LEKISERA IHA MEMORIA NIA LARAN
(Lekisera: “Moris Hahu Historia, Mate Historia Hotu Ona”)
Hosi: Antonio J. Castro da Cunha
E-Mail: zecunha_bcu@yahoo.com
Artigu ida ne’e ha’u hakerek atu bele lembra
fali ba ita hotu memoria konaba papel ne’ebe Señor Germinino Amaral ne’ebe maka
kuñesidu ho naran Lekisera halo ona ba Timor-Leste. Memoria balun ha’u lembra
bainhira enkontru diretamente ho nia no memoria seluk ha’u sita hosi Excelência
Abel Ximenes Larisina atual Vise-Ministru Edukasaun nu’udar belun di’ak, la’os
de’it iha tempu di’ak maibe mos iha tempu susar nia laran. Ha’u mos hetan
informasaun balun hosi Engeñeru Mateus Maia nu’udar familia Lekisera nian i
hanesan mos docente iha East Timor Coffee Institute (ETCI).
Loron 13 julho 2016, lalehan iha Dili leten
nakukun los. Kalohan metan taka rai no udan mos turuk nei-neik no sai maka’as hodi
habokon cidade Dili. Loron ne’e, sai loron ida ne’ebe triste tebes ba familia
bo’ot Cooperativa Café Timor (CCT) no mos ba Timor-Leste, tanba lakon ema
matenek ida ne’ebe maka nia moris tomak dedika ba dezenvolvimentu kooperativa
iha nasaun doben ida ne’e.
Germinino Amaral ne’ebe kuñesidu mos ho naran
Lekisera, timoroan ida ne’ebe moris iha Ermera. Hafoin liu hosi luta naruk
kontra moras ne’ebe nia hetan, ikus mai tenki husik hela sofrimentu hirak ne’e
hotu no fila hikas ba moris hakmatek iha Aman Maromak nia kadunan Santo. Mate
ne’e certu no klaru, maibe oinsa, halo nusa no bainhira, hirak ne’e hotu
hanesan misteriu ida ba ita ema moris.
Publiku dala-ruma ladun hatene semak
Germinino Amaral-Lekisera, maibe ema ne’ebe kuñese nia hatene sa-ida maka nia
halo ona hodi kontribui ba Timor-Leste liu hosi nia matenek, servisu maka’as no
badinas, esperensia, lideransa no dedikasaun tomak. Liu hosi organizasaun
Cooperativa Café Timor, nia hatudu vizaun konaba dezenvolvimentu ekonomia iha
nasaun doben ida ne’e.
Nu’udar joven jerasaun foin moris, ha’u ladun
kuñese di’ak personalidade hosi Lekisera. Maibe ha’u hasoru nia dalabarak ona,
liu-liu iha atividades hirak ne’ebe ligadu ho kooperativa. Iha ha’u nia
memoria, Lekisera individu ida ne’ebe simples, humilde no iha komitmentu i
dedikasaun tomak ba nia servisu.
Ha’u sei lembra iha tinan 2013, Excelência
Abel Ximenes Larisina atual hanesan Vise-Ministru MKIA, konvida no envolve
señor Lekisera iha enkontru ne’ebe diskute konaba estabelesimentu Federasaun no
Kofenderasaun Kooperativa.
Iha momentu ne’eba, ha’u altura hanesan Chefe
Gabinete Vise-Ministru MCIA, akompaña no haré’e oinsa Lekisera nia komitmentu,
nia vizaun, nia mehi ba dezenvolvimentu kooperativa iha Timor-Leste. Ami
enkontru dala rua, ideas inovativas barak maka Sr. Lekisera hato’o.
Maibe, distinu hateten oin seluk. Señor
Lekisera hetan moras (stroke) ne’ebe
maka halo nia tenki deskansa barak liu iha uma. Maske nune’e, hanoin, mehi,
vizaun no entuziasmu ne’ebe Lekisera iha konaba Kooperativa la deskansa no
kontinua la’o nafatin.
Ministeriu Komersiu Industria no Ambiente,
liu hosi Gabinete Vise-Ministru kontinua nafatin nia hanoin sira ne’e no ikus
mai konsege estabelese duni Federasaun Kooperativa 3 (tolu) hanesan Federasaun
Kooperativa Peska Atauro, Federasaun Multisektoral Tokodede Liquiça no Federasaun
Kooperativa CSALT i ikus liu harii Confederação Nacional das Cooperativa de
Timor-Leste (CNCTL).
Biografia Badak Lekisera
Lekisera (kódiku funu), ne’ebe ho naran
sarani Germinino Amaral dos Reis moris iha Biluli, Poetete-Ermera 24 Novembro
1954. Lekisera nu’udar oan dauluk hosi Aman Francisco Mau Klao Martins Amaral
no Inan Maria Antonia Amaral.
Tinan 1976 to’o 1980, iha inisiasaun
okupasaun rezim Indonesia, Lekisera sai hanesan mestri ne’ebe hanorin iha postu
administrativu Ermera. Hahu tinan 1981 to’o 1994, Lekisera simu kna’ar hanesan
Presidente Koperasi Unit Desa (KUD)
Ermera.
Iha tinan 1994, hamutuk ho nia belun di’ak
Abel Ximenes Larisina, sira inisia kolaborasaun no parceria ho Nacional
Coopertive Bussines Asociation (NCBA) hodi lori organizasaun Amerikana ne’e
tama mai hala’o atividades kooperativa iha Timor-Leste. ida ne’e hanesan
estrategia klandestina ne’ebe sira halo atu lori nasaun Amerika bele hatene
besik liutan situasaun real iha Timor-Leste momentu ne’eba. Liu hosi matenek,
servisu maka’as no esperensia hotu ne’ebe maka Lekisera iha, ikus nia eleitu
nu’udar presidente Pusat Kooperasi Unit
Desa ou PUSKUD hahu 1994 to’o 1999.
Iha momentu ne’eba, aproveita nia pozisaun
nu’udar Presidente PUSKUD, Lekisera hamutuk ho nia belun di’ak Abel Ximenes
Larisina haruka timoroan atus tolu (300) resin hodi kontinua sira nia estudu
iha Jawa-Indonesia. Hanoin estrategia ida tan ne’ebe sira halo hodi prepara
futuru lideransa timoroan.
Provas hatudu katak timoroan atus tolu (300)
resin ne’ebe sira (Germinino Lekisera no Abel Larisina) haruka, oras ne’ebe
okupa pozisaun mesak importante de’it iha Timor-Leste. Iha Señor Jose Agostinho Belo atual Presidente
CNE, Estevão Belo Reitor UNDIL, Augusto Sores, Reitor IOB, Marcio Lay Diretor
Nacional Comercio no pesoal lubuk ida tan ne’ebe maka oras ne’e servisu no
okupa pozisaun importante seluk iha instituisaun sira iha Timor-Leste hanesan
BCTL, BNCTL, Banku Mandiri no seluk tan.
Hafoin 1999, bainhira maioria (98%) povo
Timor-Leste deside hodi “fahe malu” ho Indonesia, Lekisera kontinua nia obra
iha area kooperativa. Liu hosi kontinuasaun parceria ho NCBA, Lekisera hamrik nu’udar
fundador prinsipal ba iha estabelesimentu Cooperativa Café Timor (CCT) ne’ebe
oras ne’e dezenvolve an nu’udar organizasaun bo’ot iha Timor-Leste.
Mehi Lekisera nian ida de’it, maka oinsa bele
eleva ekonomia povu agrikultur sira. Liu hosi lideransa Lekisera, CCT hahu
organiza aktividades agrikultores kafé hotu ne’ebe sei tradisional atu bele
transforma an sai agrikultores café organika iha era ukun rasik-an ida ne’e.
Lekisera eleitu nu’udar Presidente CCT iha
2005 to’o 2009 no re-eleitu hikas to’o dala rua hosi periodu 2009 – 2015 no 2015
- 2021. Ida ne’e hanesan provas ne’ebe hatudu ba ita hotu konaba oinsa
kapasidade no kualidade ne’ebe Lekisera iha. Kapasidade lideransa no kualidade
iha jestaun.
Durante lidera CCT, Lekisera kontribui
maka’as tebes ba dezenvolvimentu ekonomia povu ki’ik sira, liu-liu iha area
Ermera no Maubessi. Tinan-tinan, bainhira tempu kúda no kú’u kafé, CCT sempre
fo servisu no rekruta temporariamente familia kbi’it laek kuaze rihun tolu
(3000) hodi servisu iha to’os CCT nian. Objetivu ida de’it, oinsa maka familia
kbi’it la’ek sira bele hetan netik rendimentu oituan hodi hadi’a no sustenta
ekonomia familia.
Povu Ermera no Maubessi bele konfirma. Liu
hosi atividades kúda no kú’u kafé, sira bele haruka oan sira ba eskola to’o
nivel edukasaun ne’ebe as (licenciadu, mestrado no doutoradu). Pensamentu
ne’ebe simples maibe iha impaktu ne’ebe bo’ot,maka oinsa bele eleva povu kbi’it
la’ek sira nia rendimentu hosi mukit no ki’ak ba rendimentu sustentavel.
Nu’udar sidadaun ne’ebe hala’o atividades ekonomika,
Lekisera la iha no la hari’i empreza mesak. Maibe, sa ida maka nia halo ona haraik
kontribuisaun ne’ebe bo’ot tebes hodi hadi’a populasaun nian moris. Atividades
ekonomika barak hala’o ona, hahu hosi prosesamentu kafé (organika), produsaun
kafé to’o prosesamentu no habokur karau. Kafé organika Timor, oras ne’e
eksporta ona ba nasuan barak hanesan America, China, Japan, Portugal, Australia
no nasaun seluk tan.
Iha lideransa Lekisera nian, CCT mos hari’i
klinika ida ne’ebe maka hanaran Clinica Café Timor (CCT). Klinika CCT nian ne’e
fo asistensia medika gratuita ba membrus tomak, inklui mos ba populasaun sira
seluk. Timoroan barak hetan benefisiu hosi ezistensia CCT.
Kontribuisaun bo’ot seluk ne’ebe Lekisera
husik hela ba Timor-Leste, maka liu hosi Fundação Café Laher estabelese
Academia de Café de Timor-Leste ne’ebe ikus mai sai nu’udar instituisaun ensinu
superior akreditadu no muda naran sai East Timor Cofee Institute (ETCI).
Instituisaun ida ne’e lokaliza iha Gleno-Ermera. Oras ne’e ETCI komesa
dezenvolve an dau-dauk ona, hetan ona nia sustentabilidade no gradua ona
licensiadu lubuk ida.
Iha kampanye presidensial 2012, Lekisera sai
nu’udar presidente ba ekipa susesu Jeneral Taur Matan Ruak. Nu’udar presidente
ekipa susesu iha kapanye presidensial, Lekisera halo esforsu barak ne’ebe maka
ikus mai Jeneral Taur Matan Ruak eleitu duni nu’udar Presidente da Republica ba
nasaun doben ida ne’e.
Iha tempu okupasaun Indonesia, nu’udar
timoroan ne’ebe hadomi rai ida ne’e, Lekisera mos partisipa iha atividades
klandestina hodi luta hasoru invasor Indonesio sira. Papel prinsipal liu ne’ebe
nia hala’o nu’udar ema klandestina, ida maka bainhira Komando Regiaun IV fo fiar ba nia hodi
reprezenta LIURAI sira husi Timor-Timur ba tuir reuniaun konaba Liurai sira
nian iha Portugal no Macau iha tinan 1998. Kontribuisaun hotu ne’ebe Lekisera
halo ona, estado rekuñese no ho kondekorasaun Ordem Nicolau Lobato grau II.
Hanoin Ikus
Germinino Amaral-Lekisera oras ne’e la
hamutuk ona ho ita hotu. Biar nune’e obra bo’ot ne’ebe nia halo ona no husik
hela sei kontinua metin iha ema barak nia memoria. Cooperativa Café Timor
kontinua sai bo’ot ba nafitn. Nune’e mos East Timor Coffee Institute (ETCI). Hanoin,
vizaun, dedikasaun no exemplu tomak ne’ebe Lekisera halo ona durante nia moris,
sei sai hanesan lisaun-moris ba Timor-Leste nia oan tomak atu bele aprende no
banati tuir.
Ita hotu konciente katak kontribuisaun tomak
ne’ebe maka Lekisera halo ona ba Timor-Leste desde tempu okupasaun Indonesia liu
hosi KUD, PUSKUD no ikus mai hosi CCT iha era ukun rasik-an, husik hela obra
ida ne’ebe sei metin iha ema barak nia memoria. Lekisera husik hela oan na’in 9
(sia), mane na’in 6 (nén) no feto na’in 3 (tolu), maun alin na’in 2 (rua) no
feton na’in 1(ida).
Naran Germinino Amaral alias Lekisera sei la
temi de’it hosi oan, bei-oan, kompañeru no familia bo’ot CCT, maibe sei temi
mos hosi Timor-Leste oan tomak. Hanesan motto ne’ebe Lekisera husik hela ba ita
hotu “Moris Hahu Historia, Mate Historia Hotu Ona”. Maibe, ba ema hotu ne’ebe
hatene no kuñese di’ak personalidade Lekisera nian sei konciente no hateten nune’e
“ Lekisera, Maske o mate ona maibe historia ne’ebe o hahu ona sei la mate”.
Adeus, descansa em paz.
No comments:
Post a Comment