JANELA CIENSIA

OPINI (18) EDUKASAUN (14) DESPORTO (13) EKONOMIA (13) Poema (11) POLITICA (10) HISTORIA (4)

18 January 2017

Eleisaun Presidente RDTL 2017



TIMOR-LESTE PRESIJA PRESIDENTE IDA OINSA?
(Xanana Gusmão Kontinua Sai Fator Determinante?)

Hosi: Antonio J. Castro da Cunha
(e-mail: zecunha_bcu@yahoo.com)


Elisaun ba kargu Presidente da Republica (PR) sura semana de’it ona. Kandidatu barak hahu mosu ba publiku. Kandidatu balu formalmente halo ona anunsiu ba publiku konaba sira nia kandidatura. Balun sei dauk – sei hein hela tempu ne’ebe pas. Komisaun Nasional Elisoens sei dauk halo anunsiu formal no legal ba publiku konaba kandidatura Prezidente RDTL. Maske nune’e, ha’u fiar katak publiku mos hahu halo observasaun, analiza no prediksaun ba kandidatus hotu ne’ebe merese atu kontinua túr iha Palacio do Presidente – Aitarak Laran.
Iha kandidatus sira ne’ebe, tuir ha’u nia hatene anunsia ona sira nia kandidatura ba PR 2017-2022, hanesan Presidente Partidu FRETILIN Francisco Guterres “Lu-Olo”, Jose Neves “Samalarua”, Antonio Maher Lopez “Fatuk Mutin”. Iha mos kandidatu seluk ne’ebe publiku temin, maibe formalmente seidauk anunsia sira nia kandidatura, hanesan Jose Ramos Horta, Jose Luis Guterres, Isabel Fereira (Primeira Dama), Maria Angela, Amorin. Atual Prezidente Republika Jeneral Taur Matan Ruak, iha biban barak, esklarese ona ba publiku katak sei la kandidata tan ba presidente periodu tinan lima mai. Ida ne’e hatudu katak, iha periodu tinan lima ne’e (2017-2022), RDTL sei iha presidente foun.
Artigu ida ne’e sei la hakerek konaba se maka merese ou serve liu atu sai PR-RDTL iha periudu tuir mai. Maibe, atu hato’o de’it hanoin ruma konaba modelu ou karakter pesoal ida oinsa maka merese no serve atu tú’ur nu’udar PR-RDTL. Hanoin ne’ebe ha’u hato’o iha artigu ida sei reflekta bazeia kompetensia Presidente da Republica ne’ebe deskreve ona iha konstituisaun RDTL. Klaru liu katak artigu ne’e nu’udar hanoin pesoal hanesan sidadaun RDTL.

Kompetensia PR iha Baze C-RDTL
Atu bele hili modelu ou karakter pesoal ida oinsa maka merese ou serve tú’ur iha Palacio da Presidente, Aitarak-Laran, uluk liu ita sei haré’e konaba kompetensia ne’ebe PR-RDTL iha bazeia ba Constituição da RDTL (C-RDTL). Iha Artigu 740 C-RDTL, Deskreve konaba definisaun Presidente da Republica. Numeru 1 hosi artigu refere hakerek “O Presidente da Republica é o Chefe do Estado, Símbolo e garante da independência nacional, da unidade de estado e do lugar funcionamento das instituições democráticas.” Iha númeru 2, hakerek “O Presidente da Republica é o Comandante Supremo das Forças Armadas”. Palavras hirak ne’ebe ha’u subliña, nu’udar pontus atensaun prinsipal.
Situasaun no ambiente RDTL ohin loron, exige lider (Prezidente) ida ne’ebe bele kontinua garantia independencia nacional no unidade estado, i bele lidera F-FDTL ho konfiancas forces tomak. Tanba sa? Tanba tuir ha’u nia hanoin, F-FDTL maka hanesan simbolu prinsipal ba independensia nasional no unidade estadu RDTL nian. Atu bele “lidera” F-FDTL nu’udar komandante sumpremo, ida ne’e la’os kualker ema bele.
Kompetencias propria Presidente da Republica, deskreve klaramente iha artigu 850 C-RDTL. Bainhira ita lé’e no analiza ba kompetencias sira ne’ebe iha, exige mos kompetencia ekstraordanariu seluk hosi PR rasik. Ha’u fo exemplu iha artigu 850, letra f), g), h), m). Hanoin hanesan, ita bele dada mos ba artigu 870 no 880 C-RDTL. Kompetencias ne’ebe Prezidente da Republica iha relasiona ho pontu artigus referidu, exige kapasidade lideransa ida ne’ebe tasak ona iha palku politika Timor-Leste, nune’e bele foti desizaun hodi garante estabilidade no ezistencia Timor-Leste em-jeral nu’udar nasaun soberanu no independete.
Iha tinan 10 ikus, dentru de periudu rua – RDTL iha presidente na’in rua ne’ebe mai hosi antesedentes la hanesan. Ida mai hosi antesedente nu’udar diplomata – premiadu nobel da paz – ne’ebe barak liu luta ba kauza libertasaun nasional iha diaspora. Ida seluk – veteranus kombatentes – Vice Chefe Estado Mayor FALINTIL iha tempu gerilya (funu). Ita hotu bele sukat no valoriza, rezultadu sa ida maka oferese no beneficia ona ba povu durante periudu sira nia ukun. Ha’u nia esperansa katak, hosi ukun lider na’in rua ne’e, bele ona haraik diskrisaun ida klara ba povu (votantes) hotu hodi hasoru eleisaun presidencial iha 20 Marsu 2017 mai.
Iha buat barak (lisaun) ne’ebe povo (eleitores/votantes) bele aprende hosi ukun lider bo’ot fundador nasaun RDTL ne’e. Desizaun barak maka sira foti ona, balun di’ak no beneficia duni ba povo no nasaun. Maibe, iha mos desizaun balun ne’ebe la fo beneficia ba moris di’ak povo kbi’it la’ek sira. Ita hotu bele estuda modelu no karakter lideransa ne’ebe lider na’in rua ne’e hatudu ona. será que iha duni impaktu positivu ba prosesu dezenvolvimentu no konstrusaun nasaun ida ne’e liu hosi apseitu vital hotu ka lae?

Fator M.B. Xanana Gusmão?
Maun Bo’ot (Avô) Xanana Gusmão nu’udar Comandante em Chefe Estado Maior das FALINTIL no hanesan lider maksimu rezistencia nian ne’ebe iha influencia bo’ot liu ba Timor-Leste nia ukun rasik an. Antesedentes ne’ebe M.B Xanana Gusmão iha, haraik duni influencias ne’ebe riil ba mapa politika RDTL nian.
Historia pasadu iha elisaun presidencial 2007 no 2012, hatudu oinsa fatór Xanana Gusmão sai determinante iha rezultadu ikus eleisaun. Povo tomak hatene se maka hamrik iha Presidente Jose Ramos Horta ino Presidente Taur Matan Ruak nia sorin. Pontus xave hosi apoiu M.B Xanana Gusmão nian, tanba sira na’in rua avansa nu’udar kandidatu Independente i hanesan lider ne’ebe iha papel no kontribuisaun bo’ot i vital tebes ba independencia RDTL.
Questoens agora maka ne’e, iha eleisaun 2017 ne’e (20 Marsu), fatór Xanana Gusmão sei sai nafatin fatór determinante? Ha’u fiar katak ohin loron ita hotu sei hein – “Maun bo’ot nia pozisaun oin sa los? Maun bo’ot sei hamrik los iha se nia sorin?
Iha kandidatu lubuk ida ne’ebe naran hanesan ha’u mensiona ona.  Publiku to’o ohin loron sei dauk hatene, será que Maun Bo’ot apoiu sira na’in hira ne’e ida (ex. Lu Olo, Ramos Horta, Sama-Larua, Luis Guterres, Isabel Ferreira, etc) ka ou Maun Bo’ot iha fali opsaun kandidatu seluk. Politika M.B Xanana Gusmão hanesan misteriu ne’ebe halo ema barak susar atu sí’ik. Ha’u fiar tebes katak M.B sei hili pesoal ne’ebe nia konfia bele garante estabiliade no sustentabilidade hosi nasaun ida ne’e.
Tanba sa? Tanba, ohin loron Timor-Leste sei hasoru luta naruk ida tan. Luta konaba kontinuasaun diskusaun riku soin Timor-Leste iha tasi-timor ho Australia. Pasu ida hakat liu ona – maka hakotu akordu CMATS. Tanba ne’e ha’u hanoin, M.B sei tetu ho tasak kandidatu ida ne’ebe maka merese ba tú’ur iha Palacio do Presidente, Aitarak-Laran.

Timor-Leste Presija Prezidente Ida Oinsa?
Festa demokrasia tinan 2017, sei hahu dau-dauk ho eleisaun prezidensial iha 20 Marsu 2017. Povu Timor-Leste hotu ne’ebe iha direitu ba votu, sei determina futuru nasaun ida ne’e hodi hili Prezidente RDTL ba tinan lima mai. Ema ida-ida (votantes), klaru barak maka iha ona figura prezidente ne’ebe nia gosta. Maske nune’e, iha balun mos sei hein vizaun no misaun sa-ida maka kandidatu prezidente sira sei aprezenta durante tempu kampaña. Bazeia ba diskrisaun ne’ebe deskreve antes ona, no liga ba kompetencias Prezidente RDTL nian, maka tuir ha’u nia opiniaun pesoal, Timor-Leste presija modelu Prezidente ida ho karakter hirak hanesan; (i) INFLUENCIA – signifika katak, Prezidente RDTL ne’ebe mai tenki iha kapasidade atu bele influencia Instituisaun Estado no Governo, hanesan Parlamento Nacional, Governo, F-FDTL, PNTL, sociedade civil hodi servi ba interese nasional e garante estabilidade nasional, tuir konstituisaun RDTL haruka. Ita bele imajina, bainhira prezidente ida la-iha influencia ba orgaun soberania sira Timor-Leste? ida ne’e bele hatúun autoridade no kredibilidade hosi Prezidente rasik. influencia iha ne’e, la signifika katak Prezidente tenki interfere to’o kompentencias hotu ne’ebe orgaun soberania de estado ida-ida iha. (ii) FORTE – signifika katak Prezidente RDTL tenki iha kapasidade no abilidade atu bele infrenta situasaun hotu difisil ne’ebe dalaruma bele mosu iha kualker tempu hosi entidades oin-oin. Tenki iha saude no mental ne’ebe di’ak – ex. hanesan kritikas, insultas, “atakas” – ne’ebe maka dala ruma indika diretamente ba privasidade prezidente nian. (iii) BRANI – Signifika katak Prezidente da Republica tenki iha kapasidade no abilidade atu foti desizaun hirak importante no pertinente ne’ebe iha relasaun diretamente ho sutentabilidade moris povu no estabilidade nasaun em-jeral. Klaru katak desizaun hotu ne’ebe foti sempre bazeia ba lei ne’ebe vigora iha nasaun ida ne’e. maibe, importante atu prezidente iha nia prinsipiu rasik - sím dehan sím, não dehan não. Labele tanba iha “presaun”, Prezidente foti desizaun la haré’e ba implikasaun negativa ne’ebe povu sei infrenta. (iv) MATENEK – signifika katak prezidente da Republica tenki iha kuiñesimentu ne’ebe ás konaba aspeitu hotu nasaun nian – hanesan Direitu, Ekonomia, Politica, Humanitaria, Edukasaun, Social, Relasaun Intenasional (Bilaterais no Multilaterais). Maske iha Prezidente nia servisu, sei hetan apoiu hosi asesores no intelektual hotu ne’ebe prezidente fiar, maibe fila fali ba ikus, desizaun iha nafatin prezidente nia liman. Tanba ne’e, ha’u hanoin Prezidente RDTL presija ema ne’ebe matenek. (v) IMPARSIAL – signifika katak prezidente ba ema hotu, la’os prezidente ba partidu, grupu ou suku ida. Prezidente tenki iha kapasidade atu halo atuasaun no desizaun hotu bazeia ba insterese nasional, la’os tuir fali interese partidu politiku, satán interese pesoal ou grupu ida nian. (vi) UNIFIKADOR – signifika katak prezidente sai hanesan aman ne’ebe hola papel importante hodi halibur hamutuk orgaun soberanu hotu atu bele servisu nu’udar ekipa ida iha harmonia nia laran ba dezenvolvimentu moris di’ak povu nasaun ida ne’e.

Hakotu
Eleisaun prezidencial ne’ebe sei hala’o iha  loron 20 Marsu mai, dala ida tan sai hanesan teste ba prosesu demokrasia iha nasaun doben ne’e. Iha ona kandidatus lubuk balun ne’ebe mai hosi forsa partidu politiku nomos independente. Ida-idak kandidata ho fiar pontesia rasik ne’ebe iha.
Ha’u fiar katak kandidatus hotu, nu’udar ema matenek no politiku, iha kapasidade ne’ebe naton atu bele ukun nasaun RDTL. Sira hotu, klaru katak sukat forsa no frakezas i haré’e ona oportunidade no ameasas ne’ebe sei infrenta iha eleisaun mai.
M.B. Xanana Gusmão sei kontinua sai hanesan fator ne’ebe determinante ba futuru presidente RDTL. Iha Francisco Guterres “Lu Olo” hosi P. FRETILIN, Jose Luis Guterres “LUGU” hosi P. Frenti Mudança, Antonio Lopes “Fatuk Mutin” hosi PST, Isabel Fereirra hosi PLP, Jose Neves “Sama Larua” independente. Iha mos Angela Freitas, Jose Ramos Horta no Amorin. Kestoens maka ne’e, M.B. Xanana Gusmão sei fihir sira nain hirak ne’e ida? Nu’udar sidadaun RDTL, ha’u nia esperansa atu elisaun prezidente ne’e bele hamosu prezidente ida ne’ebe prienxe kriteria 6 hanesan mensiona ona. Povu Timor-Leste tomak (votantes), klaru katak hatene no kuiñese ona kandidatus ida ne’ebe maka merese liu asumi kargu Prezidente da RDTL periudo 2017 – 2022.
Ha’u fiar metin katak eleisaun prezidencial ne’e sei la’o iha ambitu demokrasia nia laran, respeitu malu no tane malu ema timoroan ne’ebe hakarak nasaun ida nia di’ak. Se-se de’it maka manan, nia sei sai prezidente ba RDTL. Povu hotu sei hili tuir ida-ida nia koncensia – povo maka sei determina – povo maka sei hakotu, se mak merese liu ba Prezidente RDTL 2017 – 2020. Viva Demokrasia Timor-Leste.

11 January 2017

Edukasaun Timor-Leste



Kualidade Ensino Superior iha Timor-Leste
(Hanoin Reflektivu ba Esteitmentu Aman Nasaun K.R. Xanana Gusmão)

Hosi: Antonio J. Castro da Cunha


Iha fin tinan 2016 no inisiu tinan 2017 ida ne’e, dirijentes ensinu superior hotu iha Timor-Leste dala ruma senti oin mean no tilun manas oituan ho esteitmentu lider historiku, atual Ministru Planeamentu no Investimentu Estratejiku Kay Rala Xanana (XG)  – “universidade ensinu superior iha Timor-Leste kualidade la iha”. XG nia esteitmentu ne’e hato’o loron 28/12/2016, iha salaun Ministeriu Negosius Estranjeirus  no Kooperasaun.
Hanesan mensajen ne’ebe sita hosi jornal nasional Diário, XG temin instituisaun balun nia naran hodi ekspresa nia sentimentu konaba realidade ne’ebe ohin loron Timor-Leste infrenta iha area edukasaun ensinu superior. XG nia esteitmentu “Eskola Dili Institute Of Technology (DIT) halo semester pendek iha deit fulan 6 sai ona S2 no universidade da paz (UNPAZ) mos halo semester pendek tanba dehan buka hasae S1 hira ho S2 hira. mais ita atu koalia S, fak tiha dalan ba futuru povu ida tomak nian. Tinan-tinan sai hela deit mak S1 rihun ba rihun merek maka seluk, balun merek UNPAZ, DIT, UNDIL, UNTL no seluk tan” (fontes: www.jndiario.com2016/12/30).
XG mos hatutan “Oinsa maka atu hasae kualidade S1 no S2 ne’e susar tebes. Sosiadade kala balun hanoin katak ba hotu universidade ne’e diak ona maka ne’e, lalika ba universidade, la presija i necesariamente ba to’o S1 ou S2, atu sai matenek ne’e presija iha kbit atu hanoin, kbit rasional no kbit analiza ne’e maka matenek”.
Hare’e ba lia menon XG, ha’u bele foti pontus importante balun ne’ebe bele sai hanesan lisaun ou refleksaun ba ita hotu ne’ebe sai hanesan autor ba dezenvolvimentu rekursu humanu iha area edukasaun ensinu superior. Pontus sira ne’e maka; (i) semester pendek, (ii), kbit hanoin, kbit rasional no kbit analiza.
Molok atu halo analiza simples ida konaba asuntus referidus, ha’u sei hato’o uluk konaba objetivu no natureza hosi estabelisimentu ensinu superior iha Timor-Leste.

Objetivu, Misaun no Natureza Ensinu Superior iha Timor-Leste
Estabelesimentu ensinu superior iha Timor-Leste hala’o tuir regime juridika estabelesimentu ensinu superior ne’ebe dekreta iha dekretu lei N.o 8/2010 de 19 de Maio. Iha dekretu lei ne’e hakerek konaba objetivu no natureza hosi ensinu superior nian.
Bazeia ba dekretu lei ne’ebe iha, objetivu hosi ensinu superior maka atu eleva kualifikasaun timoroan sira ba nivel ne’ebe ás ka altu, produsaun i difusaun/habelar kuiñesimentu, nune’e mos formasaun kultural, artistika, teknologia i cientifika ba estudantes bazeia ba referensia internasional.
Iha artigu 3o ne’ebe mensiona konaba misaun institusional ensinu superior, númeru 2 deskreve katak “os estabelecimentos de ensino superior têm o dever de partisipar em atividades da valorização da sociedade civil, bem como de valorização económico do conhecimento cientifico aplicado, no quadro e sistema de garantia da qualidade do ensino superior”.
Iha artigu 40 ne’ebe mensiona konaba natureza terciaria do sistema ensino superior, númeru 3 deskreve “A organização do sistema terciária deve corresponder às exigências de uma procura crescentemente diversificada de ensino superior orientada para a resposta às necessidades do que terminam o ensino secundário e dos que procuram cursos vocacionais e profissionais”.
Bazeia ba diskrisaun ne’ebe mensiona iha dekretu lei ne’e, ha’u bele konkluza katak instituisaun ensinu superior sira iha Timor-Leste, minimu hala’o ona ida-ida nia funsaun habelar kuiñesimentu cientifiku ba estudantes universitarius hotu. Kuiñesimentu ne’ebe docentes sira habelar ba universitarius hotu, tenki duni kuiñesimentu ida aplikabel no garante tuir sistema kualidade instituisaun ensinu superior nian.
Sistema edukasaun iha ensinu superior hotu tenki koresponde bazeia tuir exigensia ne’ebe bele responde ba necesidades nasaun nian. Instituisaun ensinu superior iha obrigasaun atu bele prepara forsa traballiu ne’ebe bele absorve iha kampu vokasional no professional tuir necesidades RDTL nian. Kestoens maka ne’e, kuiñesimentu ne’ebe hanorin ne’e aplikabel duni ka lae? Koresponde duni ba necesidades Timor-Leste nu’udar nasaun ka lae?
Perguntas hirak ne’e presija duni iha solusaun riil ida, liu hosi diskusaun ne’ebe kle’an entre autor edukasaun ensinu superior (ex. forum reitores). Seitor hotu – edukasaun (akademiku), governu, setor privadu, sociedade civil, etc - presija duni tú’ur hamutuk hodi diskute no nakloke ba malu konaba kualifikasaun ida oinsa maka Timor-Leste nu’udar nasaun necesita.

Indikadores Akreditasaun bazeia ba Kriteriu ANAAA
Iha mundu edukasaun modernu ohin loron, kualidade kontinua sai hanesan exigensia ne’ebe permite iha susesu ba servisu hotu. Determinasaun kualidade ba instituisaun ida bele mai hosi avaliasaun no akreditasaun ne’ebe haraik ba IES refere.
Atu halo avaliasaun no akreditasaun ba Instituisaun Ensinu Superior sira iha Timor-Leste, governu liu hosi Diresaun Geral Ensinu Superior Ciencias e Tecnologia  no Agência Nacional de Avaliação e Acreditação Académico (ANAAA). Iha kriteriu minimu 8 ne’ebe utiliza hodi avalia no akredita IES ida iha Timor-Leste. (1) Vision and Mission, ne’ebe bele orienta ba produsaun rekursu humanu kualifikadu (2), Governing Body and Administrative Management, ne’ebe bele garante kualidade ba governasaun hosi instituisaun ensinu superior refere (3) Academic Programs, ne’ebe bele koresponden tuir necesidades mundo global  (4) Academic Program Based on Minimum Curriculum Development, ne’ebe bele garante kualifikasaun minimu universitarius (soft and hard skill)  (5) Lectures Academic Qualification, ne’ebe garante docentes sira tenki iha kualifikasaun akademika no pedagojika (6) Learning Resources Adequate (Library and Laboratory), ne’ebe sai hanesan fontes importante hodi garante ciensia ne’ebe kualidade ba estudantes sira (7) property ka proriedade hanesan uma no rai rasik ne’ebe bele garante ejistensia hosi ensinu superior refere ba tempu naruk no (8) Financial Plan for 5 years, ne’ebe esplika konaba likidu hodi garante sustentabilidade instituisaun refere ba tempu ne’ebe naruk.
Oras ne’e dau-dauk, institusionalmente iha IES 12 maka hetan ona akreditasaun hosi governu (ANAAA no DGESCT). Ida ne’e signifika katak instituisaun hirak ne’e prienxe ona rekizitus minimu ba kualidade nu’udar instituisaun ensinu superior ida. Maibe kestoens maka ne’e, tanba sa maka publiku sei duvidas nafatin ho kualidade graduandus sira iha Timor-Leste ne’e?



Fatores Ne’ebe Kauza Kualidade
Iha kriterius 8 ne’ebe mensiona ona hanesan rekijitus minimu ba Instituisaun Ensinu Superior ida atu bele ejiste iha Timor-Leste. Atu garante kualidade ba universitarius hotu, ida ne’e responsabilidade tomak iha instituisaun ensinu superior ne’e rasik. Iha livrus no referensia barak ne’ebe mensiona konaba oinsa bele garante no eleva kualidade ensinu. Ita hotu bele lé’e rasik. Maibe, bainhira lé’e no halo analiza ba esteitmentu XG nia, ha’u bele konkluza fatores balun ne’ebe sai hanesan kauza kualidade;
Ida, ha’u bele temin katak instituisaun ensinu superior barak seidauk aplika ho diak konteudu kurikulu ne’ebe iha ba universitarius hotu. IES sira loke departamentu bar-barak, maibe departamentu sira ne’e aplika iha klase laran de’it, alias teoria maka barak liu kompara ho pratika. Docentes no estudantes la iha kuiñesimentu pratiku.
Rua, maske docentes barak maka nia nivel edukasaun iha ona doutoramento (S-3) no mestradu (S-2), maibe ha’u haree katak mayoria hosi sira mos seidauk iha kualifikasaun ne’ebe adequadu iha kontekstu pedagojika. Hare’e hosi titulu akademiku, S-3 no S-2 prienxe ona rekijitus. Maibe kapasidade atu transfere ciensia ba universitariu sira, ne’e sei sai kestaun bo’ot. Docente tenki iha kapasidade atu bele deskobre buat foun hodi oferese ba estudantes sira.
Tolu, instituisaun ensinu superior sira “hadau” uluk maka kuantidade – kualidade “tau ba kotuk”. IES barak buka hadau uluk númeru estudantes, halo programa semester pendek atu dada estudantes sira. Mai ha’u, semester pendek ne’e hanesan dalan ida atu IES refere bele hetan “lukru”. Nu’udar instituisaun – liu-liu instituisaun ensinu superior privadu sira, sempre buka oferta buat ne’ebe maka merkadu hakarak. supply and demand.
Ha’u konkorda katak, semester pendek ne’e tanba demand hosi merkadu. Wajar-wajar deit kuandu IES ida halo hanesan ne’e. Maske nune’e, ha’u fiar tebes katak, semester pendek sei la garante kualidade estudantes nian. Tanba sa? Tanba iha semester pendek ne’e, duni liu maka tempu. Sistema semester pendek ne’e la iha fundamentu ne’ebe forte atu bele kuda ba estudantes sira kbit atu hanoin, kbit atu analiza no kbit rasional ne’ebe sufisiente. Sei iha tan fatores barak, hanesan fasilidades, infrastruturas no kbit financeira ne’ebe determina kualidade hosi ensinu superior rasik.

Dezenvolve Ensinu Vokasional
XG hateten “……Sosiadade kala balun hanoin katak ba hotu universidade ne’e diak ona maka ne’e, lalika ba universidade, la presija i necesariamente ba to’o S1 ou S2…….” Esteitmentu ida ne’e fo hanoin mai ha’u, katak prioridades Timor-Leste ohin loron la’os ona ema ne’ebe “koalia barak”, maibe presija ema ne’ebe bele servisu barak. Timor-Leste presija ema tekniku espesialiazidu.
Hanoin ne’ebe XG hato’o, oras ne’e dau-dauk implementa ona iha VI Governu Konstitusional. Ministeriu Edukasaun nia politika prinsipal ida maka halo konversaun hosi ensinu sekundariu jeral ba ensinu tekniku vokasional. Programa ne’e hahu ona iha tinan 2016 no oras ne’e sei kontinua. Alende halo konversaun ba ensinu tekvok, Ministeriu Edukasaun mos hahu dezenvolve ensinu politkeniku.
Tinan 2017, governu liu hosi Ministeriu Edukasaun sei hahu ho estabelesimentu Instituto Politecnico de Betano (IPB). IPB ne’e harii ho objetivu prinsipal atu forma ema timoroan tekniku iha area espesialijadu, ne’ebe maka nia durasaun estudu tinan rua (2) deit ka Diploma 2. Iha inisiasaun ne’e, IPB simu uluk estudantes 270 ne’ebe maka sei hahu ho tinan propreudetiku.
Liu hosi dezenvolvimentu ensinu tekniku vokasional, ita hotu nia esperansa katak iha tinan 5 ou 10 mai, timoroan iha ona ema tekniku kualifikadu ne’ebe bele responde ba necesidade kampu servisu iha nasaun ida ne’e.
Vise-Ministru Edukasaun Abel Ximenes hateten “dezenvolvimentu ensinu vokasional importante no pertinente tebes ba nasaun Timor-Leste, nu’udar forma ida hodi prepara tekniku timoroan ne’ebe kapasidade as, matenek, no iha kualifikasaun atu bele kompete iha merkadu servisu nasional no global”. Los duni katak, buat hotu ne’ebe foin hahu sei infrenta obstaklu lubuk ida, hanesan kurikulu, infrastruturas, fasilidades, rekursu ema. Maibe, di’ak liu hahu dau-dauk hatu’ur ona fundamentu, duké tuir hein hateke de’it. Ensinu Vokasional, la’os de’it dalan ne’ebe bele prepara joven sira atu tama iha kampu servisu, maibe bele mos kria rasik servisu ba sira nia an hodi oferese mos ba ema seluk.

Motivasaun hosi Aman Nasaun
Esteitmentu ne’ebe hato’o hosi Lider Karismatiku Kay Rala Xanana Gusmão konaba kualidade instiutuisaun ensinu superior hotu iha Timor-Leste, nu’udar jestu ida hanesan aman nasaun nian ne’ebe sempre iha hanoin atu dudu no dada IES hotu oferese ensinu ne’ebe kualidade liu tan. Mai ha’u, liga ba esteitmentu ne’ebe hato’o ona, tenki sai hanesan materia refleksaun ida ba entidades autor edukadores hotu.
Iha tinan hirak ikus ne’e, ha’u nia observasaun, IES iha Timor-Leste, liu-liu instituisaun privadu sira, hadi’a, reforsa no dezenvolve dau-dauk an ona. Dezenvolvimentu infranstrutura, kualifikasaun docentes (hosi S-1 ba S-2, hosi S-2 ba S-3), oras ne’e la’o maka’as tebes. Nei-neik, maibe bei-beik, IES kontinua hadi’a nia an. Ida ne’e sinal ida ne’ebe di’ak no positivu tebes ba dezenvolvimentu kualidade ensinu superior iha futuru.
Maske nune’e, ha’u hakarak fo hanoin nafatin ba entidades autores edukadores hotu, atu tenki iha nafatin konciensia ne’ebe rasional, hodi bele haree ba doók implikasaun ne’ebe sei bele mosu iha futuru hosi sistema edukativa ne’ebe aplika iha ida-idak nia instituisaun. Demanda merkadu ne’e lós, buka “lukru” oituan, talves iha rajaun. Maibe ida ne’e la signifika tenki prejudika tiha kualidade hosi prosesu ensinu aprendijazen ne’e rasik.
Dirijentes no responsabilijadores Instituisaun ensinu superior hotu tenki iha konciensia moral no dever nu’udar nacionalista timoroan atu bele prepara kondisaun no rekursu ne’ebe di’ak liu ba futuru kualidade edukasaun superior iha Timor-Leste. Reitores hotu tenki buka túr hamutuk ho entidades akademiku seluk no governu, hodi kontinua diskute no nakloke ba malu atu bele hetan solusaun ne’ebe di’ak liu ba rezolve situasaun edukasaun ohin loron.
Esteitmentu ne’ebe Aman Nasaun hato’o, espera katak bele sai insipirasaun no motivasaun ba entidades autores edukadores hotu atu bele refleta no hanoin ba importansia hosi fundamentu ensinu superior ida ne’ebe kualidade iha futuru. Kualidade la’os depende liu ba governu (Ministriu Edukasaun), maibe kualidade, fila-fali, depende ba konciensia no politika hosi dirijentes, reitores no autores ne’ebe lidera instituisaun ensinu superior sira ne’e rasik.


Notas: Kritikas no sugestaun bele haruka mai e-mail: zecunha_bcu@yahoo.com

9 January 2017

Prizaun Becora



PRIZAUN BECORA HAKI’AK “TUKANG PUKUL”?
(Prizioneiru hetan “PANKADA” to’o tama ICU, Se-Mak Responsabiliza?)


Hosi : Antonio J. Castro da Cunha


Prizaun Becora haki’ak “tukang pukul”? perguntas ida ne’e kontinua akompaña ha’u nia hanoin durante fulan ida ne’e nia laran. Ha’u labele imajina, prizaun, fatin ida ne’ebe maka governu no estadu prepara hodi “simu” komunidade hirak ne’ebe, tuir lei kondenadu nu’udar sala nain hodi responsabiliza sira nia sala – afinal iha laran mos, sai hanesan fatin ida ameasadu.
Prizaun – tuir lolos sai fatin ida ne’ebe maka bele transforma mentalidade, karakter no pensamentu kondenadu ida nian hosi hahalok sala, at, violensia, violasaun, asasinu, etc ba di’ak. maibe kada ves mais aproveita fali hosi oknum guarda prizioneiru balun hodi sai fatin show force. Prizaun sai fali fatin ajang balas dendam. “tukang pukul” sira iha prizaun laran, aproveita knaar ne’ebe sira iha, inves halo seguransa - maibe halo fali torturasaun ba prizioneirus hirak ne’ebe sira “la gosta”.
Kazu barak maka akontese ona iha komarka laran. Balun hetan provas. Maibe barak liu nonok no lakon liu tiha de’it. Aktu ne’ebe oknum “tukang pukul”halo iha prizaun laran, talves konsidera ona hanesan buat ne’ebe lumrah ka bain-bain. Prizioneirus barak hetan “pankada” no sira la iha korajen atu hateten sai ou konta ba ema seluk, satán ba familia. Foun-foun ha’u la fiar. Maibe, depois hareé sa ida maka akontese ba alin Marciano, ha’u fiar katak prizioneirus sira tauk atu hateten sai tanba hetan “amesas” hosi oknum ne’ebe baku sira.
Provas maka ne’e…bainhira ha’u ba vizita no hasoru malu ho alin Marciano iha prizaun Becora – data 26 dezembro 2016. Momentu ne’eba, bainhira dada lia, ha’u husu perguntas lubuk balun ba nia, hanesan “oinsa ho situasaun iha ne’e (komarka laran)?, di’ak de’it ka lae?, keta ema “baku” karik?” no perguntas seluk tan. Iha momentu ne’eba, la hatene talves tanba ta’uk alin Marciano hatan katak buat hotu di’ak de’it. La iha ema ida maka baku. Liu tiha semana ida, hanesan ha’u hakerek ona – alin Marciano tenki tama ICU iha HNGV to’o ohin loron.
Ha’u lembra fali, katak Iha loron 30 dezembro 2016, ha’u simu telefone hosi familia, katak alin Marciano da Cunha Ribeiro hetan moras no oras ne’e iha hela Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV). Foun-foun ha’u hanoin moras bain-bain. Maibe, bainhira ha’u ba vizita, haré’e katak moras ne’e grave tebes. Hafoin loron ida iha sala bain-bain, doutor desidi atu lori ba ICU, hodi bele halo tratamentu intensivu.
Iha momentu ne’eba ha’u husu tuir informasaun. Alin Marciano konta, nia hetan baku hosi oknum ho inisial FC-Guarda “tukang pukul” ida iha Prizaun-Becora. Ha’u lahatene nia razaun sa-ida? Karik tanba iha odiu vingansa ruma?
Nu’udar familia no hanesan sidadaun RDTL, konciente katak ita hotu ne’ebe moris iha nasaun ida ne’e, bainhira tribunal deside dehan sala, hakarak ka lakohi tenki simu no kumpri. Ha’u senti triste tebes. Ha’u triste bainhira rona katak oknum guardau prizioneriu ne’ebe hetan salariu fulan-fulan hosi governu (osan povu nian) atu tau matan no asegura seguransa ba prizioneiru sira, sai fali ”tukang pukul”. Prizaun, seolah-olah sai fali fatin “ajang balas dendam” ou “pelampiasan” hosi oknum guarda prizaun balun. No dala ida tan, bainhira oknum “tukang pukul” sira iha prizaun hala’o sira nia asaun, prizioneirus sira nonok no nia lian la sai.


Presija Halo Investigasaun Kle’an
Ha’u nia kuiñesimentu konaba lei – liu-liu lei kodiku penal (hukum pidana) mukit tebes no zero kortado. Ha’u mos la hatene konaba regras lolos ne’ebe regula iha prizaun nia laran. Maibe, liu hosi dada lia ho maun guarda prizaun hirak ne’ebe fo seguransa ba alin Marciano, ha’u fiar katak regrasa iha prizaun laran la-haruka nune’e. Maske nune’e, sira balun mos la nega katak, normalmente iha “hukum/aturan tidak tertulis”, ne’ebe oknum guarda prizoneirus sira aplika ba prizioneirus “foun”. Ne’e los ka lae? só makaer ukun sira iha prizaun maka bele esklarese ba publiku.
Iha lia anin barak ne’ebe semo lemo-lemo hosi prizaun laran ba li’ur. Prizioneirus balun, aliza no to’o “mate”, maibe makaer ukun sira iha prizaun la fo razaun ne’ebe klaru ba familia sira. Ha’u rona informasaun barak ona, maibe buat hirak ne’e hotu hanesan “lian anin” de’it. provas la iha. Tanba ne’e, ha’u hanoin, akontesimentu ne’ebe akontese ba alin Marciano, bele fanun entidades makaer lei sira atu bele foti asaun konkreta.
Presija iha investigasaun ne’ebe kle’an. Será que akontesimentu hirak ne’e hotu mosu tanba prizioneirus kontra regras ruma prizaun nian? Maibe, se-karik mos sira kontra, ha’u hanoin la devia baku to’o tama ICU.
Bainhira lé’e no akompaña notisia iha Jornal, Chefe Prizaun hateten katak forma ona ekipa ida hodi halo investigasaun internal. Ha’u nia esperansa, investigasaun ne’ebe halo ona bele la’o ho imparsial no transparante, i la-iha buat ruma ne’ebe falun iha laran. Ha’u nia esperansa, makaer ukun sira iha prizaun Becora bele hala’o investigasaun ho transparansia no la “subar” buat ruma.
Ha’u lahatene, kazu hanesan alin Marciano infrenta, se-tán maka iha poder atu halo investigasaun. Maibe, ha’u fiar katak Ministeriu Publiku ne’ebe hatene ona kazu ne’e bele foti aksaun ne’ebe konkreta.

Ministeriu Justica Labele Dukur
Aktu violensia ne’ebe halo hosi oknum “tukang pukul” guarda prizaun ba prizioneiru alin Marciano, presija iha atensaun ne’ebe sériu hosi ulun bo’ot sira. Liu-liu Ministeriu Justica ne’ebe responsabiliza ba ordem no regras iha prizaun ida nia laran.
Ministru Justica, Diretor Geral, Diretor Nacional no Chefe Departamentu sira ne’ebe responsabiliza ba ordenasaun no governasaun iha prizaun laran, ha’u husu imi atu hadér no loke imi nia matan hodi haré’e. será que ita bo’ot sira “nonok” de’it haré’e hahalok violentu hosi oknum guarda prizaun “tukang pukul” sira ne’e? tanba sa maka prizioneirus ne’ebe tama iha prizaun laran, labele hetan proteksaun ne’ebe di’ak? Prizioneirus ida tama iha komarka ho saude (fiziku no mental) di’ak, ikus mai tenki sofre psikologikamente to’o hetan baixa iha ICU- até balun to’o mate tan?
Alin Marciano, tanba desizaun tribunal no hanesan sidadaun ne’ebe di’ak, kumpri ona sentensa ne’ebe hatún ba nia. Policia ba tula nia iha uma-nia la kontra, halo tuir de’it. Nia tama prizaun Becora ho isin no saude ne’ebe di’ak. Maibe, tanba sa ohin loron nia tenki “hadau moris” iha sala ICU – HNGV? Nia sofre dala rua – familia mos sofre dala rua.
Señores makaer ukun lei sira, favor hadia ba situasaun ida ne’e. Buat ne’ebe akontese ona, tenki sai hanesan lisaun ida ba ita hotu. Labele trata prizioneirus sira hanesan ema “fo’er/lixu”. Labele mos haki’ak oknum “tukang pukul” sira iha prizaun laran, ne’ebe bele halo asaun “violensia” tuir sira nia gostu. Nu’udar sidadaun RDTL, ema hotu tenki kumpri ba lei ne’ebe vigora iha nasaun ida ne’e. Lei maka bo’ot liu hotu. La iha sidadaun di’ak ida bele halai hosi lei.
Ba oknum “tukang pukul” guarda prizaun ne’ebe baku Alin Marciano. Ha’u la hatene, karik ita bo’ot iha odiu ou vingansa ruma. Ohin loron alin Marciano iha ona ICU-HNGV, fatin ne’ebe tuir doutor sira entre “mate no moris”. Karik ohin loron ita bo’ot kontenti, hamnasa no dala ruma fo tan merese. Maibe, ha’u hakarak atu hateten de’it – haksolok ba, kontenti ba. Karik ita bo’ot iha konciensia nu’udar ema kriatura – konfesa o nia sala ba.
Ba makaer ukun iha prizaun Becora, governu no Ministeriu Publiku – ha’u husu ho laran atu kontinua halo investigasaun ne’ebe kle’an no transparante. La bele subar no la bele buka atu proteje malu. Hadi’a ba jestaun iha prizaun laran. Muda ba mentalidade guarda prizionerius “tukang pukul”, atu sira labele uja liu otot (forsa) maibe tenki uja otak (kakutak/matenek).
Ikus liu, ami nia fiar tomak ba justisa iha nasaun doben RDTL. Ami fiar katak akontesimentu ida ne’e bele hafanun entidades makaer lei no ukun, atu bele iha konciensia atu bele asegura no garante seguransa ba sidadaun hotu ne’ebe konsidera “fo’er/lixu” iha prizaun laran. Favor trata prizioneirus sira nu’udar ema. Nu’udar sidadaun ne’ebe kondenadu sala tuir lei, sira kumpri ona hodi tama iha prizaun laran. Psikologikamente sira sofre ona – fizikamente labele halo sira sofre liu tan. Ha’u hein katak, alin Marciano maka ikus ona hetan sofrementu ida ne’e. la-bele akontese tan prizioneiru sira seluk. Tanba se lae, publiku hatene duni katak iha “Prizaun Becora haki’ak “tukang pukul”? LA BELE PROTEJE MALU.

Notas :Sugestaun no kritikas bele manda mai e-mail: zecunha_bcu@yahoo.com.