JANELA CIENSIA

OPINI (18) EDUKASAUN (14) DESPORTO (13) EKONOMIA (13) Poema (11) POLITICA (10) HISTORIA (4)

19 December 2015

LIGA FUTEBOL AMADORA

LIGA FUTEBOL AMADORA (PARTE 2)


MODELU, TRANSPARANSIA NO JESTAUN LFA

Husi: Antonio J. Castro da Cunha

Liga Futebol Amadora Timor-Leste (LFA-TL) hahu tiha ona iha loron 5 Dezembro 2015. Komunidade hadomi futebol sira entuziasmu tebes hodi asiste abertura LFA ne’e. Semana tolu ona LFA la’o, halo fans no adeptus futebol tomak senti divertadu tebes. Husi jogus hotu ne’ebe la’o ona to’o oras ne’e, ha’u fiar katak adeptus futebol sira hatene ona klubu ida ne’ebe maka sai favoritu liu ba sira.
Iha klubu 21, pool 4 no kampu 1. Bazeia ba drawing ka dada-rifa ne’ebe iha, klubu futebol 21 fahe ona ba pool 4 (hat). Pool A; FC Cacusan, FC Carsae, FC Café, FC Asalan no Benfica SLB; Pool B; FC Nagarjo, FC Santa Cruz Dili, FC Zebra, FC Karkeu Dili no FC Ponta Leste; Pool C; FC Re-Aktiva Uniaun, FC Aitana, FC DIT, FC Atletiku Ultramar, no FC Kablaki; Pool D ; FC Lica-Lica, FC YMCA, FC Academico, Benfica de Dili, Sporting de Timor no FC Porto-Taibessi. Iha pool balun, klubu balun joga ona dala 2. Maibe sei iha mos klubu ne’ebe foin joga dala 1.
Iha loron hirak ne’e nia laran, ha’u tenta haree, observa no buka hatene iha media nasional sira, maibe ha’u seidauk hetan modelu sa-ida maka uja iha LFA ne’e. Nu’udar fans no amante futebol ida iha Timor-Leste ne’e, ha’u iha perguntas, LFA ne’e atu la’o los oinsa?
Foun-foun, bainhira lian konaba LFA mosu, ha’u hanoin nia modelu sei hanesan ho liga sira seluk ne’ebe maka amante futebol hotu hatene (EPL, LA LIGA, BUNDESLIGA, SERIE A, LIGUE A, etc). Katak klubu 21 ida ne’e kontra malu dala 2, ou klubu ida joga dala 40. Maibe, karik tanba nia kustu bo’ot liu, nune’e fahe de’it ba pool. Modelu liga ne’e maka atu la hanesan ho sa-ida maka ha’u imajina.
Mais prontu, ha’u lakohi halo komparasaun ne’ebe maka do’ok liu. Liga champions ne’e professional liu i LFA foin maka hahu no sei amadora hela. Tanba ne’e ha’u hanoin la-justu halo komparasaun ho liga ne’ebe avansadu liu iha mundo ne’e. Maske nune’e, nu’udar timor-oan i hanesan mos fans, amante no adeptu futebol, senti “preukupa” oituan. Pelu-menus, ha’u nia hanoin, komisaun LFA bele halo netik publikasaun ne’ebe nakloke ba publiku iha Timor-Leste laran tomak atu hatene no akompaña, oinsa sa no halo nusa maka LFA ne’e sei la’o?

TRANSPARANSIA Komisaun-LFA
Ha’u asiste ona jogu LFA ba dala 3. Da-uluk, ha’u asiste jogu entre FC Academico vs FC Benfica Dili. Da-ruak FC Cacusan ho FC Café. Da-Tolu FC Zebra ho FC Nagardjo. Ha’u senti haksolok tebes. Jogus hirak ne’e atrativu duni. Ha’u haree fans no adeptus klubu FC Zebra atraktivu tebes. Nune’e mos fans no Adeptus futebol husi klubu seluk. Maske nune’e, ha’u sei la ko’alia konaba oinsa jogus hirak ne’e nia la-la’ok. Ha’u (karik adeptus futebol seluk hotu) hakarak hatene de’it sa-ida maka Komisaun LFA bele fahe (TRANSPARANSCIA) ba fans no adeptus futebol tomak iha Timor-Leste.
Se ha’u la sala, realizasaun LFA ne’e nu’udar inisiativa husi Sekretariu Estadu Juventude Desportu (SEJD). Orsamentu ba iventu LFA ne’e mos mai husi orsamentu estadu (OJE). Ida ne’e signifika mos katak orsamentu povu Timor-Leste nian. Transparansia husi Komisaun LFA importante tebes, nu’udar sentidu profesionalismu no responsabilidade ba povu Timor-Leste. FFTL halo “kecewa” ona fans no amantes futebol tomak. LFA labele repete buat ne’ebe hanesan.
Iha estadio laran, bainhira ita haree ba kampu ninin, iha naran no logo husi kompañia hirak hanesan Gota, Bintang, ETO, Tinolina Konstruksi no seluk tan. Kompañia hirak ne’e naran bo’ot tebes iha Timor-Leste. Klaru katak logo no naran sira ne’e hatudu katak kompania hirak ne’e hanesan sponsor iha LFA ida ne’e. Ida ne’e nu’udar hakat inisiu ne’ebe positivu tebes. ha’u sei la kestiona konaba sa-ida maka kompañia hirak ne’e kontribui ba realizasaun LFA. Maibe, ha’u iha de’it perguntas ida, sa-ida maka kompañia hirak ne’e sei hetan? Naran di’ak, ne’e la-iha diskusaun. Agora osan husi tiket, sira (kompañia sponsor) hetan ka lae?
Hanesan ita hotu hatene ona, komisaun LFA mos fa’an tiket ka karcis. Iha tiket $ 0.50,           $ 1.00, $ 3.00 to’o $ 10.00 ba kada adeptus. Ida ne’e di’ak i necesita duni. Maibe, receitas husi tiket ne’e ba los ne’ebe? Karik receita husi tiket ne’e 100% ba de’it kompañia sponsor sira? klubu futebol hirak ne’ebe joga ne’e, “hetan benefisiu” ka lae husi tiket ne’e? Se hetan, receitas ne’e sei fahe oinsa entre klubu 2 ne’ebe joga kontra-malu, sponsor no komisaun LFA rasik?
Iha mos multa ba klubu ne’ebe nia jogadores sira hetan kartaun kinur no mean. Konforme ha’u rona dehan, kartaun kinur ida hetan multa $ 50,00 no kartaun mean hetan multa $ 100,00 (Komisaun LFA bele konfirma). Ba ida ne’e, multa ne’e sei ko’a diretamente husi osan garantia $ 2.000,00 klubu ida-ida hatama ona ba komisaun LFA. Osan husi kartaun mean no kinur sira ne’e ba los ne’ebe?

Jestaun LFA
Oras ne’e dau-dauk, Estadio Municipal de Dili maka úniku estadio ne’ebe utiliza ba Liga Futebol Amadora. Adeptus futebol tomak hatene ona katak jogus hala’o loron-loron. Maibe, perguntas maka ne’e, oinsa Komisaun LFA sei halo jestaun hodi garante nafatin kualidade kampu ne’e rasik? Oras ne’e tempu udan ona, tanba ne’e presiza iha mos atensaun ba kualidade husi dú’ut iha kampu laran.
Jestaun ba adeptus futebol mos importante tebes. Komisaun LFA mos presiza organiza di-diak adeptus futebol sira. Durante ne’e, husi sa-ida maka ha’u akompaña no observa, komisaun LFA “fahe” adeptus ba parte 4. Parte ida, ba adeptus ne’ebe sosa tiket $ 0.50 tú’ur fatin iha parte leste husi estadio. Adeptus ne’ebe sosa tiket husi $ 1.00 to’o $ 10.00, tú’ur fatin iha parte oeste.
Tiket $ 1.00 tú’ur iha sorin karuk no los ne’ebe la-iha mahon. Tiket $ 3.00 tú’ur iha fatin sorin karuk no los ne’ebe iha mahon. No tiket $ 10.00 tú’ur iha parte klaran (VIP). Ida ne’e di’ak tebes ona. Ida ne’e ha’u haree di’ak tebes ona. Maibe kestoens maka ne’e, oinsa ho adeptus hirak ne’ebe la sosa tiket? Ha’u nia observasaun durante ne’e, dalaruma bainhira jogus komesa ona “petugas” simu tiket loke luan tiha odamatan no husik adeptus sira tama livre de’it.
Iha parte seguransa, ha’u haree katak Komisaun LFA iha kolaborasaun ne’ebe di’ak tebes ho PNTL. Maske iha jogu entre klubu futebol FC Cacusan no FC Café (18/12/2015), mosu akontesimentu (disintendementu) kuaze oras ida, maibe la hamosu “violensia”. Jogu kontinua la’o to’o hotu. Biar nune’e, ha’u haree situasaun ida ne’e “la-dun” di’ak ba futuru. Sorte maka, adeptus futebol sira mos “kumpriende ona” no la halo asaun ruma “negativu” iha estadio laran. Maibe, hanesan ha’u temi ona iha artigu da-uluk (parte 1), fanatismu ne’ebe demasiozu bele “estraga” fair play. Komisaun LFA tengki hanoin ona atu situasaun hirak hanesan ne’e la-mosu tan iha futuru.
Se arbitru ka jogadores ou ofisial klubu halo erru ruma, komisaun LFA tengki “tegas”, keta “namlele” fali. Adeptus sira mai iha estadio atu haree jogus futebol, la’os atu haree fali jogadores no ofisial klubu diskute malu ho komisaun LFA iha kampu laran. Importante liu maka prevene konflitus no violensia iha estadio laran.
Ikus
Ha’u fiar tebes katak fans, amantes no adeptus futebol tomak hakarak atu asiste jogus iha LFA ne’e ho kontenti. Karik adeptus sira seidauk bele asiste jogus ne’ebe kualidade, maibe, pelu-menus haree jogus ne’ebe nakonu ho “fair play”, atrativu no nakonu ho talentu husi jogadores sira. Amizade no fraternidade entre timor-oan bele metin liu tan iha iventu ne’e. Tanba ne’e, importante tebes atu komisaun LFA kontinua hatudu profisionalismu no iha “ketegasan” bainhira dirije jogus. TRANSPARANSIA no JESTAUN DI’AK tengki sai nafatin hanesan fundamentu iha LFA ne’e.
Akontesimentu hanesan iha jogus entre FC Cacusan no FC Café, tengki sai lisaun ida. Tanba, kuandu mosu situasaun hanesan ne’e hela de’it, bele hamosu insatisfasaun husi fans, amantes no adeptus futebol tomak. Komisaun LFA presiza duni iha transparansia ba atividades hotu ne’ebe durante ne’e la’o. Tantu osan, tiket no “apoiu” sira husi sponsor. Tanba, ida ne’e maka sei sai hanesan “nutrisaun” ne’ebe sei determina LFA bele “auguenta” ka lae ba tempu naruk. Aprende husi liga sira seluk, ne’ebe maka mafia bola barak tebes hodi estraga futuru futebol ne’e rasik. Izemplu konkretu ida maka liga Indonesia ne’ebe oras ne’e paradu hela.
Komisaun LFA tengki hanoin katak, adeptus sira mai iha estadio atu asiste talentu jogadores neebe atrativu no atraiante. Tanba ne’e, ofisiais sira (inklui jogadores) presiza hatudu aten bo’ot (sportifitas). Karik iha problema ruma ne’ebe mosu durante jogu nia laran, iha dalan para atu rezolve. La-bele hapara jogu iha “dalan-klaran”, tanba sei halo adeptus tomak dezanimadu (kecewa).
Maske nune’e, ha’u fiar katak oras ne’e adeptus futebol hotu haksolok no kontenti tebes ho jogus LFA. Fini futebolista kualifikadu komesa hatudu dau-dauk ona nia talentu. Fitun jogador ho Skill ne’ebe excelente, jogus ne’ebe atrativu, halo fans no amante futebol hahu imajina oinsa futuru Ekipa Nasional Futebol Timor-Leste. Naroman komesa hatudu nia roman, maske sei do’ok.
Crocodilo (Avô) ne’ebe mosu semana hirak ne’e iha palasiu governu nia oin (besik estadio), bele sai hanesan “sinal-forte” ba naroman ekipa nasinal futebol krokodilu iha futuru. Futuru Ekipa Nasional futebol krokodilu ne’ebe forte sei mosu husi LFA ne’e.
Atu taka, ha’u hakarak hato’o de’it katak perguntas no “preukupasaun” ne’ebe ha’u hamosu iha ne’e, la’os atu desakredita kapasidade Komisau LFA. Hanoin hirak ne’e hotu nu’udar kontribuisaun hanoin ki’ik de’it, atu fans no adeptus ho bele senti katak LFA ne’e ba duni sira. Maske nune’e, ha’u konciente katak buat hotu presiza tempu. Ema matenek balun dehan nune’e “Cidade Roma la-harii iha kalan ida de’it”.

Donald J. Trump, emprezariu Amerikanu ida ne’ebe atual hanesan mos kandidatu ba  prezidente Estadus Unidus da America (USA) husi partidu Republika, iha nia livru ida hateten nune’e “PACENSIA katak bainhira ita KONCIENTE buat hotu presiza TEMPU, ESFORSU no HANOIN”. Husi lia fuan ne’e ha’u hakarak hateten katak, LFA ne’e atu hetan modelu ida di’ak,  transparancia no jestaun professional sei presiza tempu, esforsu no hanoin di’ak husi entidades hadomi bola hotu. PACENSIA de’it.

3 December 2015

LIGA FUTEBOL AMADORA

LIGA FUTEBOL AMADORA HAHU:
Klubu 21 Fahe Pool 4


Dili - Liga Futebol Amadora Timor-Leste (LFA-TL), ofisialmente sei hahu jogu ba da-uluk iha loron Sabado, 5 Dezembro 2015. Atu konkretiza jogu ne'e, maka iha Tersa kalan (01/12) Komisaun Ezekutivu Liga Futebol Amadora hahu dada riva hodi fahe klubu 21 ne'ebe registadu ona ba pool 4. Rezultadu husi pool 4 ne'e maka hanesan:

Pool A:
  1. FC. Cacusan
  2. FC. Carsae
  3. FC. Cafe
  4. FC. Asalan
  5. Benfica SLB

Poo B:
  1. FC. Nagardjo
  2. FC. Santa Cruz Dili
  3. FC. Zebra
  4. FC. Karkeu Dili
  5. FC. Ponta Leste
Pool C:
  1. FC. Re-Aktiva Uniaun
  2. FC. Aitana
  3. FC. DIT
  4. FC. Ateltiku Ultramar
  5. FC. Kablaki
Pool D:
  1. FC, YMCA
  2. FC. Lika-Lika
  3. Academico
  4. Benfica Dili
  5. Sporting de Timor
  6. Sporting Taibessi
Klubu 21 ne'ebe fahe ona ba pool 4 hanesan temin, sei sai fontes ida ne'ebe di'ak tebes atu ba oin Timor-Leste bele halo selesaun ne'ebe di'ak ba Ekipa Nasional Futebol. 

Esperansa husi amantes futebol sira hotu katak, eventu LFA ne'e sei la'o ho di'ak no susesu i bele sai fundamentu ida hodi harii identidade no karater futebol iha Timor-Leste. Amante futebol hotu hein katak loron ida sei mosu Ekipa Nasional Futebol ne'ebe forte husi LFA. zecunha.

2 December 2015

28 Novembro

Vise-Ministru II Edukasaun
Komemora 28 Novembro iha Municipiu Ainaro

Vise-Ministru Edukasaun II Abel da Costa Freitas Ximenes


Vise-Ministru II da Edukasaun Abel da Costa Freitas Ximenes, iha loron 28 Novembro 2015 ba Municipiu Ainaro hodi komemora tinan 40 Timor-Leste nia independensia no Interaksaun entre Portugueses ho Timor-oan sira tinan 500 liu ba.

Membru governo ne'ebe partisipa iha programa ida ne'e maka Sekretariu Estadu Terras i Propriedades Jaime Xavier. Iha komemorasaun tinan 40 Independensia no tinan 500 interaksaun Portugueses ho Timor-oan ne'e, hala'o ho isar bandeira no divertimentu husi komunidade iha municipiu Ainaro.

Tuir observasaun ne'ebe iha, isar bandeira ba tinan 40 independensia ne'e Vise-Ministru Edukasaun Abel Ximenes no Sekretariu Estadu Terras i Propriedades Jaime Xavier maka sai hanesan inspetor da cerimonia, no hetan partisipasaun maksimu husi autoridades municipius, lider veteranus, autoridades seguransa (PNTL no FFDTL) i populasaun municipiu Ainaro.

Cerimonia isar bandeira ne'e la'o tarde oituan tanba tengki hein bandeira ne'ebe mai husi suku sira.Isar bandeira ne'e hahu iha tuku 10:00 no hotu iha mais ou menus tuku 11:30. Hafoin isar bandeira, Vise-Ministru Edukasauh hamutuk ho Sekretariu Estadu Terras i Propriedade no autoridades tomak municipiu Ainaro nian, Policia no Militar, hamutuk ba kare aifunan iha ossuariu, fatin ne'ebe halot saudozos funu na'in libertasaun da patria nian. Hotu tiha ho kare aifunan, Vise-Ministru akompanha nafatin husi Sekretariu Estadu Terras i Propriedade ba kare aifunan iha fatin "masakre" ne'ebe maka hanaran Jakarta 2.

Iha loro kraik, hafoin cerimonia hatuun bandeira RDTL, kontinua kedas ho ku'a quek no tiru paixaun i divertimentu husi komunidade tomak municipiu Ainaro to'o dader. (ze)


LA LIGA

MESSI SAI MELHOR JOGADOR LA-LIGA 2014/2015


Hafoin hetan certeza tama iha nomeasaun jogador di'ak-liu iha mundo ka Ballon D'Or, Lionel Messi foin dau-dauk hetan premiu nu'udar jogador di'ak liu iha La Liga periudu 2014/2015.

La'os premiu ida de'it, La Pulga (cognome husi Lionel Messi) lori ba uma premiu nu'udar atakante di'ak liu. Megastar Barcelona ne'e definidu nu'udar jogador di'ak liu hafoin hetan votus barak liu nia kolega ekipa, Luis Suarez no Megastar Real Madrid Cristiano Ronaldo.

Iha periudu kotuk liu ba, Messi marka hela golu 43 iha La Liga no lidera Barcelona hetan trible winner . Tu'ur la kleur de'it hafoin simu tiha premiu, Messi nia naran temin tan hodi ba simu premiu nu'udar jogador di'ak liu periudu 2014/2015 nian.

"Inkredibel, ha'u hakat liu jogador di'ak barak iha kompetisaun ida ne'e (La Liga), ida ne'e halo ha'u orgullu. La iha lia fuan seluk, ha'u haksolok" hateten atakante husi Argentina ne'e hanesa cita husi Soccerway.

Premiu rua ne'e nu'udar esforsu maka'as ne'ebe nia halo ona durante ne'e. Nia mos dedika premiu rua ne'e ba nia oan mane Thiago Messi.

"Ha'u hatene nia (Thiago Messi) seidauk kumpriende, Maibe especialmente ha'u dedika ba ha'u nia oan mane Thiago Messi". Kontinua messi. (Citadu husi JP)

Nomeasaun Ballon d'Or

NOMEASAUN BALLON D'OR
MESSI, NEYMAR NO CRISTIANO RONALDO TRÊS MELHORES


Federasaun Futebo Internasional (FIFA) ofisialmente anuncia ona ema na'in tolu ne'ebe nomiadu hodi hetan Ballo D'Or 2015. Husi naran 23 ne'ebe nomeadu atu hetan FIFA Ballo D'Or, reduzidu ona ba ema na'in tolu iha segunda (30/11) ne'e.

Rezultadu hatudu, Neymar Jr. konsege duni akompnha jogadores na'in 2 ne'ebe sempre hetan Ballon D'Or, maka Lionel Messi no Cristiano Ronaldo. Hanesan citadu husi pagina Goal, Messi sai jogador ne'ebe favoritu liu atu bele manang iha trofeu individual ne'ebe prestijiu liu iha Mundo ne'e, tanba lori ona Barcelona manang triplo historiku (La Liga, Copa Del Rey, Liga Champions) iha periudu 2014/2015.

" Se bele manang dala ida tan, maka Messi sei manang Ballon D'Or ba dala Lima." Goal hakerek.

Entertantu Cristiano Ronaldo sei la nonok. Nia sei esforsu atu kontinua eleva nia performa to'o tinan 2015 ne'e hotu atu bele defende nafatin Ballon D'Or ne'ebe nia manang tiha ona iha tinan kotuk. Se konsege hetan trofeu Ballon D'Or maka atakante Real Madrid ne'e sei hanesan ho trofeu ne'ebe Messi hetan ona, trofeu Ballon D'Or 4.

No Neymar Jr. ba dala-uluk tama iha nomeasaun tres finalista Ballon D'Or. Nia iha performa ne'ebe di'ak tebes durante tinan 2015 ne'e. Atakante Brazil ne'e joga imprensivu tebes iha inisiu periudu 2015/2015 no halo golu 14 ona.(Citadu husi Jawa Pos)



1 December 2015

LIGA FUTEBOL AMADORA

LIGA FUTEBOL AMADORA (PARTE 1)
“FUNDAMENTU HARII IDENTIDADE no KARATER
FUTEBOL TIMOR-LESTE”


Husi: Antonio J. Castro da Cunha
Fans no Amante Futebol


Mobile: +670 78361688


Futebol Timor-Leste hakat tama dau-dauk ba historia foun nasaun ida ne’e nian. Hafoin tinan 13 restaurasaun independensia, fans no amantes futebol Timor-Leste hamrok tebes ba liga ne’ebe kompetitivu. Maske durante ne’e iha ona realizasaun kopa futebol bar-barak, maibe hirak ne’e hotu seidauk bele halakon hamrok fans no amantes futebol timor-oan tomak. Kopa ne’e la’o mensal de’it no dalabarak la-hatudu “kualidade” jogos ba bolamania. No iha parte seluk, rezultadu husi jogos iha kopa mos la-dun fo influensia ba iha estabelesementu Ekipa Nasional Futebol Timor-Leste.

Federasaun Futebol Timor-Leste (FFTL) ne’ebe maka hetan fiar husi Federation International Football Association (FIFA), la konsege dezenvolve futebol iha nasaun ida ne’e. Osan barak ne’ebe oferese husi FIFA mai FFTL, la hatene lakon ba ne’ebe. Dezenvolvimentu futebol patina iha fatin, se -karik ita lakohi temi mout lakon de’it.

Publiku komesa “hakilar”, amantes futebol mos ejiji, halo ulun bo’ot sira iha FFTL preukupa no “paniku”. La hatene se nia hanoin, derepenti EKNAS Timor-Leste nakfila sai forsa foun ida, liu-liu iha regiaun sudeste aziatiku. Brazileiros, ho talentu sira ne’ebe mundu rekonese mosu mai hanesan “anju Salvador” hodi hi’it sa’e prestasaun EKNAS. Brazileiros sira mai tanba “politika naturalizasaun” ala FFTL nian.

Maske “politika naturalizasaun” ne’e hatudu duni mudansas ba prestasaun EKNAS. Ekipa krokodilu hatudu duni provas hodi partisipa iha kualifikasaun kopa mundial 2018 iha Rusia. Rangkin futebol Timor-Leste iha FIFA mos haksoit deripente husi 180 ba 150. Maske nune’e, prestasaun hirak ne’e hotu la halo amantes futebol sira orgullu. Politika ne’ebe ho hanoin atu foti identidade, karater no dignidade futebol Timor-Leste iha mundu internasional, ikus mai sai polemika ne’ebe “dada tama” mos Igreja Katolika iha laran. Ulun bo’ot FFTL hahu nakfera no komesa fakar sai frakeza i iregularidades ne’ebe durante ne’e mosu ba publiku.

Liga Futebol Amadora (LFA).
Situasaun hirak ne’ebe temin ona iha leten, oras ne’e atu husik hela dau-dauk ona. Hare’e ba FFTL ne’ebe maka “esteril” hela durante ne’e, governo liu husi Secretario de Estado Juventude e Desportu fo kbi’it no forsa hodi estabelese Komisaun Liga Futebol Amadora Timor-Leste (LFA-TL). Estabelesimentu komisaun LFA ne’e hanesan hakat pioneru atu bele salva no dezenvolve futebol professional iha nasaun ida ne’e.

Hafoin simu posse iha loron 22/09/2015, Komisaun LFA Timor-Leste ho nia prezidente Nilton Gusmão hahu kedas servisu no loke inskrisaun aberta ba timor-oan hotu ne’ebe hadomi futebol atu bele partisipa. La lori tempu naruk. Timor-oan hadomi futebol sira lori sira idak-idak nia klubu hodi mai regista. Hafoin liu husi selesaun, ikus mai Komisaun LFA deside iha klubu futebol 21 maka sei partisipa.

Alende ne’e, Komisaun LFA mos, tuir ha’u nia hanoin iha planu ne’ebe brilliante no estratejiku tebes. Fo kaben kampaiaun LFA ho Kampiaun Copa 12 Novembro iha Super Copa. Maske la fasil, tanba limitisaun espasu kampu no kestoens kualidade husi jogos ne’e rasik, maibe ida ne’e bele sai mata-dalan inisial ida hodi iha futuru bele hamosu ekipa futebol ne’ebe kualidade no kompetividade hodi reprezenta Timor-Leste iha eventu sira futebol internasional nian.

Funda Identidade no Karater Ne’ebe Forte.
Atu bele to’o iha objetivu ne’ebe iha, presiza hatu’ur identidade no karater futebol ne’ebe forte. Identidade signifika katak karakteristika, tipikas ne’ebe unika ne’ebe maka metin ba iha objetu ruma hodi halo nia diferente ho objetu seluk. Indentidade no karater husi LFA importante tebes hodi hatudu originalidade no divirgensia husi liga sira seluk.

Tuir planu ne’ebe iha, Liga Futebol Amadora sei hahu iha loron 5 Dezembro 2015 ne’e. Realizasaun Liga Futebol Amadora Timor-Leste, tuir ha’u nia hanoin, hanesan “Bása no Sóku” ida ba FFTL, tanba labele realiza eventu ne’ebe hanesan. Maske simu osan barak husi FIFA no AFC, maibe FFTL “esteril” nafatin. FFTL la konsege hatu’ur fundamentu ba identidade no karater ba iha futebol nasional Timor-Leste.

Hanesan ha’u temi ona, sei iha klubu 21 maka partisipa 10 LFA ne’e. Mai ha’u, la’os númeru klubu ne’e maka importante. Maibe, oinsa iha primeiru liga ne’e, LFA bele hatu’ur identidade no karater jogu futebol iha nasaun ida naran Timor-Leste. Tanba sa? Tanba importante tebes, atu futebol Timor-Leste iha fundamentu ne’ebe metin no forte ne’ebe sei sai hanesan lalenok ba realizasaun liga tuir mai. Klubu futebol 21 ne’e, ida-ida sei mosu ho nia identidade no karater rasik. Liu husi 1o. LFA maka ba oin sei determina, karik merese ka lae liga iha Timor-Leste partisipa husi klubu hamutuk 21. Identidade no karater ne’ebe atu hatu’ur, tengki bazeia ba lisan no kultura ne’ebe durante metin iha povu timor-oan tomak.

Bainhira liga futebol bele funda identidade no karater ida metin, maka sei dada investimentu ne’ebe bo’ot liu tan iha futuru. Investimentu ne’ebe maka bo’ot, sei rezulta mosu industria futebol iha nasaun ida ne’e.

Xave husi mehi hirak ne’e hotu maka jestaun ne’ebe professional. Liu husi jestaun ne’ebe professional bele hahoris liga futebol ne’ebe kualidade no iha kompetividade. Liga futebol ne’ebe kualidade no kompetividade sei hahoris jogador-jogador kualifikadu. No jogador-jogador kualifikadu bele hamosu ekipa nasional futebol ne’ebe forte. Ekipa nasional futebol ne’ebe forte, sei reprezenta identidade no karater husi povu no nasaun doben RDTL.

Tanba ne’e, importante tebes atu Komisaun LFA firme no konsistente ho sistema liga nian ne’ebe maka hatu’ur ona. Komisaun LFA tengki do’ok husi intervensaun oin-oin, ne’ebe maka ikus mai bele hamate ou hafraku objetivu no sentidu dezenvolvimentu futebol. La iha esepsaun, Komisaun LFA tengki “obriga” duni klubu 21 ne’ebe sei partisipa iha LFA ne’e hakru’uk no kumpri ba regulamentu ne’ebe estabelisidu ona. Profesionalismu husi arbitru sira mos, sei sai fator ne’ebe determinante hodi hatu’ur fundamentu ne’ebe forte ba identidade no karater husi liga ne’e rasik.

Iha liga futebol barak iha mundu ne’e maka bele sai hanesan referensia. Sistema no jestaun i lisaun no doutrina futebol ne’ebe komisaun LFA hatu’ur, sei sai nu’udar komponente ida ne’ebe pertinente tebes ba futuru futebol Timor-Leste. komponente hirak ne’e hotu sei lori liga futebol iha nasaun ida ne’e, sai industria hanesan mos iha nasaun futebol sira iha mundo ne’e. EPL, LA LIGA, BUNDESLIGA, LIGUE 1, SERIE A, nu’udar izemplu liga futebol ne’ebe ohin loron hanesan ona industria bo’ot ida. Maibe, buat ne’ebe ita hotu presiza hatene maka, liga hirak ne’e, idak-idak ho ni-nia identidade no karater rasik. Fans no amantes futebol hotu, klaru katak hatene di’ak tebes liga hirak ne’e hotu.

Esperansa ba Komisaun LFA.
Nu’udar fans no amante futebol, ha’u senti orgullu tebes ho realizasaun liga amadora ida ne’e. Ha’u fiar katak iha inisiu liga ne’e, klaru katak dalaruma sei infrenta dezafius no difikuldades barak. Karater povu timor-oan ne’ebe “bulak bola”, bele sai dezafiu ida. Tanba, los duni katak, klubu futebol idak-idak husi 21 ne’ebe registadu, sei iha ni-nia fans no amantes rasik. No situasaun hirak ne’e sei hamosu fanatismu ba idak-idak nia klubu. Fanatismu, iha parte ida di’ak ba saude kompetisiaun ne’ebe kompetitivu. Maibe bele sai la-di’ak bainhira fanatismu ne’e demasiozu. Tanba fanatismu ne’ebe demasiozu, sei bele ‘estraga’ fair play husi jogos futebol ne’e rasik.

Maske nune’e, nu’udar fans no amante futebol ida iha Timor-Leste, ha’u sempre fiar ba futuru LFA ne’e rasik. Ha’u fiar katak ho maturidade povu hadomi futebol hotu hodi kontribui, no liu-liu profesionalisme husi Komisaun Organizador, LFA sei nakafilak ba iha LFP (Liga Futebol Professional). Bainhira LFA nakfilak ona ba LFP, maka dalan sei nakloke luan tebes ba klubu futebol idak-idak atu reprezenta identidade timor-oan iha eventu futebol internasional hanesan; AFC Championship (Liga Champions ASEAN nian) to’o kopa mundial entre melhor klubu husi kontinente idak-idak.

Ha’u nia esperansa (karik amantes futebol tomak mos), atu Liga Amadora ida ne’e sai hanesan hakat da-uluk hodi hamosu liga futebol professional iha futuru. Lemma universal futebol nian FAIR PLAY, presiza sai nafatin hanesan atensaun husi partes hotu, tantu Komisaun Liga Futebol Amadora no-mos Klubu sira ne’ebe sei partisipa iha liga ida ne’e.

Ita mos bele komunga lisaun universal futebol seluk, katak futebol la-koñese diferensa entre suku, religiaun, grupus, regiaun, kultura ka lisan. Bainhira ko’alia konaba futebol, ema hotu sai ida de’it iha sumbriña LFA nia okos. Ha’u fiar, liu husi komitmentu no professionalismu husi entidades hadomi futebol hotu, LFA sei sai hanesan odamatan ne’ebe maka husi nia,  moris identidade no karater futebol Timor-Leste ne’ebe la’o ho kualidade, no liu-liu iha kompetividade atu bele kompete iha nivel futebol regional no internasional. Hatu’ur IDENTIDADE no KARATER Futebol Timor-Leste tengki sai metas prinsipal husi Komisaun LFA.


Notas; Artigu ida ne’e nu’udar hanoin pesoal hanesan fans no amante futebol no la reprezenta fatin ne'ebe ha’u agora servisu ba iha Gabinete Vise-Ministru II Ministeriu Edukasaun.

25 November 2015

INDEPENDENSIA TIMOR-LESTE

TINAN 40 INDEPENDENSIA NASIONAL
(Tanba Sa Timor-Leste Sei DEPENDENSIA Nafatin?)
                     
Husi:         António J. Castro da Cunha


Fulan ida ne’e relasiona 28 Novembro 1975, Timor-Leste sei selebra komemora loron independensia ba tinan 40. Selebrasaun ne’ebe maka sei halo hamutuk ho Tinan 500 Portugues sira “deskobre” Timor. Festeza ba loron importante rua ne’e sei halo iha rai ketang, enclave Oeccuse. Fokus komemorasaun halo iha ne’eba, tanba konforme historia bainhira Portugues sira deskobre Ilha Timor ne’e, tama uluk maka iha Oecusse-Lifau. Los ka lae husik ba historiador sira maka hakerek historia, tanba to’o agora sei iha pro-no kontra. Maibe, ha’u sei la ko’alia konaba tinan 500. Ha’u hakarak atu fokus de’it ba sa ida maka Timor-Leste hetan ona iha tinan 40 nia independensia nasional ne’e.

Bainhira ha’u hateke fali ba kotuk oituan, iha tinan 40 liu ba. Ha’u bele imajina sa-ida maka akontese iha momentu ne’eba iha fulan Novembro ne’e. Historia husi autor moris no filmajen balun hatudu sa ida maka mosu iha tempu ne’eba. PROKLAMASAUN UNILATERALMENTE TIMOR-LESTE sai nasaun INDEPENDENTE. Frente Revolusionario Timor-Leste Independente (FRETILIN) sai hanesan autor prinsipal. Ida ne’e maka historia. No la iha jerasaun ida maka sei bele nega historia ida ne’e. Autor sira iha tempu ne’eba, oras ne’e barak maka sei moris no sei lidera hela nasaun ida ne’e.

Maibe, tinan husi proklamasaun ida ne’eba la naruk. Hafoin deklarasaun ne’e, loron balun de’it rezim Indonesia tama ona Dili ho bombardiamentu, lalehan no tasi. 7 Desembro 1975 nu’udar inisiasaun historia negra ba povu aswain tomak. Tanba ne’e, Independensia ne’ebe deklara tiha ona tengki kontinua ukun iha ai-laran, fatuk ku’ak no foho leten sira Timor-Leste nian. Durante tinan 24 nia laran, Timor-oan aswain sira luta maka’as tebes atu bele defende ukun rasik an ne’ebe maka proklamadu tiha ona. Tinan 24 liu ona. Laloran sofrementu iha rezim Indonesia nia liman mos hotu ona. Ohin loron, Timor-Leste tama ona iha era ukun rasik an. Ukun an iha era globalizasaun nia laran.

Tinan 40 ona Timor-Leste eziste hanesan nasaun ida ho naran Republica Democratica de Timor-Leste. Tinan 24 nia laran moris iha “lalatak-metan” rezim Indonesia nian. Durante periudu ne’e, mundu internasional hanesan “haluha” tiha sofrementu no direitu povu nasaun ida ne’e. depois ida ne’e, tinan 3 Timor-Leste tama iha tempu tranzisaun UNTAET no tinan 13 moris ona iha restaurasaun laran i internasionalmente hetan rekoñesementu ONU. Ita hotu orgullu ho atinjimentu ida ne’e. Perguntas maka ne’e, durante tinan 40 ne’e sa-ida maka Timor-Leste halo no hetan ona?

TINAN 24 IHA REZIM INDONESIA
Iha tinan 24 nia laran, independensia ne’ebe proklamadu iha 1975 tengki “husik” ba rezim Indonesia nia liman. Durante tinan 24 nia laran, timor-oan tengki simu konsekuensia sai “desperdiçado” ou oan-ki’ak iha nia uma rasik. Maske nune’e, la signifika katak Timor-Leste nu’udar nasaun la eziste iha momentu ne’eba. Husi ai-laran, foho-leten no fatuk-ko’ak, lider sira nasaun ne’e kontinua “ukun”, orienta funu no “lidera” nia povu aswain sira ho klandestinidade.

Tinan 24 nia laran, nu’udar periudu ne’ebe difisil tebes ba timor-oan aswain hotu. Maibe, liu husi determinasaun no korajem aswain hotu, konsege ultrapasa duni periudu negra ne’e. Iha historia traisaun barak entre timor-oan, ne’ebe maka halo timor-oan sira fila oho fali malu. Maske nune’e, ho lemma Mate ka Moris Ukun Rasik An no UNIDADE NACIONAL entre Frente Armada, Frente Diplomasia no Frente Klandestina objetivu final INDEPENDENSIA TOTAL metin iha liman.

Timor-Leste ikus mai tama duni iha faze foun ida. Faze ne’ebe pela primiera vez povu timor-oan tomak “la-senti” tan presaun husi kolonialista sira. Mundu internasional lolo liman mai, liu husi United Nation Transition Administration of East Timor (UNTAE). Tinan 3 nia laran, mundu internasional apoiu Timor-Leste hodi prepara an tama ba iha faze Independensia total. No ohin loron, tanba de’it maturidade politika jerasaun 75 sira nian, konsege lori nasaun ida ne’e eziste ho nia plus no minus ne’ebe sempre akompaña hamutuk.

POST KONSULTA POPULAR
Hahu husi 20 Maio 2002 to’o mai, tinan 13 liu ona Timor-Leste hamrik ho orgullu nu’udar nasaun soberanu ida. Iha tinan 10 nia laran (2002 – 2012) mundo internasional liu husi UNMIT (United Nation Mission in Timor-Leste). No tinan 3 ikus ne’e, ita bele temi, Timor-Leste “kaer rasik nia kuda talin”. Timor-Leste sai nasaun ki’ik iha era milineum, ne’ebe nia beleza atrai intereses mundu internasional hodi hakat besik mai.

Riku-soin natureza sai hanesa fator plus ne’ebe bele “fo moris” mai timor-oan tomak. tinan-tinan governo sempre foti 3% husi total receitas mina nian ne’ebe tama ba iha kofre estadu. Politika utilizasaun Dollar Amerikanu hanesan moeda ba politika interasaun ekonomia, sai mos hanesan “pontus forte” ida ne’ebe maka atrai interese komunidade internasional hodi hakbesik an mai buka moris iha nasaun ki’ik ida ne’e.

Tinan 16 ona hafoin konsulta popular 1999. Oras ne’e Timor-Leste tama ona ba iha situasaun moris no ambiente ne’ebe diferente tebes. Durante periodu tinan 16 ne’e mos, Timor-Leste hasoru progresu no avansu ne’ebe maka positivu maske seidauk signifikativu. Dezenvolvimentu iha area oin-oin komesa la’o. Dezenvolvimentu ekonomia, infrastrutura, saude no edukasaun hahu hakat ho pasu ne’ebe nei-neik i certeja. Maske nune’e, ha’u nia observasaun nota katak, prosesu hirak ne’e hotu halo Timor-Leste sei hakat iha situasaun DEPENDENSIA nia laran.

Ha’u bele sala. Maibe realidade ida ne’e maka ha’u nota. DEPENDENSIA iha INDENPENDENSIA nia laran. Dependensia ba ekonomia husi rai liur, dependensia ba teknologia husi rai liur, dependensia ba telekomunikasaun no informasuan husi rai liur, dependensia ba rekursu ema kualifikadu husi rai liur no lala’ok dependensia seluk tan. Ida ne’e maka situasaun real ne’ebe Timor-Leste “sei kontinua” infrenta, bainhira la iha hanoin ida estratejiku hodi minimiza situasaun ida ne’e. Hanesan ita hotu hatene, ekonomia maka sai hanesan sasukat prinsipal atu bele sukat bem estar povu nasaun ida nian. Teknologia maka sai hanesan sinal hodi valoriza dezenvolvimentu iha nasaun independente ida. No telekomunikisaun i informasaun maka sai hanesan tilun no matan hodi aprecia karater no progresu husi povu iha nasuan ida.

Politika nakloke an (aberta) ba prezensa estrangeirus, maske iha parte ida lori impaktu positivu ba dezenvolvimentu ekonomia nasaun nian, maibe iha parte seluk kria mos dependensia ne’ebe bo’ot tebes. Emprezariu no negosiante barak maka tama mai iha Timor-Leste iha tinan 5 ikus ne’e. Ha’u la iha dadus fiksu, maibe ita hotu bele observa iha dalan-dalan sira kapital Dili no municipius nian.

Maske ita konciente katak, iha tinan 10 ikus ne’e dezenvolvimentu ekonomia la’o lais tebes, teknologia mos komesa avansu i telekomunikasaun no informasaun mos hahu dezenvolve dau-dauk, maibe ita bele husu ba malu, se maka autor prinsipal husi prosesu hirak ne’e hotu? Se-mak oras ne’e volante hela ekonomia, teknologia i telekomunikasaun no informasaun iha nasaun ida ne’e? Xinezas, Javanesas, Malainezas, Portugezas, Australianas, Brazileiras mai naba-naba. Balun mai halo “investimentu”, maibe barak liu hanesan negosiante ki’ik. Sira mai ho kapital no koñesementu ne’ebe di’ak liu. Ita hotu bele observa Iha Dili laran ne’e, husi Becora to’o Comoro, se maka nu’udar autor ekonomia prinsipal iha ne’eba? Perguntas mai ha’u maka ne’e, sera que ida ne’e maka situasaun ne’ebe jerasaun 75 hakarak?

ESPERANSA BA JERASAUN 75
Jerasaun 75 hahoris ona nasaun ida ne’e. Nasaun ne’ebe ita hotu ho orgullu temi nia naran Republica Democratica de Timor-Leste (RDTL). Kompozisaun ukun nasaun RDTL ohin loron ne’e furak tebes. Kombinasaun entre Jerasaun 75 no “Jerasaun Foun”. Ha’u sempre konsidera katak jerasaun 75 maka jerasaun ne’ebe hatu’ur lisaun barak konaba nasionalismu no patriotismu ba nasaun.

Lisaun sira ne’ebe sei presiza nafatin banati husi jerasaun ba jerasaun nasaun ida ne’e nian. Maibe, lisaun hirak ne’e sei la iha folin (valor) bainhira povu kontinua moris iha desequilibriu (mukit, ki’ak no beik) no dependensia nia laran. Lisaun hirak ne’e sei la iha folin (valor) bainhira jovens (jerasaun ukun rasik an) kontinua “ataka malu” no “sei kro’at i meik ba malu”. Maske nune’e, ha’u fiar katak jerasaun 75 sei la husik situasaun ida ne’e kontinua mosu iha futuru.

Timor-oan tomak oras ne’e dau-dauk nia matan hateke hela ba enclave Oecusse, la’os tanba iha ne’eba sei realiza SELEBRASAUN TINAN 500 Portugues “deskobre Timor” no iha tempu hanesan selebra mos tinan 40 Independensia RDTL nian. Maibe, liu-liu tanba oras ne’e “projetu” bo’ot ida hala’o hela iha Oecusse, ne’ebe ita temin ZEESM. Na’i ulun sira esplika dehan ZEESM hanesan odamatan no hakat inisial ida hodi hadi’a povu nia moris no kore dependensia ne’ebe oras sei bo’ot tebes. Projetu tasi mane mos “la’o” hela iha prosesu nia laran. No atu alkansa “mehi moris di’ak” ne’e, governu hasai (ona) miliaun ba milaun hodi financia. Ita hotu sei la hatene, mehi hirak ne’e bele hetan susesu ou failansu.

Timor-Leste nia fontes receitas prinsipal ne’ebe sai hanesan respiratoriu ba dezenvolvimentu nasional oras ne’e tama ona iha pontus ne’ebe kritiku. Mina iha zona bayu undang no kitan besik atu maran ona. Analizador mina sira dehan 2021 mina iha bayu undang no kitan maran ona. Receitas husi mina mos la barak ona, tanba folin mina iha mundu oras monu maka’as tebes ($ 45/barrel). Maske receitas mina nian sei iha level $16 - $17 billoens, maibe ekonomista sira balun dehan ida ne’e so to’o de’t tinan 5 ba oin. Ha’u predisaun sei utiliza to’o tinan 10 tan. Maibe perguntas maka ne’e. se-karik situasaun hanesan ne’e mosu duni, sa-ida maka (jerasaun 75) sira sei halo hodi prevene?



IKUS
Tempu ba jerasaun 75 atu liu dau-dauk ona. Tinan 5 ou 10 tan, totalmente RDTL sei kontinua ukun husi jerasaun “foun” sira. Maske nune’e, Konfiansa ba jerasaun 75 sira ne’ebe maka mos sei “lidera” hela nasaun ida ne’e kontinua bo’ot nafatin atu bele lori povu Timor-Leste ultrapasa situasaun difisil ida ne’e. Los duni katak, estrategia atu bele prevene “krize” financeira ne’ebe privisiveis sei mosu iha tinan-tinan sira tuir mai la hanesan ho estratejia funu nian. Maibe iha prinsipiu mundu modernu nian, estratejia ne’ebe utiliza iha tempu funu maka ohin loron adopta iha prosesu dezenvolvimentu organizasoens inklui nasaun barak.

Estratejia atu Timor-Leste ultrapasa situasaun hirak ne’e, hakerek hotu ona iha “Biblia” PEDN 2011 - 2030. “Biblia” bo’ot Plano Estrategiku Dezenvolvimentu Nasional, sei sai hanesan fundamentu ida forte atu Timor-Leste nu’udar nasaun bele atinji nia mehi iha 2030, “Povu tomak moris iha nivel ekonomia MEDIU-ALTU”. Ida ne’e maka esperansa povu tomak ba jerasaun 75 sira. Esperansa atu bele kore DEPENDENSIA ne’ebe oras ne’e “forte liu tan” iha INDEPENDENSIA nia laran.

Ha’u nia lia-menon ida ba jerasaun 75 sira iha selebrasaun tinan 40 Independensia Timor-Leste; “Ami jerasaun ukun rasik an ne’e, agradese tanba imi fo ona mai ami nasuan ho nia Bandeira ne’ebe bonita tebes, iha Konstituisaun ne’ebe di’ak tebes, iha instituisaun soberania ne’ebe forte tebes, no Hino nasional ne’ebe halo ami kanta ho orgullu. Ami mos agradese tanba iha tinan 13 ita nia restaurasaun independensia ne’e, PNTL no F-FDTL metin ba dau-dauk ona, maske “oho-malu” entre timor-oan mos sei mosu iha fatin-fatin. Hau nia perguntas ne’e; “Sa-ida tan maka imi (jerasaun 75) sei husik hela mai ami jerasaun ukun rasik an ida ne’e?

Atu taka artigu ida ne’e, ha’u hakarak foti lisaun murak mean ida ne’ebe husik hela husi filósofu famozu, Xineza naran Tao Te Ching, Lao Tsu ne’ebe hanorin/hateten nune’e         “SA-IDA MAKA HARI’I ONA HO FORTE SEI LA-NAKSOBU. SA-IDA MAKA KAER ONA HO METIN SEI LA-LAKON. HIRAK NE’E HOTU SEI HETAN RESPEITU HUSI JERASAUN BA JERASAUN”.


“OBRIGADO BARAK BA FUNDADORES NASAUN RDTL no ASWAIN HOTU e PARABENS BA POVU TIMOR-LESTE TOMAK…..TINAN 40 ONA!!!!!”



Notas; Artigu ida ne’e nu’udar perspetiva/opiniaun pesoal no la reprezenta fatin ne’ebe ha’u hakna’ar an ba. Ha’u agora servisu iha Ministeriu Edukasaun Gabinete Vise-Ministru II.

27 October 2015

Portugal


Portugal, nasaun ne'ebe husik hela memoria barak ba povu Timor-Oan barak. Durante tinan 450 nia ukun Timor, husik hela historia barak, moruk no midar. Tanba ne'e, timor-oan barak sai adeptus ne'ebe fanatiku tebes ba iha Seleção (Ekipa Nacional Foot Ball) Portugal).


Em Estadio do Dragao FC Porto-Portugal
Nu'udar adeptus ida mos ba foot ball, maske favoritu liu ba Ekipa Nacional Argentina no Barcelona, maibe bainhira hetan oportunidade atu hare'e diretamente jogo foot ball iha estadio clubu famouzo husi Portugal, FC Portu, ha'u la husi liu.


Iha momentu ne'ebe, jogo ne'ebe la'o entre Clubo Foot Ball FC Porto no FC Braga. FC Portu maka sai vencedor iha jogo ida ho score 1-0.


Hare'e diretamente jogo FC Porto iha estadio do Dragao ne'ebe famouzo tebes iha mundo, nu'udar experiencia ne'ebe maka halo ha'u orgullu no sai hanesan memoria ne'ebe sei la haluha iha hau nia moris tomak.

8 October 2015

PENSAUN VITALICIA

PENSAUN VITALICIA
(Entre Direitu, “Promesa” Polítika no Exigensia Públiku)


Husi: António J. Castro da Cunha


Iha semana hirak liu ba, Movimentu Universitariu Timor-Leste (MU-TL) hala’o asaun pasífika durante loron tolu. No kontinua nafatin halo asaun iha loron hirak ne’e nia laran. La-hatene los, asaun ne’e to’o bainhira. Asaun pasífika ne’ebe MU-TL halo, hala’o ho objetivu prinsipal ida de’it, maka husu Deputado sira iha Parlamento Nacional atu halo alterasaun ou revizaun ba Lei Pensaun Mensal Vitalacia.

Opiniaun barak mosu iha publiku, liu-liu durante asaun husi MU-TL, maka hanesan; Pensaun Vitalicia hariku de’it grupu (elite) balu, no fo terus ba povu (moris ki’ak nafatin); Pensaun vitalicia hamosu injustisa bo’ot ihaTL; Pensaun Vitalicia habokur de’it familia (lubuk balun), no seluk-seluk tan. Hirak ne’e hotu, ha’u haré’e, mosu husi ekspresaun povu kbi’it la’ek sira, ne’ebe maka durante ne’e sente “la justu” no “marginalizadu” iha prosesu dezenvolvimentu Timor-Leste Ukun Rasik An ida ne’e.

Situasaun hirak ne’ebe maka mosu ikus-ikus ne’e, “kili” mos ha’u atu fo netik hanoin pesoal ruma. Ha’u tenta, liu husi kumpriensaun ne’ebe iha, buka atu dada kabas-mean entre direitu ne’ebe deputado/a sira ka ex-titulares iha, liga ho “promesa” politika ne’ebe sira halo no exigensia ne’ebe povu liu husi MU-TL ou sociedade sira hato’o.

Sa-Ida maka Pensaun Vitalicia?
Molok atu fo hanoin ruma relasiona ho pensaun vitalicia, ha’u hakarak atu fo dada fali ita hotu nia koñesementu, konaba sa-ida los maka pensaun vitalicia ne’e. Vitalicia, tuir tradusaun livre husi dicionariu-informal katak “que dura a vida inteira, ou isso e destinado; que tem a garantia da vitaliciedade”. Ou atu esplika ho lia-fuan simples karik dehan “buat ne’ebe (pensaun) dura durante moris tomak ou bele garante ba ema ida nia moris tomak”. Agora, sa-ida maka pensaun?

Iha interpretasaun no definisaun ne’ebe maka la hanesan konaba lia-fuan pensaun ne’e rasik. Maibe ha’u tenta atu interpreta lia-fuan pensaun ne’e hanesan pensiun iha lian Melayu ka Indonezia ka iha ingles dehan pension. Pensaun (Pensão), ka pensiun, ka pension tuir definisaun husi dicionariu katak ema ne’ebe la servisu ona tanba nia idade (tinan) tama ona iha reforma (idozos), nune’e tengki hapara, ou tanba nia-rasik hakarak (atu para).

Definisaun seluk mos hateten  “pensaun katak  osan subsidiu ka abonus ne’ebe traballador ida simu bainhira nia para servisu ou  fén ka la’en kaben no sira-nia oan ne’ebe sei ki’ik simu bainhira sira mate”. Definisaun rua ne’e, mai ha’u, hamosu interpretasaun ne’ebe atu-hanesan maibe la-hanesan (indo = serupa tapi tak sama).
Definisaun ida uluk, tuir ha’u nia interpretasaun katak, ema ne’ebe tanba lei ou tanba la-iha ona forsa ka kbi’it, tengki para no la-kontinua servisu hodi bele sustenta nia moris no necesidades familia. Nune’e, estadu ka governo iha dever no obrigasaun hodi valoriza servisu, kontribuisaun no dedikasaun durante hala’o kna’ar no fungsaun nu’udar funsionariu, traballador ka papel ruma importante hanesan servidor estadu ka governo durante periudu balun. Iha ne’e, pensaun so-bele fo, bainhira ema refere tama ona iha idade reforma.

Definisaun ida seluk, ha’u interpreta hanesan apoiu (indo = tunjangan) ne’ebe funsionariu ka traballador (titulares iha kazu ohin-loron) ida simu husi estadu, governo ka fatin ne’ebe nia servisu ba. Apoiu (tunjangan) ne’e nia simu tanba “dezastre” ne’ebe nia hetan iha servisu laran, ou tanba nia la servisu ona (ex. tanba moras todan) ou bainhira nia mate no nia familia (fen/laen no oan sira) la (ou seidauk) iha kbi’it ka forsa atu sustenta sira nia moris loron-loron.

Iha situasaun ida hanesan ne’e, estadu ka governo ka fatin ne’ebe traballador ne’e servi ba, iha obrigasaun atu tau-matan ba familia ne’e to’o periudu ruma. Ida ne’e signifika katak pensaun ne’ebe benefisiarius simu ne’e temporariu de’it. Pensaun (indo = tunjangan) ne’ebe maka benefisiariu ne’e simu, barak liu depende ba kontratu ne’ebe nia halo ho servisu na’in (empregador).

Se ita tau hamutuk lia-fuan rua ne’e (pensaun no vitalicia), ita bele interpreta, pensaun vitalicia maka pensaun ne’ebe fasilita de’it seguransa financeira ba ema ida (traballador, ex-titulares, funsionarius, etc) durante iha periudu reforma (pensão, pensiun, pension) ou durante nia vida-restu. Ou intepretasaun seluk, Pensaun Vitalícia atu oferese ba “ema ne’ebe la servisu ona (tanba moras ou hetan dezastre), tanba ne’e nia iha direitu atu hetan garantia (pensaun vitalicia) ba nia moris tomak (garantia da vitaliceidade). Iha bahasa Indonesia karik ita bain-bain temin Tunjangan Dana Pensiunan.

Bazeia ba definisaun hirak ne’e hotu, mai ita hanoin hamutuk to’ok konaba pensaun mensal vitalicia ne’ebe ohin loron sai “polimika” no preukupasaun ba publiku kbi;it laek sira iha nasaun ida ne’e.

Lei Pensaun Mensal Vitalicia.
Bainhira ita hare’e iha Jornal da Republica, lei n.o 1/2007 de 18 de Janeiro, ne’ebe maka ko’alia konaba pensaun mensal vitalicia ba deputados ka ex-titulares sira no facilidades seluk ne’ebe sira hetan, hatudu katak Ulun-Bo’ot sira iha nasaun ida ne’e hetan duni “privillegiu” ne’ebe bo’ot tebes kompara ho funsionarius estadu seluk. Artigu 1 (alineia a to’o e) husi lei ne’e, esplika klaramente konaba direitu ne’ebe maka deputado ka titulares ida-ida hetan.

Agora perguntas mai ha’u maka ne’e, deputadu de’it maka hetan pensaun vitalicia ka ex-titulares hotu (Ex-Presidente da Republica no Ex-Membros do Governo) mos hetan hotu? Sé ita haré’e ba lei n.o 1/2007 ne’e, tuir ha’u nia interpretasaun, pensaun vitalicia ne’e ba de’it (ex)-dupatados sira. Maibe informasaun iha publiku hatudu katak ex-titulares sira mos (sei) hetan pensaun vitalicia. Ha’u la hatene. Tanba ha’u la’os júridiku, ha’u la estuda konaba lei, nune’e interpretasaun ne’e bele sala bo’ot.

Iha fali artigu 2 husi lei N.o 1/2007 ne’e esplika katak, bainhira benefisiariu ba pensaun mensal vitalicia, tanba situasaun ruma mate, konfere ho artigu 1, maka pensaun ne’ebe nia simu ho montante hanesan (100%) sei transfere ou transmite fali ba nia fen/la’en ou oan sira ne’ebe sei ki’ik ka la iha kapasidade.

Agora perguntas maka ne’e, pensaun vitalicia ne’e ba lós ex-deputados ka ex-titulares ida oinsa? Hirak ne’ebe la produtivu ona alias tama ona idade reforma (idozos) ka ba mos sira ne’ebe sei iha idade produtivu hela (sei servisu nafatin). Se-iha kazu, bainhira duputadus/as ka ex-titulares ne’e mate, pensaun ne’e fo de’it ba fen/la’en ka oan sira ne’ebe la-iha kbi’it atu sustenta sira nia moris ka ba mos fen/la’en no oan sira ne’ebe iha kbi’it no forsa ekonomia rasik? karik bainhira deputadu/a ne’e mate no husik hela fen ho oan barak, se-los maka iha direitu atu hetan pensaun vitalicia? Fen ho oan sira hotu hetan ka oinsa? Ha’u perguntas sira ne’e, matenek na’in ne’ebe hatene konaba lei bele ajuda resposta hela.

Perguntas seluk mai ha’u, karik ema ida, durante periudu tinan 5, nia asumi kna’ar hanesan dupatado/a no tinan 5 tuir fali nia asumi pasta hanesan membru governo ou Presidente da Republica, direitu pensaun ba nia (individu refere) oinsa los? Hetan hotu pensaun (vitalicia) nu’udar ex-dupatado no ex-membrus do governo ka halo nusa?

Ha’u nia perguntas no dúvidas hirak ne’e, hetan resposta iha artigu 3 konaba suspensaun ba pensaun.  Iha númeru 1 husi artigu ne’e esplika katak, pensaun mensal vitalicia imediata hetan suspensaun, bainhira respektiva titulares (dupatadu/a), nomeadamente, asumi fali kargu hirak hanesan; Presidente da Republica, Membro do Governo, Deputado, Magistrado, Magistrado Judisial, Provedor de Direito Humanos e Justica, Embaixador, Gestor Publico ou Dirigente de Instituto Publico.

Maibe ha’u sei iha perguntas, karik respektiva titulares (deputadus/as) ne’e asumi fali kargu sira hanesan assessor ka assessora ou servisu fali iha ONG’s ruma (nasional/internasional), será que sira sei simu nafatin pensaun mensal vitalicia nu’udar titulares? Hanoin to’ok ba.

Pensaun Mensal Vitalicia Nu’udar Direitu
Pensaun mensal vitalícia ne’e nu’udar direitu pesoal husi ex-titulares (deputadus/as) idak-idak nian. Deputadu/a ka ex-titulares ida iha direitu atu hetan pensaun (indo=tunjangan) ba servisu ne’ebe maka durante ne’e nia halo hodi servi estadu no governo Timor-Leste. Direitu ne’ebe deputadu/a ka ex-titulares sira iha, tuir lei hateten maka hanesan; direitu ba asistencia mediku, bele ba iha rai-liur; direitu atu importa viatura ruma ba uso pesoal no la-presiza halo pagamento ba taxa; direitu atu importa material necesseariu hotu hodi halo konstrusaun ba uma rezidencia privada; direitu livre transito ho passaporte diplomatiku.

Perguntas mai ha’u maka ne’e, karik na’i deputadu/a ka ex-titulares hirak ne’ebe la asumi ona kargu ka kna’ar publiku ruma ou bainhira mate fen/laen ka oan sira, kontinua simu direitu ne’ebe maka mensiona ona ne’e? se-nune’e, di’ak fali. Uja lia-fuan halimar husi joven sira karik, dehan nune’e “IMI MAKA GOZA ONA”. Iha ne’e, ha’u atu hateten de’it katak, direitu hirak ne’e hatudu duni oinsa privillegiu bo’ot ne’ebe maka na’i deputada/a ka ex-titulares sira iha. Agora povu kbi’it laek sira hetan sa-ida?

Tinan-tinan, ferik-katuas (idozos) no invalidus simu netik “direitu” ki’ik oan ida ne’ebe hanaran subsidiu. Montante la bo’ot ida. Entre US$ 125 to’o US$ 150/tinan. Ida ne’e mos dala ruma la simu kompletu. Ne’e ba ferik katuas no invalidus. Agora hirak ne’e kbi’it la-iha, maibe sei-dauk tama idade idozos no la’os invalidus, ne’e simu lós sa-ida?

Funsionariu publiku sira “di’ak” oituan. Bainhira tama ona idade reforma, sira mos sei simu pensaun. Maibe pensaun ne’ebe sira simu ne’e la aumenta ho regalias ka buat sira-seluk. Ne’e kuitadu oituan. Tanba hanesan mákina estadu ne’ebe maka servisu maka’as iha terrenu, la hetan “privillegiu” hanesan ho titulares sira. Ita atu ko’alia sa-ida? Lei la fo dalan. Direitu ne’ebe maka durante ne’e exige, semu hela ho anin ba-mai de’it.

Promesas Politika no Exigensia Públiku.
Nu’udar ema polítiku, deputadu/a ka titulares sira dala-barak halo “promesas” ne’ebe maka mesak furak de’it ba povu. Hahu husi tempu kampaña, to’o bainhira tama ona Parlamento Nacional ita sempre rona na’i deputadu/a sira “hakilar” hodi defende povu nia “direitu”.

Povu iha direitu atu hetan edukasaun di’ak, saude di’ak, Estrada di’ak, eletrisidade di’ak, no seluk-seluk tan. Lia-fuan hirak ne’e ita sempre rona bainhira iha plenaria ka bainhira halo debate Orsamento Geral Estado. Maibe, bainhira temin konaba alterasaun ou revizaun ba lei pensaun vitalicia, na’i deputado/a sira nia resposta ida de’it. “Tama ona iha agenda, depois maka sei diskute iha tempu badak”.

Na’i deputado/a sira sempre halo agenda hela de’it. Agenda ba semana oin, fulan oin, tinan oin, maibe agenda maka hela agenda de’it ona. La-iha asaun. Pensaun vitalicia sai ona hanesan produtu politiku, ne’ebe maka iha tempu kampaña sempre “oferese” ba povu sira.

Dr. Marii Alkatiri Sekretariu Jeral Partido bo’ot FRETILIN, iha biban balun hateten katak “tempu ona atu halo revizaun ba lei pensaun vitalicia” (STL.18/09/2015). Maibe tempu ne’e bainhira los, lahatene. Povu hein ba hein, exige ba exige, maibe resposta hanesan nafatin “tama ona agenda diskusaun iha plenaria”.

Iha situasaun ida hanesan ne’e, ha’u fiar tebes, katak na’i deputadu/a sira hamrik iha pozisaun ne’ebe “difisil” oituan. Kabas-mean husi situasaun ida ne’e maka; pensaun vitalicia ne’e nu’udar direitu ida, tanba ho hanoin humana atu bele garante sustentabilidade financeira iha futuru. Maibe kumprimisu polítiku liu husi “promesas” hirak iha tempu kampaña, mos hanesan “tusan moral” ida ba povu eleitores hotu. Exigensia ne’ebe povu, liu husi Movimentu Universitariu Timor-Leste halo, hanesan xamada ida, tanba “promesas” ne’ebe hato’o iha tempu kampaña sei-dauk kumpri.

Ikus.
Pensaun Mensal Vitalicia ba na’i deputadus/as ka ex-titulares sira ne’e nu’udar direitu privillegiu ida. Mai ha’u, tanba sira nu’udar titulares polítika, ne’ebe maka sempre ko’alia no foti desizaun konaba “distinu” povu nasaun ne’e nian, “merese” duni atu hetan netik pensaun ruma. Maibe direitu privillegiu hirak ne’e, presiza tebes atu haré’e mos ba iha kondisaun real moris povu ohin loron nian. Na’i deputado sira presiza iha konciensia konaba direitu pensaun ida oinsa maka sira (no familia) bele simu?

Sugestaun hirak ne’ebe maka publiku hato’o ona, liu husi Movimentu Universitariu Timor-Leste (MU-TL) no sociedade sivil sira, presiza hetan atensaun no konsiderasaun. Importante tebes mos atu na’i deputadus/as hotu hanoin ho honesto no sincero, katak direitu ne’ebe  sira (sei) simu ne’e privillegiu duni, maibe (seidauk) la-reflekte ba direitu moris sociedade timor-oan barak nian ne’ebe maka durante ne’e sira luta no defende iha Uma Fukun Parlamento Nacional

Hanoin ba, Eleisaun Geral 2017 besik ona. Lei Pensaun Mensal Vitalicia ne’e sei kontinua “Budu” ka oinsa? Ou, sai fali “produtu politiku” ida ne’ebe presiza “hakilar” tan iha kampaña ba eleisaun geral 2017 mai? Maske nune’e, ha’u fiar katak agenda ne’ebe maka na’i deputadu/a sira marka ona, sei kumpri duni, nune’e bele ona diskute no tetu exigensia hotu bazeia ba realidade hirak ne’ebe maka durante ne’e mosu.

 Ha’u nia hanoin ikus liu, atu bele halo alterasaun ka revizaun ba lei pensaun mensal vitalicia, presiza de’it buat tolu husi na’i deputadus/as hotu; Honestidade, Sinceridade no Konciensia Social.


e-mail; zecunha_bce@yahoo.com; Tel. 78361688

1 October 2015


DIGNIFIKA PAPEL PROFESSORES
(REFLEKASAUN IDA IHA LORON MUNDIAL PROFESSORES)

HUSI: António J. Castro da Cunha


Professor ou docente ka iha Timor-Leste bain-bain ita bolu mestri, nu’udar profisaun ida ne’ebe iha papel determinante tebes atu prepara no eduka jerasaun humana kualifikadu, nune’e bele konstrui no dezenvolve nasaun ida. Professor ka docente (teacher), tuir definisaun Wikipedia katak ema ka pessoa ida ne’ebe hanorin ciensia, arte, téknika no koñesementu seluk tan. Atu bele ezerse ka asumi profisaun ida ne’e, presiza ema ne’ebe iha kualifikasoens akadémikas no pedagójikas, nune’e bele transmite ka hanorin materia aprendijazem ho forma ne’ebe di’ak liu ba estudantes ka aluno sira hotu.

 Ida ne’e mos atu esplika katak, papel prinsipal husi professor ida maka atu eduka, hanorin, orienta, dirigi, treina, analiza no avalia alunus ka individu ne’ebe sira hanorin. Tebes, professor ka docente nu’udar profissaun ida ne’ebe kmo’ok tebes. Tanba ne’e, papel professor iha fungsaun ne’ebe stratégiku, hodi prepara rekursu humanu ne’ebe kualifikadu.

Iha loron 5 fulan Outubro, tinan-tinan, mundu tomak selebra nu’udar loron ba professores hotu (dia dos professores). Objetivu prinsipal husi selebrasaun loron mundial professores ne’e maka; Da-uluk, atu fo hanoin ba professores hotu konaba sira nia fungsaun no papel stratégiku hodi prepara rekursu humanu ne’ebe kualifikadu. Da-rua, atu apoiu (suporta) ba professores hotu iha mundo tomak i fo garantia katak sustentabilidade no ezistensia husi jerasaun futuru depende ba sira (profossores) hotu.

Ha’u atu hateten de’it mos katak, nasaun ida, bele sai nasaun ne’ebe dezenvolvidu, iha karater no dignidade, depende tebes ba sa-ida maka professores sira hanorin ba estudantes.

Loron 5 fulan Outubro, mosu husi akontesimentu históriku ida ne’ebe akontese iha loron 21 Setembro to’o 5 Outubro 1966, bainhira realiza konferensia internasional ida iha Paris. Konferensia ne’e partisipa husi nasaun 76 hanesan membrus husi UNESCO no organizasaun internasional 35. Konferensia ne’e rasik hamosu rekomendasaun konaba estatuta professores ne’ebe koñesidu ho naran “ILO/UNESCO, Recommendations Concerning the Status of Teachers”.

Kontiudu husi rekomendasaun ne’e maka hanesan; Da-uluk, foku ba profesionalismu no bem-estar professores, liu-liu iha nasaun sub-dezenvolvidu sira. Da- Rua, profesionalismu professores la’os atu hatu’ur profisaun professor nar-naran de’it, maibe iha bukae ciensia no kompetensia adequadu i suficiente, balun maka hanesan kompetensia pedagojia. Da-Tolu, professores tengki hadomi nia profisaun totalmente no sincero. Da-Hat, labele hili profisaun nu’udar professor hanesan Segundo alternativa, tanba de’it susar atu hetan servisu seluk.(Fontes. Kompasian.com/2010).

Tuir UNESCO, loron professor mundial tengki reprezenta fundamentu tolu, maka hanesan konciensia, kompreensaun no apresiasaun ne’ebe maka demonstra papel importante professor ida nian, katak hanorin ciensia no dezenvolve jerasaun (futuru).

Professores iha Timor-Leste
Oin-sa ho Timor-Leste? iha loron ne’ebe importante tebes ba professores hotu iha mundo tomak, ha’u hakarak dada ita hotu atu halo refleksaun hamutuk. Reflekte konaba oinsa moris professores nian iha nasaun doben ida ne’e. Karik, Timor-Leste nu’udar nasaun dignifika ona nia professores hotu? Oin-sa maka ita bele dignifika professores sira?

Númeru professores hotu iha Timor-Leste, tuir dadus husi Ministeriu Edukasaun, mais ou menus 12,867 professores, tantu permanente komu kontratadu. Professoers hirak ne’e hanorin husi Pre-Eskolar, Ensinu Baziku, to’o Ensinu Sekundariu Geral no Tékniku Vokasional.

Ha’u nia observasaun, badak no simples, katak iha dékade ikus Timor-Leste nia Ukun Rasik An ida ne’e, ita (nu’udar nasaun ida) seidauk fó atensaun ka prioridade hodi “valoriza” no “dignifika” timor-oan hirak ne’ebe hili dalan professor nu’udar sira nia profisaun. Alende ne’e, hirak ne’ebe hili dalan nu’udar professor mos, dala-ruma la (seidauk) valoriza no dignifika sira nia profisaun rasik.

Iha razoens barak, tuir hau’u nia hanoin, tanba sa buat hirak ne’ebe bele mosu. Maibe, ha’u bele hatu’ur ba razoens bo’ot tolu, hanesan tuir mai;

Da-uluk, Profisaun nu’udar professor la (seidauk) garante moris iha futuru. Tanba ne’e, hili dalan nu’udar professor dala-barak sai hanesan alternativas ka ponte ida atu bele sobrevive, molok hetan fali profisaun seluk ne’ebe bele garante sira-nia moris iha futuru. Ba ida ne’e, barak hili dalan sai professor parte-tempu (part time) de’it. Professor barak, dala-barak tengki abandona alonus sira, la’os tanba sira nia hakarak, maibe liu-liu tanba ejizensia necesidades ne’ebe obriga. Professor barak tenki buka “rendimentu” adisional atu bele garante sustentabilidade ba sira nia moris (familia). Nune’e, sira nunka foku hala’o sira nia kna’ar nu’udar professor ida. Tanba-sa maka nune’e?

Da-ruak, Professor “la’os” profisaun. Timor-oan barak ne’ebe remata ona sira nia estudu iha ensinu superior (barak mos iha de’it ensinu sekundariu) dala barak preukupa  liu ho kampu servisu. Tanba Timor-Leste nu’udar nasaun “sei menus” kampu servisu, nune’e formadu no licenciadu barak haré’e eskola hanesan kampu servisu ida. Licensiadu barak hatama aplikasaun iha eskola sira, no “obriga an” de’it ba hanorin alunos sira. Maske sira hatene katak, atu sai professor ida tenki iha antesedente iha area edukasaun ou iha koñesementu pedagojia ne’ebe suficiente, maibe ba sira “la-iha” obsaun ona. Tanba ne’e, professor ba ema balun la’os hanesan profisaun ida ne’ebe presiza hala’o ho professional.

Da-tolu, Sai professor la’os tanba vokasaun. Timor-oan balun sai professor, la’os tanba sira hakarak (iha duni vokasaun) atu sai professor, maibe liu-liu tanba atu hetan de’it servisu. Ha’u temi balun, ida ne’e signifika kata sei iha professor barak maka hadomi tebes nia profisaun nu’udar professor hanesan vokasaun hodi dedika sira-nia an tomak atu prepara no dezenvolve rekursu humanu ne’ebe kualidade iha nasaun ida ne’e. Maske professor barak hili dalan ida ne’e nu’udar profisaun ida ba sira, maibe dala-barak sira la iha vokasaun ba sira nia profisaun. Bainhira ema ida la-iha vokasaun ba nia servisu, certu katak nia sei la iha vontade atu aprende no  dezenvolve nia koñesementu nu’udar professor. Se nune’e ona, ita bele imajina ona, sa-ida los maka professor ne’e loron-loron halo?

Maske nune’e, ha’u lakohi hatu’ur ida ne’e hanesan problema, maibe nu’udar dezafius ba ita nu’udar nasaun ida. Vise-Ministru Edukasaun, Abel Ximenes sempre ko’alia nune’e, “lalika haré’e difikuldade hotu ne’ebe ita infrenta hanesan problema, maibe hatú’ur nia (difikuldades) hanesan dezafius”.

Dignifika Professores Hotu
Tuir informasaun ne’ebe iha, governu liu husi Ministeriu Edukasaun mós sei selebra loron mundial ba professores iha tinan 2015 ne’e. Maske sei la selebra iha loron 5 fulan Outubro ne’e, maibe pelu-menus, Ministeriu Edukasaun iha hanoin ne’ebe di’ak atu dignifika professores hotu iha nasaun ida ne’e.

Mai ha’u, la’os selebrasaun ne’e maka importante maibe kontiudu husi selebrasaun ne’e. Sa-ida maka governu sei halo hodi bele dignifika professores hotu iha nasaun ida ne’e? no sa-ida rasik professores ida-ida bele halo hodi dignifika sira nia profisaun? ita hotu bele hein hodi akompaña no kontribui. Maibe, atu dignifika professores sira iha loron especial ida ne’e (dia mundial dos professores), la’os responsabilidade Ministeriu Edukasaun nian de’it.

Entidades hotu (publiku no privadu), tenki hanoin ona oinsa bele dignifika no garante moris-di’ak professor ida-ida nian. Moris di’ak iha ne’e, signifika katak professor ida-ida iha sira nia atividades loron-loron, bele senti orgullu no dignu ho profisaun ne’ebe sira asumi. Salariu ne’ebe dignu, ambiente ne’ebe saudavel, valoriza no tane-as profisaun nu’udar professor, no importante liu maka rekoñesementu ba vokasaun no dedikasaun ne’ebe professor idak-idak iha.

Nune’e mos ba professores hotu. Nu’udar professor, ida-ida tengki hatene no kumpriende sa-ida maka papel prinsipal nu’udar edukador ida. Professores hotu tengki kaer metin papel prinsipal hanesan ha’u temin ona (tuir prinsipiu komun), nu’udar edukador. Professor ida-ida maka tengki dignifika uluk nia-an, molok bele husu mos ba ema seluk atu halo hanesan.


Ikus.
Professor ka docente ka mestri, nu’udar profisaun ida ne’ebe maka kmo’ok tebes. haré’e ho matan-tomak, dala-ruma ita dehan ne’e fasil, maibe la-fasil hanesan sa-ida maka ema barak hanoin? Atu bele eduka individu ida sai ema ida (mendidik manusia menjadi manusia), la-to’o de’it ho matenek no titulu ne’ebe iha, maibe liu-liu presiza iha vokasaun no dedikasaun.

Hahu husi professores iha Pre-Eskolar, Ensinu Baziku, Ensinu Sekundariu to’o Ensinu Tersiariu ka Ensinu Superior, hotu-hotu ho nia papel no fungsaun ne’ebe la hanesan. Maibe, sira (professores) ida-ida iha papel ne’ebe importante no fundamentu tebes ba futuru nasaun ida ne’e nian. Papel ne’ebe importante no fundamentu ne’e, presiza hala’o ho vokasaun no dedikasaun. Bainhira individu ida hili dalan sai professor hanesan vokasaun ida, klaru katak nia hadomi no sincero hodi dedika nia-an tomak, hanorin no dezenvolve jerasaun futuru.

Lós duni katak, papel professor hotu, ohin loron (prezente) no ba-oin (futuru) sei hakat liu kruzamentu no ai-tarak ne’ebe naruk i barak tebes. Kualifikasaun professional, koñesementu pedagojia, abilidade lingua (Tetum no Portugues), ejizensi moris-di’ak, no seluk tan, sei sai hanesan bareira bo’ot ida ne’ebe satan hela professor sira. Maske nune’e, ita hotu konciente katak la-iha dezafiu ida maka la-bele hakat liu. Buat hotu presiza tempu no hakat liu husi prosesu ida. Professor hotu tenki fiar katak, governu liu husi Ministeriu Edukasaun, sempre esforsu atu haraik moris ne’ebe dignu ba hotu-hotu. Hakat nei-neik, maibe la’o bei-beik. La’o ba futuru ne’ebe di’ak liu.

Aproveita oportunidade iha selebrasaun loron mundial ba professores, ha’u hakarak hato’o apresiasaun, agradesementu, obrigado wa’in no hakru’uk ho respeitu tomak ba professores hotu ne’ebe maka sakrifika no dedika ona sira nia tempu no moris tomak hodi eduka, hanorin, orienta, dirigi, treina, analiza no avalia jerasaun futuru nasaun doben ida ne’e. Timor-Leste hein nafatin imi (professores) hotu nia sakrifisiu no dedikasaun hodi hanorin no dezenvolve jerasaun futuru ida ne’ebe iha kualidade no kompetividade, liu-liu iha moral no ètika ne’ebe di’ak.

Atu taka,  permite ha’u atu hato’o de’it liafuan badak ida, “Professores hotu, imi iha direitu atu ejizi sa-ida maka sai imi nia direitu. Maibe, keta haluha mos imi nia dever. Hanoin ba, futuru nasaun doben ida ne’e, depende tebes ba sa-ida maka imi (professores) sei “kúda” (hanorin) hela iha alunos idak-idak nia kakutak (otak). Reflekte ba, “Fini di’ak sei fo fuan ne’ebe di’ak, Fini àt sei fo fuan ne’ebe la-di’ak”.



Notas; E-Mail; zecunha_bcu@yahoo.com, Telp; 78361688.