EDUKASAUN no DEZEMPREGU
(Hanoin
Ruma Relasiona ho Situasaun Ohin Loron)
HUSI;
ANTÓNIO J. CASTRO DA CUNHA
Normalmente, nasaun post conflict ka nasaun terceiro mundo sira sempre infrenta
problema “klásiku”. Mukit, ki’ak, beik, malnutrisaun, “hamlaha”, konflitus no
dezempregu nu’udar kauzas ne’ebe mosu no hamaluk nafatin prosesu
dezenvolvimentu iha nasaun hirak refere. Husi problema “klásiku” ne’ebe temin
iha leten, rezolve beik no dezempregu hanesan xave prinsipal atu nasaun terceiro mundo sira bele “haksoit” sai
husi situasaun hirak ne’e. Dala ruma ita husu ba malu nune’e, Kok bele?
Beik iha kontekstu
ida ne’e, la signifika katak le’e no hakerek la-hatene. Maibe beik, tuir ha’u,
nia sentidu maka ema (individu) ne’ebe la iha kapasidade no abilidade atu kore-an
husi problema hirak ne’ebe nia infrenta. Ema ne’ebe maka beik, sempre “goma-metin”
ho dezempregu no problema “negativu” seluk ne’ebe temin ona.
Tanba ne’e, dalan
ida atu “haksoit” sai husi beik maka liu husi edukasaun. Edukasaun halo ema
hatene ciensia no domina teknologia. No hirak hanesan ne’e, dala-barak ema
temin edukadu. Ema ne’ebe edukadu (la-os hotu), sempre iha kapasidade no
abilidade atu rezolve nia problema rasik. Tanba sa? tanba nia bele buka ou kria
empregu ba nia an-rasik no ba ema seluk.
Ita bele hare’e
nasaun hirak ne’ebe avansadu los ona. Maioria populasaun mesak edukadu hotu
de’it. Ida ne’e mos hatudu oinsa nasaun hirak ne’e bele eziste no kompete iha
mundo modernu ohin loron. Liu husi edukasaun, bele mosu jerasaun ida ne’ebe kualifikadu
hodi garante ezistencia no kompetividade iha interkomunikasaun no kompetisaun
mundo globalizadu.
Oinsa ho
Timor-Leste? Maluk sira, hanesan ita hotu hatene ona, husi inisiu kedas,
governu troka dala nen (6) ona, edukasaun sempre sai atensaun no prioridade
prinsipal hamutuk ho infrastrutura no saude. Hafoin restaura fali independensia
iha tinan 13 liu ba, Timor-Leste adopta kedas prinsipiu edukasaun ba ema hotu.
Katak timoroan hotu-hotu, riku ka ki’ak, foho-oan ka cidade-oan, bo’ot ka
ki’ik, iha direitu ne’ebe hanesan, asesu ba edukasaun hodi hetan matenek no
domina ciensia i teknologia.
Iha situasaun
Timor-Leste ohin loron, dezenvolvimentu edukasaun (formal) sei infrenta
dezafius no obstaklu bo’ot tebes. Infrastrutura bázika, kúrikulu, fasilidades,
laboratoriu, kualifikasaun professores, aproveitamentu estudantes, hirak ne’e
hotu sai hanesan dezafius ne’ebe maka durante iha tinan sanulu ikus Timor-Leste
infrenta. Maske nune’e, governo kontinua ho esforsu tomak hadi’a tuir
necesidades no prioridades ne’ebe iha.
Ensinu gratuitu tuir
mandatu konstituisaun haruka, fo duni kbi’it no forsa ba timoroan hotu atu
aprende hakerek, le’e no sai ema matenek i útil ba an-rasik, familia,
sociedade, nasaun no mundo. Matenek, liafuan ida ne’ebe iha forsa as tebes hodi
dada timoroan hotu atu hamrik hanesan ho ema husi mundo tomak.
Ita hotu senti
orgullu bainhira akompaña no hare’e ho matan, entuziasmu, dezeiju no esperansa
timoroan hotu atu bele asesu ba edukasaun. To’o ohin loron, 95% labarik
timoroan tau naran ona ba eskola, hahu husi Pre-Eskolar ba to’o Ensinu
Sekundariu. Joven barak kontinua sira nia estudu iha Ensino Superior hodi hasai
licensiatura, no adultu lubuk ida maka reforsa sira nia matenek iha mestradu
to’o dotoramentu. Maske nune’e, ita mos konciente katak, barak maka la konsege
akaba sira nia estudu, tanba ejizensia moris ne’ebe iha. Dadus ne’ebe iha, mos hatudu
katak númeru dizistentes timoroan husi eskola as tebes.
Maluk sira, tinan-tinan
timoroan rihun maka kontinua sira nia estudu ba ensino superior. Barak iha rai laran,
rihun mos sai ba nasaun seluk. Balun kontinua ho bolso estudu (governo no
parceirus), barak mos husi esforsu rasik (familia/inan-aman). Indonesia,
Tailandia, Filipina, Brazil, Portugal, Australia nu’udar fatin destinasaun ba
timoroan buka matenek nian. Balun bele aproveita ho di’ak no ikus fila mai
hatudu duni sira nia kualidade hodi kontribui positivamente ba dezenvolvimentu
nasaun ida ne’e. Maibe barak mos maka lahetene atu halo los sa-ida. Estrañu liu
tan, universitarius barak mos maka “rende” de’it iha dalan klaran, iha ne’ebe ikus
mai “halai” ba Inglatera no Irlanda hodi hatutan moris.
Dezempregadu edukadu
kontinua aumenta tinan ba tinan. Tanba sa? Tanba timoroan edukadu (dezempregadu)
hirak ne’e la iha skill ka badaen
ne’ebe suficiente atu tama no kompete iha kampu traballu. Se nune’e, sa ida los
maka sala? Empregu maka la-iha ka timoroan maka la-prontu? Hanoin lisuk ba. Ita
hotu dala ruma “baku” hirus-matan, maibe ita atu hirus los se? governo? Karik
bele. Buat balun ne’ebe maka to’o oras ne’e “la’o la-los”, ita bele “komu
liman” ba governo. Maibe barak liu, ita idak-idak maka tenki responsabiliza.
Tuir rezultadu
peskiza husi Timor-Leste Labour Force Survey 2013 (TL-LFS), rezulta katak
estimativa timoroan ne’ebe to’o ona tinan atu servisu hamutuk 692,200. Husi
total ne’e, 213,200 maka hanesan ona forsa traballu. Númeru ida ne’e, tuir
TL-LFS 2013, reprezenta taixa partisipasaun forsa traballu ne’ebe ki’ik tebes
(30.6%). Dadus mos hatudu katak, husi total forsa traballu ne’ebe iha, 189,800
nu’udar empregadu no 23,400 ka 11% nu’udar dezempregadu.
Hafoin lori tinan
naruk, nasaun ida ne’e konciente katak dezempregu ne’ebe ohin loron Timor-Leste
infrenta, kauza ida maka tanba timoroan rasik la iha skill no badaen atu kompete ho ema estranjeirus. Vice-Ministru Edukasaun
Abel Ximenes Lari-Sina, iha okaziaun barak hateten, traballadores estranjeirus
ne’ebe servisu iha nasaun ida ne’e, manan salariu bo’ot, la’os tanba sira ema estranjeiru,
maibe liu-liu tanba sira nia skill no
produtividades as liu timoroan sira.
Tanba ne’e,
Timor-Leste nu’udar nasaun presiza iha vizaun ida estrategico no inovativu hodi
hahu prepara jerasaun timoroan ne’ebe, la’os de’it kualifikadu maibe mos iha
kompetividade. Nasaun ida ne’e, tantu governo komu setor privadu tenki hanoin
ona, tinan 5, 10 ou 20 mai, kampu traballu Timor-Leste presiza timoroan ida ho skill oin-nusa los.
Maluk sira, sé ita
akompaña politika VI Governo Konstitusional ne’ebe trasa liu husi Ministeriu
Edukasaun, maka ita hare’e katak Governo ohin loron hahu foku ona atu
dezenvolve edukasaun, liu-liu iha area tékniku vokasional. Tinan oin, 2016,
governo sei hahu fazeada i gradualmente konverte Ensinu Sekundariu Geral ba Ensinu
Tekniku Vokasional. Governo mos planea ona atu inisia Akademia Peska i Estudus
Marinus no Politkeniku Hotelaria i Turismu iha 2016.
Ida ne’e programa ida
inovativu tebes. Objetivu prinsipal husi programa ne’e maka, atu prepara
timoroan bele kompete iha kampu traballu tinan 5, 10 ou 20 mai. Timor-Leste ba
futuru, necesita tebes atu iha tekniku ne’ebe kualifikadu ho abilidade as. Lia-fuan
xave maka ne’e “Timoroan hotu tenki iha valor kompetividade”. Brevemente ita
bele ko’alia katak ensino tekniku (sekundariu no terciariu) prepara timoroan
atu sai kreativu no inovador. Matenek na’in ida naran Jack Welch, GE hateten
nune’e “If you don’t have a competitive
advantage, don’t compete”.
Prezensa Ensinu
Tekniku Vokasional, Akademia, Politekniku nu’udar alternativas ida ne’ebe governo
sei dezenvolve hodi responde dezempregu iha futuru. Tanba ne’e, ha’u hanoin pasu
ne’ebe Ministeriu Edukasaun foti, nu’udar hakat ida importante no estrategiku
tebes. Maske ita hotu konciente, katak programa hirak ne’e hotu sei presiza
provas no lori tempu hodi bele responde. Ema barak bele dúvidas, maibe konkorda
ou lae ensinu tekniku (sekundariu no terciariu) sei haraik solusaun ba
dezempregu no forsa traballu unskilled iha
nasaun ida ne’e.
Ema matenek sira
bain-bain temin nune’e, “O Nia Futuru Iha O Nia Liman Rasik”. Fraze ida ne’e fo
sentidu ne’ebe kle’an tebes. Agora, ita (timoroan) idak-idak maka tenki
reflekte. Sa-ida maka sai nu’udar ita nia paisaun. Sa-ida maka sai ita nia mehi
iha futuru. Tanba ne’e, atu realiza mehi no paisaun ne’ebe iha, maka ema idak-idak
tenki trasa planu ba sira-nia moris rasik. Matenek ida naran Casey Stengel
hateten nune’e “If you don’t know where
you’re going, you might end up somewhere else”. No ha’u konkorda tebes ho
lia-fuan ne’e.
Maluk sira, Timor-Leste
nu’udar nasaun tenki hahu ona ho pasu estrategiku ida ne’e. Pasu estrategiku
ne’ebe bele dezenvolve no hahoris jerasaun timoroan ho koñesementu tékniku,
domina ciensia, teknologia no iha kompetividade as atu kompete ho se-se de’it. Tanba
se- lae, ema estranjeirus sei mai domina nafatin, no ita, timoroan sei sai ESPEKTADORES
ne’ebe “di’ak” iha ita nia uma-rasik.