FENÓMENU”KUPON
MÁGICO no NÚMERU MÁGICO”
(Refleksaun
30 Agostu: Timorenses hotu presiza iha “Kakutak Mágico”.)
Husi; António J. Castro da
Cunha
Komunidade timorenses
ohin loron barak maka “liman mamar” hasai osan sosa SDSB hodi hein de’it
“milagre/mágico” atu mosu mai hadi’ak sira nia ekonómia no moris. SDSB (Sumbangan Dana Sosial Berhadiah), ohin
loron, ba ema balun, sai ona hanesan “alternativas” ida atu bele hetan
“receitas” hodi sustenta moris loron-loron. SDSB “konsege” influensia
komunidade barak atu hakat tuir dalan “fasil” hodi atinji sira nia mehi ba
moris di’ak. SDSB eziste desde kedas tempu okupasaun Indonesia. Ohin loron ema
barak bolu lotaria ka kupon. Iha artigu ida ne’e ha’u sei utiliza termus “Kupon
Mágico no Númeru Mágico”.
Maluk Le’e Na’in
sira, Se ita observa situasaun real ohin loron, iha sikun-sikun sira cidade Timor-Leste,
hahu husi kapital ba to’o suku no aldeia, timorenses barak fa’an “kupon mágico”
ne’ebe hanaran SDSB ne’e. Idak-idak
tu’ur iha nia fatin, balun iha dalan ninin,
balun iha uma, loja, kios, bazár (merkadu), terminal no fa’a ho folin
ne’ebe la hanesan.
Iha fali sikun seluk,
komunidade jovens feto no mane, ferik no katuas, funsionarius publiku no
agrikultor, policia no militar, emprezarius no trabalhadores, hotu-hotu “tau
esperansa” atu bele hetan netik “milagre” ruma husi “númeru mágico” ne’ebe maka
sira sosa. Idak-idak sosa kupon ne’e ho intensaun ne’ebe la hanesan. Balun
hanesan hare SDSB ne’e hanesan divertimentu ida, maibe seluk tau esperansa atu
hetan “milagre” husi númeru ne’ebe sira sosa.
Segunda, Quarta,
Sexta, Sabado no Domingo, “agen” no “Bandar komesa haksumik iha sira idak-idak
nia fatin hodi fa’an “kupon mágico” ne’ebe sira iha. Komunidade timorenses hahu
hakbesik an hasai sira nia osan hodi sosa “kupon mágico” ho konfiansa katak “númeru
mágico” ne’ebe sira fiar, sei sai no
bele fo sorte ba sira nia moris. 4 númerus,
3 númerus, 2 númerus (ekor), nu’udar oportunidade ne’ebe
oferesidu ho “prezente osan” ne’ebe la hanesan. “Bola merah no hiburan” hanesan besi-asu seluk ne’ebe atrai tebes
komunidade sira.
Tanba sa temi “kupon
mágico”? tanba sosa kupon ho $ 1 bele multiplika ba USD 50, USD 350, no USD 2.000. Ida ne’e hanesan besi-asu ne’ebe
halo komunidade barak la hanoin “dala 10” atu sosa. “Agen” no “Bandar” ida-idak
oferese folin ne’ebe la hanesan. Folin “kupon mágico” hahu husi 25 centavos
to’o $ 1. Ba hirak ne’ebe kona (númeru sai) sira kontenti no hamnasa, seluk
ne’ebe la kona halo sira curioso (penasaran) hodi duni tuir nafatin “númeru
mágico” ne’ebe sira fiar sei sai.
Atu bele decide
“númeru mágico”, komunidade idak-idak iha nia stilus rasik. Balun fiar ba mehi
ne’ebe sira hetan, seluk dada husi akontensementu importante ruma ne’ebe sira
infrenta. No realidade seluk ne’ebe ita hotu hatene, no ida ne’e tuir ha’u nia
pensamentu, engrasadu oituan, maka ema barak tu’ur ho lapizera, kadernu, livru
mehi (buku mimpi), livru prediksaun (buku
ramalan), husi oras ba oras
hakerek, konta (indo = cakar) no halo
“analiza” ba posibilidade númeru ka angka
ne’ebe maka sei sai. Ida ne’e mai ha’u engrasadu tebes, tanba ita hare ba
sira hanesan “estuda” maka’as tebes atu bele hetan no deside númeru ne’ebe sira
fiar sei sai. Maibe barak mos si’ik de’it.
Maluk le’e na’in
sira hotu, ida ne’e maka fenómenu ne’ebe ohin loron ita nia sociadade infrenta.
Talvez ita husu perguntas ba malu, tanba sa máka povu timorenses barak hanesan
hipnotizadu ho “kupon mágic”?
Iha notícia ne’ebe
hatu’un husi jornal Timor Post data 15 Agostu 2015, informa katak durante tinan
5 governo la konsege redus númeru ki’ak. Banku mundial fo estimasaun, katak
kresimentu ekonómia Timor-Leste menus ona iha tinan ida ne’e ba 7,7% ho
rendimentu povu timorenses per-kapita 80 centavos de’it. Ida ne’e mos hatudu
katak, kapasidade de kompras husi maioria timorenses ki’ik tebes. Ida ne’e
maka, ha’u hanoin hanesan fatores ida ne’ebe dudu komunidade timorenses atu
bele “buka sorte” husi dalan seluk. Dalan ne’ebe maka tuir sira fasil atu bele
hetan “rendimentu”.
Ha’u hakarak halo
diskrisaun badak ida konaba realidade moris ohin loron ita infrenta, liga ho
kustu moris iha Timor-Leste ohin loron.
Saláriu mínimu
ne’ebe iha ita nia nasaun tuir regras ne’ebe governo (SEPFOPE) iha maka US $
115 kada fulan ba funsionariu publiku ne’ebe aplika mos funsionarius iha setór
privadu sira. Ida ne’e signifika katak, iha loron ida funsionarius hirak ne’e
hetan US $ 3,83. Se ita hare’e folin artigus baziku no komplementer ne’ebe iha,
será que ida ne’e bele akumula povu
nia necesidades? Atu fahe salariu ne’ebe sira iha hodi sosa modo, fos, be hemu
(galong), pulsa (eletricidade no telemovel), sigaru masu ida, osan mina
(motor), transporte (bemo), no seluk, ne’e sei la to’o.
Ha’u nia
observasaun, hirak ne’ebe durante ne’e sosa “kupon mágico” maioria funsionarius
ho nivel salariu ki’ik. Nune’e, atu bele responde perguntas ho diskrisaun badak
ne’ebe iha, hau hanoin, “kupon mágico” sai hanesan dalan alternativas ida ba
sira atu bele sobrevive. Ema balun konsege halo mágico ba sira nia moris liu
husi “kupon mágico” ho “númeru mágico” ne’ebe sira iha. Maibe barak mos tata
liman kukun tanba “kupon mágico” ho “númeru mágico” la konsege halo “mágico” ba
sira nia vida. Entaun sa ida maka sira halo? Termus iha lian Indonesia
bain-bain temi dehan “gali lubang tutup
lubang”. Tebes, ida ne’e maka realidade iha moris povu timorenses ohin
loron.
Maluk le’e na’in
sira, Timor-Leste sei presiza duni tempu. Timorenses hotu tenki hakat tan liu
husi sakrifisiu no determinasaun ne’ebe bo’ot atu bele alkansa objetivu moris
di’ak. Uluk iha tempu rezistencia, ita nia funu na’in sira iha tempu ne’ebe
difisil no susar, utiliza “mágico” ka “biru” hodi luta hasoru invazor no
inimigu. “Mágico” ka “Biru” ne’ebe maka funu na’in sira uja, ho objetivu atu
salvaguarda sira nia an para bele sobrevive nafatin iha funu laran. “Mágico” ka
“Biru” ne’e halo sira (funu na’in) aten brani tebes no la tauk atu luta ba mehi
Timor-Leste nia ukun rasik an.
Maluk le’e na’in
sira, se ita re-lembra fali tinan 16 liu ba kotuk, 30 Agostu 1999, timorenses
barak ho sakrifisiu no determinasaun ne’ebe bo’ot, konsege alkansa nia mehi
ukun rasik an liu husi “pregu mágico”. No ohin loron, tinan 13 ona Republica
Democratica de Timor-Leste restaura fali nia independensia. Iha tinan 5 ikus ne’e
(2011-2017), governo aloka ona osan liu husi pólitika orsamentu fiskal hamutuk
US $ 7.8 (Timor Post, 15 Agostu 2015).
Maibe ita atu
hateten los sa ida? Governo troka dala 6 ona,
maske nune’e to’o agora seidauk konsege halo “mágico” hodi muda
timorenses barak ba moris ne’ebe di’ak
liu. No tanba ida ne’e karik, maka ohin loron timorenses barak “halai” ba
“kupon mágico” ho “númeru mágico” hanesan dalan ida atu bele hetan mágico ba
moris di’ak? Hmmmm…..Sa ida los maka sei sala? Se los maka tenki
responsabiliza? Ita idak-idak bele halo refleksaun no buka rasik nia resposta.
Agora, iha tempu
ukun rasik an ida ne’e, iha situasaun ekonómia ne’ebe maka sei difisil tebes,
“biru” funu nian komesa atu halot ona. Funu na’in sira hahu husik hela “mágico”
funu nian no komesa komunga “mágico” moris di’ak. Povu timorenses hotu presiza
iha “biru” foun atu bele atinji moris di’ak. “Biru” ne’ebe bele halo “mágico”
ba timorenses idak-idak nia moris di’ak. Atu bele atinji objetivu murak ida
ne’e, timorenses hotu presiza “mágico” iha nia pensamentu (kakutak/matenek).
Atu bele hetan sustentabilidade iha moris, “kakutak mágico” importante tebes.
“Kakutak Mágico” iha forsa ne’ebe bo’ot liu para bele halo mágico iha
dezenvolvimentu nasaun doben RDTL ida ne’e. “Kakutak Mágico” maka kakutak ida ne’ebe
nakonu ho siencia, kriatividades no inovasaun.
Atu taka artigu ida
ne’e, permite ha’u atu hato’o PARABENS ba POVU TIMORENSES hotu, ne’ebe ho aten
brani, liu husi koncensia no matenek ne’ebe iha, ultrapasa tiha ona sofrementu
funu naruk ida hamutuk ho aswain FALINTIL sira hodi determina distinu nasaun
ida ne’e liu husi “PREGU MÁGICO” iha “LORON MÁGICO” 30 Agostu 1999.