JANELA CIENSIA

OPINI (18) EDUKASAUN (14) DESPORTO (13) EKONOMIA (13) Poema (11) POLITICA (10) HISTORIA (4)

9 January 2015

RE-ESTRUTURASAUN




By António J.C. da Cunha
“Observador Dezenvolvimento Emprezas Mikro no Ki’ik Timor-Leste”






Iha inisiu tinan foun 2015 ne’e, públiku tomak Timor-Leste nia atensaun sei foka liu ba iha realizasaun husi mensagem ne’ebe maka Primeiro Ministro da RDTL Kay Rala Xanana Gusmão hato’o liu husi media nasional sira iha fim do anno (26 de Desembro 2014) liu ba. Pontus prinsipal husi mensagem PM Xanana nian maka promesas ba dala ida tán atu halo mudansas ida drástika ba estrutura V Governo Konstitusional ne’ebe maka tuir ema barak nia haré “bokur” demais liu. PM Xanana rasik husu ona deskulpa ba nia kompanheiro membrus do governo hotu, bainhira karik sira nia naran tama iha lista re-estruturasaun ida nee. Konaba ida ne’e, la iha ema ida maka sei tau ba kestoens, tamba direitu tomak tuir konstituisaun haruka iha PM Xanana nia liman.

Bainhira ita ko’alia konaba re-estruturasaun, buat ne’ebe ita hanoin maka habo’ot ou haki’ik fali estrutura ne’ebe oras ne’e eziste ona. Hare ba realidade V Governo Konstitusional agora, klaru katak re-estruturasaun ida ne’e nia objetivu atu hamenus (haki’ik) númeru governantes sira. Hanesan ita hotu hatene ona, isu konaba Re-Estruturasaun ne’e mosu kle’ur ona, desde kedas iha tinan 2013. Iha momentu ne’eba liafuan ne’ebe ita rona bei-beik maka Remodelasaun.

Lian remodelasaun mosu bainhira PM Xanana hamutuk ho membrus V Governo Konstitusional hotu hala’o retiru durante loron tolu iha Dare, hodi haré, diskute no halo evaluasaun i avaliasaun konaba dezempenha governantes sira hotu durante tinan ida nian. Maibe, remodelasaun ikus mai la akontese tamba momentu ne’eba PM Xanana deklara katak tinan 2012 (Agostu) to’o 2013 hanesan tinan ba hadi’a uma laran. Hafoin de retiru Dare, isu remodelasaun mos lakon.

Iha 2014, isu remodelasaun komesa mosu fali iha públiku nia futar matan. Maibe tamba akontesementu importante lubuk ida ne’ebe mosu iha Timor-Leste iha momentu ne’eba, ne’ebe maka liga liu ba iha intereses nasional estratejiku, nune’e isu ida ne’e (remodelasaun) mos la konsege realiza. Agora, públiku komesa hein fali realizasaun husi promesas PM Xanana nian iha inisiu tinan 2015 ne’e.


Tamba sa Tenki Halo Re-Estruturasaun?
Liga ba mensagem PM Xanana nian, ne’ebe maka públiku hotu lé’e no akompanha ona, tuir mai hakerek na’in hakarak atu tau netik hanoin ruma, liu-liu konaba razaun hamosu re-estruturasaun no nia impaktu ba situasaun Timor-Leste jeralmente. Hakerek na’in hakarak kontribui netik hanoin ruma, atu ita hotu bele prepara no kumpriende di’ak liu tan hodi simu mudansas hotu ne’ebe maka sei mosu mai iha ita nia le’et. Perguntas ba ita maka ne’e, tamba sa tenki halo re-estruturasaun? Iha opiniaun barak ne’ebe maka públiku, observador, politiku no akadémiku sira hato’o ona. Iha momentu ida ne’e permite atán hau atu bele halo resumu simples bazeia ba opiniaun hirak ne’ebe maka temin ne’e;
  1.  Estrutura V Governo Konstitusional “boku” demais. Estrutura V Governo Konstitusional ne’e iha 55 membrus do governo ne’ebe maka kompostu husi;
    1)   Primeiro Ministro.
    2)   Vice-Primierio Ministro 1;
    3)   Ministros iha 14;
    4)   Vice-Ministros iha 12;
    5)   Secretario de Estados iha 27.

    Estrutura ida ne’e konsidera “bokur” demais no hatodan tebes despezas governasaun V Governo Konstitusional nian. Perguntas maka ne’e, Será que númeru governante presiza hamenus to’o 45% - 50%? Le’e na’in sira hotu bele fó nia opiniaun no ánaliza rasik.
  2.  Produtividades servisu ne’ebe la dún di’ak. Públiku haré katak produtividades servisu governantes sira sai hanesan kestoens ne’ebe maka durante ne’e sira preukupa. Rezultadu servisus dala barak liu lá kondis ho gastus (despezas) ne’ebe maka iha. Viajem estranjerius barak tebes, estudu de komparativu fila-fila, orsamentu ba apoiu liu husi subvencoens publiku bo’ot tebes, maibe seidauk hatudu progresu ne’ebe signifikante.
  3.  Kualidade ezekusaun ki’ik tebes. Tinan-tinan ezekusaun orsamentu sempre liu husi 80% husi total orsamentu ne’ebe iha. Maibe, tuir públiku sira haré no opiniaun katak maske nune’e, kualidade husi ezekusaun ne’e ki’ik tebes no jeralmente la dún fo influensia ba progresu dezenvolvimentu iha Timor-Leste.
  4. Koordenasaun no komunikasaun entre linha ministerial no iha intraministeriu ne’ebe “fraku”. Koordenasaun no komunikasaun durante ne’e sai hanesan bareira bo’ot ida ba iha dezempenha V Governo Konstitusional nian. Públiku dala barak hare no nota katak, entre ministeriu sira hanesan fali kompete ba malu, nune’e dalabarak hamosu dupla servsiu. Ezemplu ida Ministerio A halo atividades A, Ministerio B mos halo hotu atividades A (interministerial). ezemplu seluk, Ministro halo servisu A, Vice-Ministro no Secretario Estado sira mos halo servisu A (Intraministeriu).
Pontus hirak ne’e hotu, sai hanesan barométru ida ne’ebe halo sosiedade barak “hakilar” ba PM Xanana atu halo lalais mudansas. Nune’e mos partidu opoziasaun FRETILIN sempre kestiona hela de’it konaba efetividades no efisiensia husi plano asaun no ezekusaun, maske tinan hirak ikus ne’e deputadu sira iha uma fukun Parlamento sempre “futu” lian ida de’it liu husi dalan konsesu hodi aprova orsamento geral estado.

The Right Man in The Rigth Place
Susesu organizasaun hotu-hotu, tantu privadu komu governo nian sempre kaer metin prinsipiu the right man in the right place. Ida ne’e signifika katak hatu’ur ema ne’ebe lós (badaen) iha fatin (pozisaun) ne’ebe lós ou tuir duni ema ne’e nia badaen (espesialidade).

Hanesan PM hateten iha nia mensajem no públiku barak mós ko’alia ona, katak oras ne’e iha Timor-Leste iha ona matenek barak ho nivel edukasaun formal ne’ebe maka ás no bo’ot (S-3, S-2). Maibe atu hili matenek na’in sira ne’e tuir prinsipiu the right man in the right place hodi assume kargu ruma iha governo ne’e la fasil hanesan ita hotu nia hanoin. Atu bele tú’ur iha governo nia laran, la’os presiza de’it abilidade formal edukasaun (S-3, S-2) maibe liu-liu presiza iha abilidade prátika (atu implementa) katak esperensia no kapasidade nu’udar lideransa. Tamba ne’e, hakerek na’in hanoin katak, atu bele tú’ur nu’udar governantes ida (ministro/vice-ministro) hodi hala’o dezenvolvimento ba nasaun ida ne’e, maka presiza tebes individu sira hanesan tuir mai;

1.    Matenek ou badaen. Matenek ou badaen ne’e la signifika katak tenki ema ne’ebe hasai ona kúrsu formal S-3 ka S-2, maibe haré liu ba konhesementu ne’ebe individu ne’e iha liga ba kna’ar ne’ebe nia simu. Individu ne’ebe assume kargu iha governo tenki iha ambisaun ne’ebe ás no bo’ot servisu hodi atinji objetivu nasional (intereses nasional) la’os objetivu partikular (intereses partidaria).

2.    Esperensia. Esperensia maka mestre di’ak liu hotu, hanesan palavra save ba organizasaun hotu-hotu bainhira hakarak atu rekruta funsionariu ruma. Iha situasaun ida hanesan agora, matenek timorenses ne’ebe de’it maka sei hetan fiar husi PM Xanana tenki prontu atu hala’o servisu no ezekuta planu asaun hotu ho kualidade, nune’e bele benefisia ba bem estar povu Timor-Leste nian. Kuandu nune’e ona, PM Xanana tenki fihir no hili duni individu ne’ebe iha ona esperensia ba pozisaun ne’ebe sei haraik ba nia.

3.    Kapasidade lideransa. Lideransa nu’udar fatór ida importante liu hotu iha kualker organizasaun ka instituisaun. Hakerek na’in fiar katak, PM Xanana konhese di’ak ona nia membrus governo sira durante tinan rua resin ne’e. PM Xanana hatene ona se maka iha kapasidade atu assume pozisaun ida no se maka lae. Kapasidade lideransa importante tebes hodi bele influensia atividades hotu ne’ebe la’o iha ministerio ida nia laran. Ministros sira alêmde tenki iha kapasidasde lideransa, presiza mos iha kapasidade nu’udar jestór. Atividades barak iha ministerio laran la’o la dún di’ak tamba, dala barak governantes (ministros) sira la iha kapasidade atu lidera ministerio ne’ebe iha no la iha konhesementu (esperensia) atu halo jestaun ne’ebe maka di’ak iha ministerio laran.

4.    Atitude nu’udar Governantes. Governantes sira presiza hatuur sira nia an nu’udar figura públiku ne’ebe ema hotu sei tau matan no banati tuir. Iha kazu barak iha anterior ne’ebe maka hatudu atitude governantes sira durante assume sira nia kna’ar nu’udar membrus governo. PM Xanana presiza halo diagnostiku psikologiku ida ba governantes sira hotu hodi hatene lolos sira nia hahalok no mentalidade, karakter ne’ebe sira iha nune’e bele hala’o sira nia kna’ar nu’udar membrus governo ho di’ak. Governantes sira tenki sai hanesan lalenok ba identidade kultura sivilizado Timor-Leste nian. Ba kestoens ida, PM Xanana certo que hatene muito bem governantes “malandru” no “mal atitude” sira ne’ebe maka iha.

5.    Honestidade. Iha PM Xanana nia mensagem, mensiona konaba individu matenek na’in timorenses sira ne’ebe maka oras ne’e barak tebes ona, maibe individu hirak ne’ebe iha honestidade, laran mos no hanoin mos ba bem estar povu nian la barak ona. Realidade ida ne’e, tuir hakerek na’in, sai hanesan dezafius ne’ebe bo’ot tebes nasaun doben ida ne’e. hakerek na’in fiar tebes katak PM Xanana sei tetu tebes aspetu ida ne’e molok foti desizaun atu “hasai” ou mantein governante ruma iha governasaun laran.

Maluk le’e na’in sira, hakerek na’in fiar katak PM Xanana sei hili duni The Right Man in The Right Place. PM Xanana iha ona esperensia nu’udar lider másimu rezistensia nian, bainhira nia halo mudansas lubuk ida iha tempu funu nia laran hasoru okupasaun rezim Indonesia, ne’ebe maka ikus mai lori Timor-Leste sai duni nasaun independente ida.

Impaktu ne’ebe sei mosu

Maluk le’e na’in sira, Bainhira ita ko’alia konaba mudansas ruma, buat ne’ebe ita sempre hanoin uluk maka impaktu ne’ebe ita sei hetan husi mudansas ne’e rasik. Será que mudansas ida ne’e sei lori impaktu positivu mai ita? Ou keta lori impaktu negativu mai ita karik? Ho liafuan seluk, simplesmente ita sempre ko’ali konaba vantagem no desvantagem ne’ebe maka ita sei hetan husi mudansas ruma ne’ebe ita halo.

Iha situasaun ida ne’e, hakerek na’in fiar katak PM Xanana, nu’udar lider bo’ot Timor-Leste nian tetu hotu ona ho tasak tebes impaktu husi mudansas ne’ebe maka nia sei halo iha tempu badak ne’e. Impaktu sa ida maka ita hein husi re-estruturasaun ne’e? hanesan hakerek na’in hateten ona, bem estar povu nian maka sai objetivu prinsipal husi re-estrutrusaun ida ne’e.

Re-estruturasaun drástiku ne’ebe maka PM Xanana sei halo iha tempu badak ne’e, tuir hakerek na’in sei hamosu impaktu positivu balun hanesan tuir mai;

1.    Sei hamenus despezas governo nian, liu-liu husi kategoria salario no vencimento.
2.    Sei hamenus kustu ba viajem (estranjeirus no lokais) membrus do governo sira ne’ebe durante ne’e sai hanesan preukupasaun bo’ot tebes ba públiku.
3.    Sei hadi’a di’ak liu tán linha komunikasaun no koordenasaun entre linha ministerial no intraministerial. (ita nia esperansa).
4.    Servisu sira bele sai efikasia no efisiensia liu tán. (ita nia esperansa).

Maibe Pontus hirak iha leten ne’e sei la iha valor, bainhira kuandu individu (governantes) ne’ebe maka hetan fiar la iha vontade domin atu servi ba intereses povu tomak nian (nasional).

Atensaun ba Setór Ekonómia

Perguntas maka ne’e, sa ida maka bele halo povu moris di’ak liu tán? Ou sa ida maka intereses povu tomak nian? Resposta maka ne’e dezenvolvimentu EKONÓMIA. Atu bele hetan moris di’ak, ekonómia povu nian tenki di’ak liu tan. Re-estruturasaun ida ne’e presiza tebes fó atensaun ne’ebe maka’as liu ba iha dezenvolvimentu ekonómia nasaun nian. Ekonomia kuandu di’ak, povu sei moris iha harmonia nia laran, ekonómia kuandu di’ak dezempregu sei menus, ekonómia kuandu di’ak mukit, ki’ak no beik sei lakon. Dezenvolvimentu ekonómia maka xave importante ba moris di’ak povu tomak nian.

Iha ita nia konstituisaun da RDTL artigu 138 hateten katak organizasaun ekonomiku Timor-Leste nian hatuur iha konjugasaun forma komunitaria sira hodi liberdade ba inisiativa no jestaun emprezarial no koezistensia ho setór publiku, setór privadu no setór kooperativa”. Bainhira ita ko’alia konaba setór ekónomia, ita labele haluha mos emprezas mikro no ki’ik. Emprezas mikro no ki’ik maka hanesan aliserse ba dezenvolvimentu ekonómia povu ki’ik sira hanesan mos kooperativa, liu-liu ba hirak ne’ebe hela iha arear rurais. Oras ne’e, iha Timor-Leste emprezas mikro no ki’ik domina tebes no komesa dezenvolve an dau-dauk ona. Setór kooperativa mos komesa dezenvolve an dau-dauk. Maske nune’e, governo sei presiza nafatin fo tulun liu husi akompanhamentu no akonselliamentu.

Maluk le’e na’in sira, atu bele dezenvolve setór importante tolu (públiku, privadu no kooperativa), inklui emprezas mikro no ki’ik, presiza tebes individu (governantes) ne’ebe la’os de’it iha abilidade edukasaun formal ás no bo’ot (S-3, S-2) maibe importante liu maka presiza individu (governantes) ne’ebe iha esperensia ho badaen no iha kapasidade lideransa ne’ebe maka iha vizaun di’ak no vontade atu bele servisu hodi influensia diretamente ba dezenvolvimentu setór ekonómiku tolu ne’e.

Hakerek na’in fiar tebes katak, PM Xanana iha ona konhesementu no hatene ona muito bem individu (governantes) ida ne’ebe maka iha matenek, esperensia no kapasidade atu dezenvolve di’ak liu tán setór ekonómiku tolu ne’e, ne’ebe maka sai hanesan baze prinsipal ba bem estar povu Timor-Leste tomak. Los duni katak iha tinan rua nia laran mai (2015-2017), ita labele espera katak milagre sei mosu iha nasaun murak ida ne’e. Maibe, ita fiar katak ho prinsipiu the right man in the right place, governasaun Xanana sei hatuur duni aliserse ida metin ba dezenvolvimentu ekonómia povu timorenses tomak. Nune’e mehi 2030, katak povu timorenses tomak sei moris iha nivel ekonómia ida médiu-alto bele atinji.

La iha dúvidas no ema ida sei la tau ba kestaun, bainhira kuandu PM Xanana hatuur duni prinsipiu the right man in the right place ba setór ekonómiku tolu ne’e, maka direta ou indiretamente sei fó impaktu ne’eb positivu tebes ba progressu moris di’ak povu timorenses tomak.

Bensaun Re-Estruturasaun
Re-estruturasaun ba V Governo Konstitusional sai hanesan kestaun tempu de’it ona, sura de’it oras no loron. Povu tomak hein katak, re-estruturasaun ne’ebe maka sei halo iha tempu badak lori duni bensaun moris di’ak nian ba povu tomak. Tamba sa? Tamba povu rasik maka sei sente diretamente efeitu husi mudansas hirak ne’e, katak lori duni vantagem ka desvantagem ba sira nia moris loron-loron.

Ita hotu hein katak, iha fim de Janeiro ou inisiu de Fevereiru ne’e, iha ona desizaun definitivu ruma, nune’e programa hotu ne’ebe planeadu tiha ona no hetan ona aprovasaun husi Parlamento Nacional i promulga ona husi Prezidente da República bele utiliza dau-dauk ona ba dezenvolvimentu bem estar povu doben Timor-Leste nian. No setór ekonómiku sira ne’ebe maka liga diretamente ba bem estar povu nian hanesan setór estatal, privado no kooperativa inklui emprezas mikro no ki’ik tenki iha atensaun ne’ebe maka bo’ot iha prosesu re-estruturasaun ida ne’e.

Hakerek na’in fiar tebes katak governantes hotu preparadu ona atu simu desizaun sa ida de’it maka PM Xanana sei foti hasoru sira. Governantes barak maka oras ne’ewait and see de’it ona. Tamba ne’e, ita espera katak iha tempu badak, PM Xanana bele foti ona desizaun legal konstitusional hodi halo mudansas ne’ebe importante tebes ba intereses nasional nian.

Ikus liu, entidades timorenses hotu presiza fo apoiu no suporta ne’ebe maka másimu ba desizaun hotu ne’ebe maka PM Xanana sei foti relasiona ho asunto re-estruturasaun ne’e. Hamutuk ita tau matan ba seguransa no estabilidade nasional, atu nune’e mudansas ne’ebe sei mosu mai la fó efeitu negativu ba Timor-Leste nu’udar nasaun soberano ida. Ita hotu hein katak mudansas positivu hirak ne’e bele lori duni moris di’ak ba povu Timor-Leste tomak. Mai ita wait and see BENSAUN RE-ESTRUTRASAUN nian.

6 January 2015

PROPOSAL

METODU SIMPLES HAKEREK PROPOSTA

Proposta katak planu asaun ne'ebe maka hakerek ho di'ak, sistematiku no detalhadu atu hala'o atividades ruma ho karakteristiku formal. Definisaun seluk husi proposta katak ema individu ka grupu ne'ebe hakerek sira nia hanoin, mehi, objetivu, vizaun, no atividades hodi fo ba ema individu ka grupu ou instituisaun seluk hodi hetan apresiasaun no aprovasaun.
Iha tipu de proposta barak, ne'ebe maka ita hare no le'e. Izemplu maka hanesan proposta husi universitariu sira atu halo tese ka monografia, proposta atu realiza iventu desportiva, proposta atu halo negosiu, proposta atu hetan ajudas ka apoiu no seluk tan. Proposta hirak ne'e, hakerek tuir ida-idak nian karkateristika no natureza.
Iha oportunidade ida ne'e, ita sei ko'alia konaba oinsa halo proposta negosiu ida di'ak no simples. Iha ne'e, sei hakerek konaba oinsa ita hakerek proposta ida simples ne'ebe bele atrai ema individu ka grupu ou instituisaun ida ne'ebe le'e, nune'e bele fo apresiasaun ne'ebe positivu no aprovasaun ba proposta ne'ebe maka iha.
Proposta negosiu ne'e sa ida? proposta negosiu katak proposta ida ne'ebe maka ema individu ka grupu ou instituisaun hakerek konaba ideas negosiu, nia benefesiu no lukru ne'ebe maka sei hetan ba ema individu ka grupu ou instituisaun ne'ebe maka iha intereses ba dezenvolvimentu negosiu.
Sa ida maka presiza sai hanesan atensaun, bainhira ita hakarak hakerek planu negosiu ruma?
  1. Negosiu sa ida maka ita hakarak atu halo.
  2. Tamba sa ita hili negosiu ida ne'e.
  3. Ita sei hala'o negosiu iha ne'ebe.
  4. Tamba sa ita hili fatin ne'e hodi halo negosiu.
  5. Benefisiu sa ida maka ita sei hetan husi negosiu ne'e.
  6.  Se maka sei sai ita nia konsumedores.
  7. Benefisiu sa ida maka konsumedores sira sei hetan.
  8. Se maka ita nia kompetitor. 
Pontus hirak iha leten importante tebes bainhira ita hakarak atu atrai ema ne'ebe le'e ita nia proposta nia hanoin no apresiasaun i aprovasaun.
Oinsa maka bele akumula hanoin hirak iha leten ne'e? Iha metodu simples ida ne'ebe ita bele uja hodi hakerek proposta negosiu.

  1. Lian Makaloke ka Antesedentes (Latar Belakang).
  2. Objetivu (Tujuan).
  3. Benefesiu (Manfaat).
  4. Tipu negosiu (Jenis usaha).
  5. Licensa negosiu (Ijin usaha).
  6. Lokalizasaun (Lokasi usaha).
  7. Konsumedores (Konsumen).
  8. Plano Orsamental (Rencana Keuangan.
  9.  Lian maktaka (Penutup).
Ida ne'e maka metodu simples konaba oinsa hakerek proposta negosiu ida ho di'ak no simples. Espera katak metodu ida ne'e bele ajuda le'e na'in bainhira hakerek proposta negosiu ruma.

3 January 2015

TINAN FOUN 2015

HANOIN FOUN, ESPERANSA FOUN


Tinan 2014 liu dau-dauk ona, la sente loron no kalan iha tinan 2015 troka ba malu ona;

Buat barak iha tinan 2014 ita hakat liu hotu ona;
atu di'ak eh atu at, atu susesu eh atu faillansu;
atu tanis eh atu atu hamnasa, atu hadomi eh atu laran moras;
Buat hirak ne'e hotu oras ne'e sai de'it ona hanesan lembransa;
Nu'udar historia ida ne'ebe maka sei konta husi jerasaun ba jerasaun;
ou sei de'it ona hanesan memoria ba ema idak-idak.

Tinan 2015 la'o dau-dauk ona;
los duni katak, di'ak eh at, susesu eh faillansu;
tanis eh hamnasa, hadomi eh laran moras;
buat hirak ne'e sei akompanha nafatin ita nia moris;
maske nune'e, ita presiza hakerek fali historia moris nian ne'ebe di'ak liu.

Atu bele hakerek fali historia moris ne'ebe di'ak liu, ita presiza iha hanoin foun no esperansa foun.
Hanoin foun, sei lori ita atu hateke ba futuru;
Hanoin konaba sa ida maka ita bele halo;
Hanoin konaba sa ida maka ita bele hetan;
Hanoin konaba sa ida maka ita bele fo;
Hanoin konaba sa ida maka ita bele simu;

Hanoin hirak ne'e hotu, lori ita ba esperansa foun;
esperansa ne'ebe bele halo ita moris di'ak liu tan;
esperansa ne'ebe bele lori ita moris produtivu liu tan;
esperansa ne'ebe bele haraik mai ita moris dame no hakmatek;
esperansa ne'ebe bele dudu no dada ita atu fo domin no servi ba malu di'ak liu tan. by Ze.

COGITO ERGO SUM



SAIDA MAKA TINAN FOUN NO TANSA HANARAN TINAN FOUN?
COGITO ERGO SUM
(Aku berpikir maka aku ada/hau hanoin tamba ne’e hau iha)

Husi
Daniel Pereira
Hela iha Comoro



Ola maluk Timor oan sira hotu.....................
Sempre sai ona aktividades  komum katak Iha kalan 31 de Dezembru, ema hotu prepara an atu simu tinan foun. Iha Dili laran, komesa iha dia 31 dader, negosiante kiik sira komesa transforma Nú tahan sai katupat nia fatin no faan iha estrada ninin sira. Iha tempu hanesan, vijinu balu oho fahi no bolu vijinu maluk sira sosa sira nia naan fahi. Inan feton sira servisu makaas prepara dosi tinan foun nian no hahan ba kalan tinan foun. Kada familia nia membru barak tuir misa iha kalan refere. Iha Dili, hau la hatene los sarani barak maka ba misa ou lae tamba iha área Comoro udan habokon buat hotu inklui estrada hodi halo sarani balu sente todan atu ba misa....Maski nune’e hau haree sarani barak sei ba misa maski iha udan laran.

Depois fila husi Misa, kada membru familia hein atu halo buat hotu nebe besik uma sai lian fo sinal katak tinan foun mosu duni ona. Momentu ida ne’e memoravel tebes. Uluk hau sei kiik, iha tinan 80 étal, iha hau nia knua moris fatin “Malikoi -Laho-Thailin” Bobonaro, bainhira hau atu toba iha kalan 31 de Dezembru, hau nia mae ho Pae (matebian Angelina no Antonio) dehan mai hau “diak liu lalika toba tamba tinan tuan bele lori ita (mate).....Ida ne’e maka hau istoria....Hau hanoin maluk sira balu mos iha istoria rasik  kona-ba tinan foun ne’e.

Iha biban ida ne’e, hakarak deskrebe kona-ba Loron Tinan Foun ne’e  mai hau nu’udar loron duvidas bo’ot ida. Hau la hatene tansa tinan foun ne’e sai eventu memoravel ba ema tomak iha mundu?.

Pergunta iha leten nu’udar hau nia duvidas loloos? Tamba ne’e hau koko atu halo refleksaun kona-ba tinan foun ida ne’e hodi empresta hanoin furak husi Filsuf Fransa nian ho hanaran “Descartes” ne’ebé dehan “COGITO ERGO SUMhau hanoin tamba ne’e hau iha” .

Maluk leitores sira,
Bainhira ita koalia kona-ba tinan foun, ita presiza hatene saida maka tinan foun ne’e no tansa hanaran tinan foun?.
Ba hau, tinan foun ne’e  nu’udar momentu ida ne’ebé ema hotu hein no mos ema balu la gosta (tamba bele halo ema preokupadu no talves halo ema sofre). Maski nune’e gosta ka la gosta tinan foun sai ona realidade nu’udar ema barak nia eventu memoravel.
Hateke uituan ba kotuk,  hau hakarak fahe informasaun uituan kona-ba tinan foun liu husi perguntas tuir mai:
1. Loron tinan foun ne’e mai husi ne’ebé?
2. Loron ne’e maka troka duni tinan tuan no tinan foun?
3. Tinan Tuan no Tinan Foun troka malu oinsa?
       
Uluk iha tinan 90 étal bainhira hau sei estudu iha Seminariu Lalian Atambua, hau sempre Lé  Majalah Mingguan Hidup. Iha majalah ne’e hau konsege lé hetan kona-ba Istoria Tinan Foun nian. Iha majalah ne’e  hakerek katak  Notisia kona-ba tinan foun inisiu husi calendar Romawi kuno ne’ebé uja dia 1 de Marsu hanesan tinan foun. Ikus mai Ema Romawi Kuno uja fali Dia 1 de Janeiru hanesan insiu tinan foun. Nune’e  maka  mai to’o iha Timor-ita tomak uja loron hanesan nu’udar loron dahuluk ba tinan foun nian. 

Ema barak iha mundu selebra loron tinan foun bazeia ba sira nia relijiaun nia haruka.  Tinan foun ba ema Judeu sira, Rosh Hashanah, selebra iha fulan Setembru ou loron dahuluk fulan Outobru. Ema Hindu selebra tinan foun iha data nebe espesial ba sira.  

Nune’e mos ba  ema Muslumanu, sira uja sistema kalendariu bazeia ba sura loron  354 iha kada tinan. Ho nune’e maka tinan foun ba sira sempre akontese iha data ne’ebé diferente tuir kalendariu Gregorian tinan-tinan.

Iha tempu pasadu, ema barak hahu tinan foun bainhira to’o tempu koileta.  Iha Timor, to’os na’in sira silu  batar iha fulan Marsu (talves). Iha tempu ne’e to’os na’in ne’ebé maioria Katholik sempre lori batar ba Igreja nu’udar sira nia agredesementu ida ba Maromak. To’os na’in sira uluk liu antes silu batar adora uluk ba lulik na’in.

Saida maka ema Romawi sira halo iha fulan Janeiru?
Tuir istoria katak  ema Romawi sira sempre entrega prezenti ba sira nia kaisar, to’o ikus mai kaisar haruka  nia povu sira obrigatoriumente entrega prezenti hirak hanesan bainhira akontese tempu tinan foun. Lider Keltik entrega ai tahan  "mistletoe" (ai ne’ebé moris no nani iha ai seluk nia leten”), sira konsidera ai ne’e lulik no entrega  ba nia povu sira.

Iha tinan 457  étal Igereja Kristaun bandu kustume hirak ne’e, tamba konsidera hahalok ema jintiu sira nian.   

Iha tinan 1200-étal Lider sira iha Englateria sei halo tuir  kustume Romawi sira nian hodi haruka povu sira tenke entrega prezenti iha tempu tinan foun. Laen sira iha Englateria sempre fo osan ba sira nia fen hodi sosa bros simples iha tempu tinan foun. Kustumu ne’e komesa lakon iha tinan 1800-étal, maski nune’e, sira uja termu seluk maka hanesan pin money “Osan Kiik”

Iha Amerika, ema selebra tinan foun ho maneira tiru kilat ba lalehan hodi hakilar no haklala.

Iha fatin seluk, inklui iha Timor-Leste, povu maioria selebra tinan foun ho maneira tuir misa santa iha igreja. Depois baku sasan halo tratu, halo festa, no vizita ba malu. Iha Dili, povu barak liu halo piknik iha Tasi Ibun.


Tuir Istoria ne’ebé deskrebe iha leten, saida maka sai lisaun ba ita idak-idak? Tuir mai hau nia refleksaun pesoal ne’ebé iha biban ida ne’e hakarak fahe mos ba maluk sira.....


Refleksaun Pesoal Hau nian Kona-ba Tinan Foun.
Ema hotu sei haksolok tamba bele hasoru malu fali iha tinan foun. Sira nebe haksolok tamba iha duni esperansa atu kontinua moris ba tempu naruk. Balu haksolok tamba vida sei permiti atu husik tinan tuan no kontinua moris iha tinan foun. Balu haksolok ho hanoin badak la kuidadu an justru fila antes ba mundu seluk antes tinan foun mai. Balu  haksolok demais iha tinan foun hetan fali dezastre. Balu hetan duni dezastre tamba fora de kbi'it pensamentu humana.

Kazu balu hatudu ona katak iha dia 30 de Dezembru de 2014, Avaiun airasia nebe semo husi Surabaya ba Singapura tula pasajeirus liu atus ida hetan insidente monu iha tasi laran.  TV one fo sai katak entre pasajeirus sira ne'e sae aviaun ne'e balu ba Singapura atu ferias tinan foun. Iha pasangan ida (sei namora hela)  ba Singapura hanesan kado tinan foun ba nia namorada, hodi prepara an ba ceremonia kazamentu bainhira fila husi Singapura.


Iha mos kazu iha Dili, iha kalan  (30 de Dezembro de 2014), joven balu baku atu oho malu (Joven ida besik atu mate-sorti maka moris fali) akontese besik iha ponte Comoro.

Kazu hirak ne'e fo hanoin mai hau katak "ita nebe sei moris konsidera tinan foun ne'e buat furak ida". Balu la importansia ba tinan foun-konsidera tinan foun hanesan loron bain-bain. Maluk balu la hanoin katak tinan foun bele mosu maibe "naroman no kalan sempre hanesan deit". Laiha buat foun ida maka automatikamente mosu deit nune'e. Ema jestor sempre hanoin katak bainhira tinan tuan remata tenke halo ona planu ba tinan foun. Tinan tuan nudar pasadu sai lisaun ba tinan foun nebe nudar tinan futuru. Buat nebe sei akontese iha tinan tuir mai nudar rezultadu husi planu pasadu nian.

Desde tinan 2013 bainhira hau halao servisu iha MCIA nudar asesor ba area kooperativa, buat barak maka hau aprende. Buat hirak ne'e hotu sai lisaun mai hau. Hau nia frakeza tomak nebe hau iha no maluk sira nia frakezas hotu nebe hau hasoru- hau sempre positiviza sai lisaun diak ba hau nia dezempenu servisu nian. Hau sei lembra Vice-Ministru MCIA senhor Abel Larisina nia liafuan nebe dehan "Fiar an" no Organiza an" ....Bainhira atu hetan buat ruma ---tenke iha fokus no sempre tau iha ulun" hodi kontinua fo fokus ba saida maka iha ulun ne'e. Liga ba senhor Abel Larisina nia liafuan hirak ne'e  hau tenta elabora ho hanoin ida husi ema Alemanha ida naran WIlliam nebe dehan katak "ita ema moris ne'e nu'udar makluk organizadu ida tamba ita ema iha ulun atu hanoin, iha ibun atu han, koalia, iha matan atu haree, iha inus atu horon, iha liman atu kaer (halao servisu) iha ain atu lao, hakat no halo movimentu" Korpu humanu nebe ita ema iha, idak-idak iha kedas ona nia funsaun". So perguntas komum  nebe sai kestaun komum maka tamba sa ema nia pensamentu la organizadu. Bainhira ema idak-idak nia pensamentu organizadu ho didiak, parese buat hotu sei la diak....

Liga ba moris sosialdade nian, ita hotu nebe moris nu'udar parte integral husi sistema ida. Sistema bo'ot ida maka estrutura nasaun no estadu Timor-Leste. Estrutura Nasaun liga ba ita ema nia kultura (ida-idak iha uma lisan nebe la hanesan). Estrutura Estadu nian liga ba orgaun soberania sira maka hanesan Presidente, Parlamentu, Govenu, Tribunal inklui estrutura lokal povu nian iha baze. Timor-Leste nudar estadu ida mos nudar parte ida husi komunidade internasional. Husi buat hirak ne'e hotu hatudu katak moris ema nian sempre iha opsaun. Tamba opsaun, ema idak-idak nu'udar parte socius no ego sempre hasoru preokupasaun.

Ho liafuan preokupasaun nebe hau temi iha leten, lori hau tenke koalia sai katak "diak liu preokupa duke laiha preokupasaun. Bainhira iha preokupasaun konserteza dudu ita atu mehi ba ita nia moris. Ho mehi ita bele halo  planu atu muda ita nia moris. “Troka Moris Tuan ba Moris Foun”. Nu'udar Timor-oan hau sempre iha esperansa katak husi tinan ida ba tinan seluk, husi jerasaun ida ba jerasaun seluk -Timor oan sei halo pensamentu sai organizadu liu tan.  Povu Timor barak hatene ona katak ita nia maun bo’ot Xanana hato’o ona mensajen ba membru governu tomak atu prepara an simu mudansa politika kona-ba governasaun Timor-Leste nian. Ita espera katak “ho mudansa ne’ebé maun bo’ot PM Kay Rala Xanana Gusmao atu halo sei halo sistema governasaun diak liu tan ba interese nasional. Povu barak hein  governu foun nia politika kona-ba Bem Estar Povu nian, Hein mos dedikasaun husi membru governu sira atu halo servisu ne’ebé diak no produs rezultadu ne’ebé iha kualidade.

Tinan Foun sei mosu buat foun ne’ebé diak.
Tinan foun sei  sai momentu diak ba ema idak-idak atu halo pensamentu ne’ebé  lojiku no organizadu. Atu halo  pensamentu ne’ebé organizadu ejiji esforsu ema nian. Ho nune'e hau taka hau nia refleksaun ida ne'e hodi empresta dala ida tan matenek nain “Descartes”  nia liafuan "COGITO ERGO SUM" Aku berpikir maka aku ada". Liafuan ne’e fo hanoin mai katak  buat ne’ebé  sertu (pasti) iha mundu ne’e maka “Ita ema nia existensia rasik”. Verdade ida  ne’e bele prova liu husi  faktu ida katak “ita ema iha pensamentu atu hanoin  rasik”.

Maski tinan tuan no tinan foun troka malu, pensamentu sempre iha nafatin atu kontinua pensar........................................



Obrigadu