. Frente Armada (FALINTIL),
Frente Klandestina (Joventude Loriku Aswain), no Frente Diplomasia. Liu husi
sira nia sakrifisiu, determinasaun no dedikasaun ne’ebe bo’ot, ikus mai lori
duni povu rai murak ida ne’e to’o iha loron historiku 30 Agostu 1999. No durante
periodu 24 nia laran, masakre barak mosu. Hahu husi masakre Marabia, masakre
Kraras, masakre Santa Cruz no maskre seluk tan ne’ebe maka “sei subar” hela iha
aswain barak nia memoria.
Hafoin hakat liu situasaun ne'ebe difisil
tebes,hahu husi 1975, ikus mai, povu hotu konsege duni to'o iha rohan ba
esperansa husi luta naruk libertasaun nacional iha 1999. Maske nune'e, iha
prosesu hakat nia rohan ne'e, sofrementu timoroan la hotu no senti maka'as liu
tan. Masakre mosu fatin-fatin, iha sikun hotu teritoriu Timor-Leste. Kanek-alezadu,
lakon forsadu, mate forsadu, lakon familia, hela fatin, refugia forsadu, sai
hanesan ha-han loron-loron iha noticias hotu, nacionais no internacionais.
Maluk sira hotu, tinan sanolu resin nen
(l6) liu ba, ita hotu moris situasaun ne'ebe pániku no ta'uk tanba teror i
intimidasaun husi Milisia Pro-Otonomia. Iha tempu ne’eba, dala ida tan,
timoroan ho timoroan hatudu liman hodi sei kro’at no meik ba malu.
Besi Merah Putih, LAKSAUR, MAHIDI, ALFA,
AITARAK nu’udar grupo pro-otonomia ne’ebe lori teror no intimidasaun, ameasas
no oho-forsadu, na’ok no sunu. Masakre Liquica, masakre Covalima, masakre
Lautem no masakre barak seluk tan, nu'udar rezultadu pólitika assasinatu
karater timoroan pro-ukun rasik an husi grupo hirak ne’ebe mensiona iha leten.
Maske nune'e, pólitika ida ne'e la hamate
ahi liberdade ne'ebe lakan nabilan los ona iha timoroan aswain ida-idak nia
neon. Espiritu aswain FALINTIL, " Mate ka Moris Ukun Rasik An",
hanesan loro-matan ne'ebe leno nafatin konciencia timoroan aswain hotu, atu la
ta'uk, la hakiduk no la haksumik husi liberdade ne'ebe rabat los ona iha
mata-laran. OJETIL, OPJELATIL, FITUN, SAGRADA FAMILIA, DEWAN SOLIDARITAS,
RENETIL no grupo aswain seluk tan, nu’udar grupo joventude loriku aswain ne’ebe
defende prinsipiu “MATE KA MORIS UKUN RASIK AN”.
Maluk le’e na’in sira hotu, luta naruk
aswain FALINTIL no povu lutador hotu, ne'ebe maka sempre hamaluk terus no
sofrementu povuk ki'ik kbi'it laek ida ne’e, ni-nia rohan to'o duni ona iha
momentu ne'eba. 27 Janeiro 1999, Presidente Indonezia, B.J Habibie, tanba la
tahan ho presaun ne'ebe bo'ot tebes husi komunidade internacional no ONU, ikus
mai foti desizaun fo opsaun rua ba timoroan sira hotu, "OTONOMIA ka UKUN
RASIK AN".
Durante fulan 4 nia laran (Janeiro to'o
Maio), timoroan aswain hotu moris iha teror no intimidasaun nia laran. Teror
fizika no psikologica, ne'ebe maka lansa husi milisia otonomista sira, halo
timoroan aswain hotu haksumik, maibe la tauk. Esperansa durante tempu barak nia
laran, ikus mai to'o duni. ONU nia reprezentante to'o duni iha Timor-Leste.
5 Maio 1999, United Nation Mission in East
Timor (UNAMET), lideradu husi Ian Martin sama ain iha Timor-Leste. Povu aswain
sira haklalak, basa-liman, hako'ak malu, tanis-kontenti, tanba fiar katak
liberdade to'o duni ona. Maske nune'e, teror no intimidasaun kontinua lansa
nafatin husi milisi pro-otonomia sira. Maibe, timoroan aswain sira la hakfodak
ona. Fiar Ukun Rasik An ne'ebe besik tebes ona, halakon sentimentu ta'uk povu
no joventude loriku aswain sira hotu.
Knanuk heroiku " O hele le, O hele
la.......O mane, Ha'u Mane Se Ta'uk Se" halo joventude heroiku loriku
aswain sira hotu iha teritoriu laran aten brani tebes defende soberania no
dignidade rai doben ida ne'e.
Ikus mai, loron ne'ebe ita hotu hein mos to'o.
30 Agostu 1999, loron ne'ebe nakonu ho historia heroiku husi povu terus na'in
sira hotu. Dader, rai sei nakukun, povu hotu, ho atitude heroiku, brani tebes,
hakat husi uma ba fatin votasaun. Laloran sofrementu, ne’ebe troka ba mai, halo
timoroan aswain tomak ho pacensia no kalma, husi segundos ba minutus no horas,
povu aswain ida-ida tama ba kabine votasaun, lori pregu mágico tu'u ba bandeira
CNRT, hodi hakilar iha laran "VIVA TIMOR-LESTE".
Hafoin votasaun, maske fiar metin katak
nia rezultadu maka UKUN RASIK AN, maibe povu timoroan hotu hein ho laran
taridu. Taridu ba teror no intimidasaun i ameasas ne’ebe mosu husi milisia
pro-otonomia sira.
Loron hístoriku ne'e mos to'o mai. 4
Setembro 1999, rezultadu hatudu katak 78, 20%, timoroan hili dalan UKUN RASIK
AN no 21, 80% hili opsaun OTONOMIA. Timoroan aswain hotu haklalak, haksolok no
hananu, hako'ak malu, tanis ho mata wen kontenti nian. Maibe, kontenti hirak
ne'e iha minutus nia laran de'it. Tanba, hafoin ida ne'e, ahi su'ar metan
komesa sa'e, sunu no halo motuk cidade sira iha teritoriu laran. Povu aswain
rihun ba rihun, halai husik hela sira nia horik fatin, ha-ses an iha foho no
ai-laran fuik sira Timor-Leste nian, hare husi do'ok, buat hotu rahun hakdasak hanesan
ho rai.
Iha fatin-fatin sira ha-ses an ba ne’e,
povu timoroan tomak kontinua hela iha taridu nia laran. Ida-ida husu ba malu, “sofrementu
ida ne’e, karik sei lori tan tempu naruk?”. Maibe laran taridu ne’ebe iha, la
lori tempu naruk. Iha loron 20 Setembro 1999, International Force for East
Timor (INTERFET) lideradu husi forsa Australia to’o iha Dili. Povu timoroan aswain
hotu haksolok, haklalak no agradese ba Aman Maromak. INTERFET mosu hanesan “Anju
Salvador”, ne’ebe tama husi lalehan no tasi. Hahu husi 20 Setembro 1999,
timoroan hotu moris iha liberdade ne’ebe maka dók husi teror, intimidasaun,
siumes no deskonfiansa ba malu.
Maske nune’e, ha’u hanoin, buat ne’ebe
importante liu husi diskrisaun hirak ne’e hotu, katak historia ida ne’e, nu’udar
prosesu ida ba timoroan hotu hodi hetan fali nia dignidade no moris hanesan ema
iha nasaun soberania ida nia laran, ne’ebe hanaran RDTL.
Maluk le’e na’in sira hotu, diskrisaun
badak ne’e nu’udar rezumu husi historia naruk luta libertasaun RDTL nian. No rezumu
ne’e mos do’ok tebes husi liafuan kompletu. Maibe, buat ne’ebe ha’u deskreve ne’e,
mai husi historia ne’ebe luta dor (Lider Hístoriku) sira konta ona iha media
sira no buat ne’ebe ha’u hatene i infrenta diretamente, liu-liu iha périudu entre
1997 to’o 1999 nu’udar estudantes universitariu ne’ebe hola parte mos iha
organizasaun rezistencia estudantil (IMPPETTU no RENETIL) iha
Jawa-Surabaya-Indonesia no FKMPPB (Forum Komunikasi Mahasiswa Putra-Putri Baucau).
Bainhira ita konta historia, ita ko’alia
buat ne’ebe akontese liu ona. At mos akontese liu ona, di’ak mos akontese liu
ona. Maske nune’e, lisaun ne’ebe di’ak, ita tenki komunga nafatin husi jerasaun
ba jerasaun no lisaun ne’ebe at tenki husik hela hotu.
Lisaun ne’ebe di’ak, sei hamosu espiritu
nacionalismu no patriotismu husi jerasaun ba jerasaun, nune’e bele kontribui
positivamente ba dezenvolvimentu nasaun doben RDTL. Funu Na’in luta dor no
lider historiku sira sempre hateten nune’e, “Liberta Patria (nasaun) hotu ona,
Liberta Povu seidauk”.
Tebes, Ita ida-ida, povu ASWAIN hotu moris
ho nia historia rasik. No tanba ne’e, ita bele konta rasik ita nia historia. Maibe,
se karik ema ida-ida konta historia ida, maka jerasaun ohin loron no jerasaun
hirak ne’ebe tuir mai, sei fiar los maka historia ida ne’ebe?
Lider Historiku sira bele hanoin ida ne’e,
hodi hatu’ur historia tuir nia dalan no prosesu ne’ebe los. Ho hanesan ne’e de’it,
EMA IDA HISTORIA IDA, sei iha valores ne’ebe as hodi sai hanesan eransa
osan mean murak ne’ebe presiza kontinua komunga husi jerasaun ba jerasaun hodi
LIBERTA POVU iha nasaun doben ida ne’e husi MUKIT, KI’AK no BEIK.
Atu taka, ha’u hakarak hateten ba maluk le’e
na’in sira hotu, katak artigu historia ida ne’e puru nu’udar hanoin
subjetivu husi ha’u nia hatene no esperensia. Maluk sira hotu bele konkorda
no bele mos la konkorda. Maibe, nu’udar joven timoroan, iha momentu agora, bainhira
hateke fali ba tinan 16 kotuk, ha’u orgullu, maske ki’ik tebes (hateke la
hetan) bele hola parte mos iha historia luta ba libertasaun nasaun doben RDTL.
Ha’u hahu konta hatutan ona. Maluk sira hotu bele kompleta no kontinua konta. Jerasaun
tuan halo ona historia, jerasaun foun mos tenki halo historia. Keta Haluha, EMA
IDA HISTORIA IDA.
VIVA POVU HEROIKU-ASWAIN TIMOR-LESTE, A
LUTA KONTINUA !!!!!
NB: Kritikas no Sugestaun bele hato’o mai E-Mail:
zecunha_bcu@yahoo.com;
HP + 67078361688