JANELA CIENSIA

OPINI (18) EDUKASAUN (14) DESPORTO (13) EKONOMIA (13) Poema (11) POLITICA (10) HISTORIA (4)

25 November 2015

INDEPENDENSIA TIMOR-LESTE

TINAN 40 INDEPENDENSIA NASIONAL
(Tanba Sa Timor-Leste Sei DEPENDENSIA Nafatin?)
                     
Husi:         António J. Castro da Cunha


Fulan ida ne’e relasiona 28 Novembro 1975, Timor-Leste sei selebra komemora loron independensia ba tinan 40. Selebrasaun ne’ebe maka sei halo hamutuk ho Tinan 500 Portugues sira “deskobre” Timor. Festeza ba loron importante rua ne’e sei halo iha rai ketang, enclave Oeccuse. Fokus komemorasaun halo iha ne’eba, tanba konforme historia bainhira Portugues sira deskobre Ilha Timor ne’e, tama uluk maka iha Oecusse-Lifau. Los ka lae husik ba historiador sira maka hakerek historia, tanba to’o agora sei iha pro-no kontra. Maibe, ha’u sei la ko’alia konaba tinan 500. Ha’u hakarak atu fokus de’it ba sa ida maka Timor-Leste hetan ona iha tinan 40 nia independensia nasional ne’e.

Bainhira ha’u hateke fali ba kotuk oituan, iha tinan 40 liu ba. Ha’u bele imajina sa-ida maka akontese iha momentu ne’eba iha fulan Novembro ne’e. Historia husi autor moris no filmajen balun hatudu sa ida maka mosu iha tempu ne’eba. PROKLAMASAUN UNILATERALMENTE TIMOR-LESTE sai nasaun INDEPENDENTE. Frente Revolusionario Timor-Leste Independente (FRETILIN) sai hanesan autor prinsipal. Ida ne’e maka historia. No la iha jerasaun ida maka sei bele nega historia ida ne’e. Autor sira iha tempu ne’eba, oras ne’e barak maka sei moris no sei lidera hela nasaun ida ne’e.

Maibe, tinan husi proklamasaun ida ne’eba la naruk. Hafoin deklarasaun ne’e, loron balun de’it rezim Indonesia tama ona Dili ho bombardiamentu, lalehan no tasi. 7 Desembro 1975 nu’udar inisiasaun historia negra ba povu aswain tomak. Tanba ne’e, Independensia ne’ebe deklara tiha ona tengki kontinua ukun iha ai-laran, fatuk ku’ak no foho leten sira Timor-Leste nian. Durante tinan 24 nia laran, Timor-oan aswain sira luta maka’as tebes atu bele defende ukun rasik an ne’ebe maka proklamadu tiha ona. Tinan 24 liu ona. Laloran sofrementu iha rezim Indonesia nia liman mos hotu ona. Ohin loron, Timor-Leste tama ona iha era ukun rasik an. Ukun an iha era globalizasaun nia laran.

Tinan 40 ona Timor-Leste eziste hanesan nasaun ida ho naran Republica Democratica de Timor-Leste. Tinan 24 nia laran moris iha “lalatak-metan” rezim Indonesia nian. Durante periudu ne’e, mundu internasional hanesan “haluha” tiha sofrementu no direitu povu nasaun ida ne’e. depois ida ne’e, tinan 3 Timor-Leste tama iha tempu tranzisaun UNTAET no tinan 13 moris ona iha restaurasaun laran i internasionalmente hetan rekoñesementu ONU. Ita hotu orgullu ho atinjimentu ida ne’e. Perguntas maka ne’e, durante tinan 40 ne’e sa-ida maka Timor-Leste halo no hetan ona?

TINAN 24 IHA REZIM INDONESIA
Iha tinan 24 nia laran, independensia ne’ebe proklamadu iha 1975 tengki “husik” ba rezim Indonesia nia liman. Durante tinan 24 nia laran, timor-oan tengki simu konsekuensia sai “desperdiçado” ou oan-ki’ak iha nia uma rasik. Maske nune’e, la signifika katak Timor-Leste nu’udar nasaun la eziste iha momentu ne’eba. Husi ai-laran, foho-leten no fatuk-ko’ak, lider sira nasaun ne’e kontinua “ukun”, orienta funu no “lidera” nia povu aswain sira ho klandestinidade.

Tinan 24 nia laran, nu’udar periudu ne’ebe difisil tebes ba timor-oan aswain hotu. Maibe, liu husi determinasaun no korajem aswain hotu, konsege ultrapasa duni periudu negra ne’e. Iha historia traisaun barak entre timor-oan, ne’ebe maka halo timor-oan sira fila oho fali malu. Maske nune’e, ho lemma Mate ka Moris Ukun Rasik An no UNIDADE NACIONAL entre Frente Armada, Frente Diplomasia no Frente Klandestina objetivu final INDEPENDENSIA TOTAL metin iha liman.

Timor-Leste ikus mai tama duni iha faze foun ida. Faze ne’ebe pela primiera vez povu timor-oan tomak “la-senti” tan presaun husi kolonialista sira. Mundu internasional lolo liman mai, liu husi United Nation Transition Administration of East Timor (UNTAE). Tinan 3 nia laran, mundu internasional apoiu Timor-Leste hodi prepara an tama ba iha faze Independensia total. No ohin loron, tanba de’it maturidade politika jerasaun 75 sira nian, konsege lori nasaun ida ne’e eziste ho nia plus no minus ne’ebe sempre akompaña hamutuk.

POST KONSULTA POPULAR
Hahu husi 20 Maio 2002 to’o mai, tinan 13 liu ona Timor-Leste hamrik ho orgullu nu’udar nasaun soberanu ida. Iha tinan 10 nia laran (2002 – 2012) mundo internasional liu husi UNMIT (United Nation Mission in Timor-Leste). No tinan 3 ikus ne’e, ita bele temi, Timor-Leste “kaer rasik nia kuda talin”. Timor-Leste sai nasaun ki’ik iha era milineum, ne’ebe nia beleza atrai intereses mundu internasional hodi hakat besik mai.

Riku-soin natureza sai hanesa fator plus ne’ebe bele “fo moris” mai timor-oan tomak. tinan-tinan governo sempre foti 3% husi total receitas mina nian ne’ebe tama ba iha kofre estadu. Politika utilizasaun Dollar Amerikanu hanesan moeda ba politika interasaun ekonomia, sai mos hanesan “pontus forte” ida ne’ebe maka atrai interese komunidade internasional hodi hakbesik an mai buka moris iha nasaun ki’ik ida ne’e.

Tinan 16 ona hafoin konsulta popular 1999. Oras ne’e Timor-Leste tama ona ba iha situasaun moris no ambiente ne’ebe diferente tebes. Durante periodu tinan 16 ne’e mos, Timor-Leste hasoru progresu no avansu ne’ebe maka positivu maske seidauk signifikativu. Dezenvolvimentu iha area oin-oin komesa la’o. Dezenvolvimentu ekonomia, infrastrutura, saude no edukasaun hahu hakat ho pasu ne’ebe nei-neik i certeja. Maske nune’e, ha’u nia observasaun nota katak, prosesu hirak ne’e hotu halo Timor-Leste sei hakat iha situasaun DEPENDENSIA nia laran.

Ha’u bele sala. Maibe realidade ida ne’e maka ha’u nota. DEPENDENSIA iha INDENPENDENSIA nia laran. Dependensia ba ekonomia husi rai liur, dependensia ba teknologia husi rai liur, dependensia ba telekomunikasaun no informasuan husi rai liur, dependensia ba rekursu ema kualifikadu husi rai liur no lala’ok dependensia seluk tan. Ida ne’e maka situasaun real ne’ebe Timor-Leste “sei kontinua” infrenta, bainhira la iha hanoin ida estratejiku hodi minimiza situasaun ida ne’e. Hanesan ita hotu hatene, ekonomia maka sai hanesan sasukat prinsipal atu bele sukat bem estar povu nasaun ida nian. Teknologia maka sai hanesan sinal hodi valoriza dezenvolvimentu iha nasaun independente ida. No telekomunikisaun i informasaun maka sai hanesan tilun no matan hodi aprecia karater no progresu husi povu iha nasuan ida.

Politika nakloke an (aberta) ba prezensa estrangeirus, maske iha parte ida lori impaktu positivu ba dezenvolvimentu ekonomia nasaun nian, maibe iha parte seluk kria mos dependensia ne’ebe bo’ot tebes. Emprezariu no negosiante barak maka tama mai iha Timor-Leste iha tinan 5 ikus ne’e. Ha’u la iha dadus fiksu, maibe ita hotu bele observa iha dalan-dalan sira kapital Dili no municipius nian.

Maske ita konciente katak, iha tinan 10 ikus ne’e dezenvolvimentu ekonomia la’o lais tebes, teknologia mos komesa avansu i telekomunikasaun no informasaun mos hahu dezenvolve dau-dauk, maibe ita bele husu ba malu, se maka autor prinsipal husi prosesu hirak ne’e hotu? Se-mak oras ne’e volante hela ekonomia, teknologia i telekomunikasaun no informasaun iha nasaun ida ne’e? Xinezas, Javanesas, Malainezas, Portugezas, Australianas, Brazileiras mai naba-naba. Balun mai halo “investimentu”, maibe barak liu hanesan negosiante ki’ik. Sira mai ho kapital no koñesementu ne’ebe di’ak liu. Ita hotu bele observa Iha Dili laran ne’e, husi Becora to’o Comoro, se maka nu’udar autor ekonomia prinsipal iha ne’eba? Perguntas mai ha’u maka ne’e, sera que ida ne’e maka situasaun ne’ebe jerasaun 75 hakarak?

ESPERANSA BA JERASAUN 75
Jerasaun 75 hahoris ona nasaun ida ne’e. Nasaun ne’ebe ita hotu ho orgullu temi nia naran Republica Democratica de Timor-Leste (RDTL). Kompozisaun ukun nasaun RDTL ohin loron ne’e furak tebes. Kombinasaun entre Jerasaun 75 no “Jerasaun Foun”. Ha’u sempre konsidera katak jerasaun 75 maka jerasaun ne’ebe hatu’ur lisaun barak konaba nasionalismu no patriotismu ba nasaun.

Lisaun sira ne’ebe sei presiza nafatin banati husi jerasaun ba jerasaun nasaun ida ne’e nian. Maibe, lisaun hirak ne’e sei la iha folin (valor) bainhira povu kontinua moris iha desequilibriu (mukit, ki’ak no beik) no dependensia nia laran. Lisaun hirak ne’e sei la iha folin (valor) bainhira jovens (jerasaun ukun rasik an) kontinua “ataka malu” no “sei kro’at i meik ba malu”. Maske nune’e, ha’u fiar katak jerasaun 75 sei la husik situasaun ida ne’e kontinua mosu iha futuru.

Timor-oan tomak oras ne’e dau-dauk nia matan hateke hela ba enclave Oecusse, la’os tanba iha ne’eba sei realiza SELEBRASAUN TINAN 500 Portugues “deskobre Timor” no iha tempu hanesan selebra mos tinan 40 Independensia RDTL nian. Maibe, liu-liu tanba oras ne’e “projetu” bo’ot ida hala’o hela iha Oecusse, ne’ebe ita temin ZEESM. Na’i ulun sira esplika dehan ZEESM hanesan odamatan no hakat inisial ida hodi hadi’a povu nia moris no kore dependensia ne’ebe oras sei bo’ot tebes. Projetu tasi mane mos “la’o” hela iha prosesu nia laran. No atu alkansa “mehi moris di’ak” ne’e, governu hasai (ona) miliaun ba milaun hodi financia. Ita hotu sei la hatene, mehi hirak ne’e bele hetan susesu ou failansu.

Timor-Leste nia fontes receitas prinsipal ne’ebe sai hanesan respiratoriu ba dezenvolvimentu nasional oras ne’e tama ona iha pontus ne’ebe kritiku. Mina iha zona bayu undang no kitan besik atu maran ona. Analizador mina sira dehan 2021 mina iha bayu undang no kitan maran ona. Receitas husi mina mos la barak ona, tanba folin mina iha mundu oras monu maka’as tebes ($ 45/barrel). Maske receitas mina nian sei iha level $16 - $17 billoens, maibe ekonomista sira balun dehan ida ne’e so to’o de’t tinan 5 ba oin. Ha’u predisaun sei utiliza to’o tinan 10 tan. Maibe perguntas maka ne’e. se-karik situasaun hanesan ne’e mosu duni, sa-ida maka (jerasaun 75) sira sei halo hodi prevene?



IKUS
Tempu ba jerasaun 75 atu liu dau-dauk ona. Tinan 5 ou 10 tan, totalmente RDTL sei kontinua ukun husi jerasaun “foun” sira. Maske nune’e, Konfiansa ba jerasaun 75 sira ne’ebe maka mos sei “lidera” hela nasaun ida ne’e kontinua bo’ot nafatin atu bele lori povu Timor-Leste ultrapasa situasaun difisil ida ne’e. Los duni katak, estrategia atu bele prevene “krize” financeira ne’ebe privisiveis sei mosu iha tinan-tinan sira tuir mai la hanesan ho estratejia funu nian. Maibe iha prinsipiu mundu modernu nian, estratejia ne’ebe utiliza iha tempu funu maka ohin loron adopta iha prosesu dezenvolvimentu organizasoens inklui nasaun barak.

Estratejia atu Timor-Leste ultrapasa situasaun hirak ne’e, hakerek hotu ona iha “Biblia” PEDN 2011 - 2030. “Biblia” bo’ot Plano Estrategiku Dezenvolvimentu Nasional, sei sai hanesan fundamentu ida forte atu Timor-Leste nu’udar nasaun bele atinji nia mehi iha 2030, “Povu tomak moris iha nivel ekonomia MEDIU-ALTU”. Ida ne’e maka esperansa povu tomak ba jerasaun 75 sira. Esperansa atu bele kore DEPENDENSIA ne’ebe oras ne’e “forte liu tan” iha INDEPENDENSIA nia laran.

Ha’u nia lia-menon ida ba jerasaun 75 sira iha selebrasaun tinan 40 Independensia Timor-Leste; “Ami jerasaun ukun rasik an ne’e, agradese tanba imi fo ona mai ami nasuan ho nia Bandeira ne’ebe bonita tebes, iha Konstituisaun ne’ebe di’ak tebes, iha instituisaun soberania ne’ebe forte tebes, no Hino nasional ne’ebe halo ami kanta ho orgullu. Ami mos agradese tanba iha tinan 13 ita nia restaurasaun independensia ne’e, PNTL no F-FDTL metin ba dau-dauk ona, maske “oho-malu” entre timor-oan mos sei mosu iha fatin-fatin. Hau nia perguntas ne’e; “Sa-ida tan maka imi (jerasaun 75) sei husik hela mai ami jerasaun ukun rasik an ida ne’e?

Atu taka artigu ida ne’e, ha’u hakarak foti lisaun murak mean ida ne’ebe husik hela husi filósofu famozu, Xineza naran Tao Te Ching, Lao Tsu ne’ebe hanorin/hateten nune’e         “SA-IDA MAKA HARI’I ONA HO FORTE SEI LA-NAKSOBU. SA-IDA MAKA KAER ONA HO METIN SEI LA-LAKON. HIRAK NE’E HOTU SEI HETAN RESPEITU HUSI JERASAUN BA JERASAUN”.


“OBRIGADO BARAK BA FUNDADORES NASAUN RDTL no ASWAIN HOTU e PARABENS BA POVU TIMOR-LESTE TOMAK…..TINAN 40 ONA!!!!!”



Notas; Artigu ida ne’e nu’udar perspetiva/opiniaun pesoal no la reprezenta fatin ne’ebe ha’u hakna’ar an ba. Ha’u agora servisu iha Ministeriu Edukasaun Gabinete Vise-Ministru II.

27 October 2015

Portugal


Portugal, nasaun ne'ebe husik hela memoria barak ba povu Timor-Oan barak. Durante tinan 450 nia ukun Timor, husik hela historia barak, moruk no midar. Tanba ne'e, timor-oan barak sai adeptus ne'ebe fanatiku tebes ba iha Seleção (Ekipa Nacional Foot Ball) Portugal).


Em Estadio do Dragao FC Porto-Portugal
Nu'udar adeptus ida mos ba foot ball, maske favoritu liu ba Ekipa Nacional Argentina no Barcelona, maibe bainhira hetan oportunidade atu hare'e diretamente jogo foot ball iha estadio clubu famouzo husi Portugal, FC Portu, ha'u la husi liu.


Iha momentu ne'ebe, jogo ne'ebe la'o entre Clubo Foot Ball FC Porto no FC Braga. FC Portu maka sai vencedor iha jogo ida ho score 1-0.


Hare'e diretamente jogo FC Porto iha estadio do Dragao ne'ebe famouzo tebes iha mundo, nu'udar experiencia ne'ebe maka halo ha'u orgullu no sai hanesan memoria ne'ebe sei la haluha iha hau nia moris tomak.

8 October 2015

PENSAUN VITALICIA

PENSAUN VITALICIA
(Entre Direitu, “Promesa” Polítika no Exigensia Públiku)


Husi: António J. Castro da Cunha


Iha semana hirak liu ba, Movimentu Universitariu Timor-Leste (MU-TL) hala’o asaun pasífika durante loron tolu. No kontinua nafatin halo asaun iha loron hirak ne’e nia laran. La-hatene los, asaun ne’e to’o bainhira. Asaun pasífika ne’ebe MU-TL halo, hala’o ho objetivu prinsipal ida de’it, maka husu Deputado sira iha Parlamento Nacional atu halo alterasaun ou revizaun ba Lei Pensaun Mensal Vitalacia.

Opiniaun barak mosu iha publiku, liu-liu durante asaun husi MU-TL, maka hanesan; Pensaun Vitalicia hariku de’it grupu (elite) balu, no fo terus ba povu (moris ki’ak nafatin); Pensaun vitalicia hamosu injustisa bo’ot ihaTL; Pensaun Vitalicia habokur de’it familia (lubuk balun), no seluk-seluk tan. Hirak ne’e hotu, ha’u haré’e, mosu husi ekspresaun povu kbi’it la’ek sira, ne’ebe maka durante ne’e sente “la justu” no “marginalizadu” iha prosesu dezenvolvimentu Timor-Leste Ukun Rasik An ida ne’e.

Situasaun hirak ne’ebe maka mosu ikus-ikus ne’e, “kili” mos ha’u atu fo netik hanoin pesoal ruma. Ha’u tenta, liu husi kumpriensaun ne’ebe iha, buka atu dada kabas-mean entre direitu ne’ebe deputado/a sira ka ex-titulares iha, liga ho “promesa” politika ne’ebe sira halo no exigensia ne’ebe povu liu husi MU-TL ou sociedade sira hato’o.

Sa-Ida maka Pensaun Vitalicia?
Molok atu fo hanoin ruma relasiona ho pensaun vitalicia, ha’u hakarak atu fo dada fali ita hotu nia koñesementu, konaba sa-ida los maka pensaun vitalicia ne’e. Vitalicia, tuir tradusaun livre husi dicionariu-informal katak “que dura a vida inteira, ou isso e destinado; que tem a garantia da vitaliciedade”. Ou atu esplika ho lia-fuan simples karik dehan “buat ne’ebe (pensaun) dura durante moris tomak ou bele garante ba ema ida nia moris tomak”. Agora, sa-ida maka pensaun?

Iha interpretasaun no definisaun ne’ebe maka la hanesan konaba lia-fuan pensaun ne’e rasik. Maibe ha’u tenta atu interpreta lia-fuan pensaun ne’e hanesan pensiun iha lian Melayu ka Indonezia ka iha ingles dehan pension. Pensaun (Pensão), ka pensiun, ka pension tuir definisaun husi dicionariu katak ema ne’ebe la servisu ona tanba nia idade (tinan) tama ona iha reforma (idozos), nune’e tengki hapara, ou tanba nia-rasik hakarak (atu para).

Definisaun seluk mos hateten  “pensaun katak  osan subsidiu ka abonus ne’ebe traballador ida simu bainhira nia para servisu ou  fén ka la’en kaben no sira-nia oan ne’ebe sei ki’ik simu bainhira sira mate”. Definisaun rua ne’e, mai ha’u, hamosu interpretasaun ne’ebe atu-hanesan maibe la-hanesan (indo = serupa tapi tak sama).
Definisaun ida uluk, tuir ha’u nia interpretasaun katak, ema ne’ebe tanba lei ou tanba la-iha ona forsa ka kbi’it, tengki para no la-kontinua servisu hodi bele sustenta nia moris no necesidades familia. Nune’e, estadu ka governo iha dever no obrigasaun hodi valoriza servisu, kontribuisaun no dedikasaun durante hala’o kna’ar no fungsaun nu’udar funsionariu, traballador ka papel ruma importante hanesan servidor estadu ka governo durante periudu balun. Iha ne’e, pensaun so-bele fo, bainhira ema refere tama ona iha idade reforma.

Definisaun ida seluk, ha’u interpreta hanesan apoiu (indo = tunjangan) ne’ebe funsionariu ka traballador (titulares iha kazu ohin-loron) ida simu husi estadu, governo ka fatin ne’ebe nia servisu ba. Apoiu (tunjangan) ne’e nia simu tanba “dezastre” ne’ebe nia hetan iha servisu laran, ou tanba nia la servisu ona (ex. tanba moras todan) ou bainhira nia mate no nia familia (fen/laen no oan sira) la (ou seidauk) iha kbi’it ka forsa atu sustenta sira nia moris loron-loron.

Iha situasaun ida hanesan ne’e, estadu ka governo ka fatin ne’ebe traballador ne’e servi ba, iha obrigasaun atu tau-matan ba familia ne’e to’o periudu ruma. Ida ne’e signifika katak pensaun ne’ebe benefisiarius simu ne’e temporariu de’it. Pensaun (indo = tunjangan) ne’ebe maka benefisiariu ne’e simu, barak liu depende ba kontratu ne’ebe nia halo ho servisu na’in (empregador).

Se ita tau hamutuk lia-fuan rua ne’e (pensaun no vitalicia), ita bele interpreta, pensaun vitalicia maka pensaun ne’ebe fasilita de’it seguransa financeira ba ema ida (traballador, ex-titulares, funsionarius, etc) durante iha periudu reforma (pensão, pensiun, pension) ou durante nia vida-restu. Ou intepretasaun seluk, Pensaun Vitalícia atu oferese ba “ema ne’ebe la servisu ona (tanba moras ou hetan dezastre), tanba ne’e nia iha direitu atu hetan garantia (pensaun vitalicia) ba nia moris tomak (garantia da vitaliceidade). Iha bahasa Indonesia karik ita bain-bain temin Tunjangan Dana Pensiunan.

Bazeia ba definisaun hirak ne’e hotu, mai ita hanoin hamutuk to’ok konaba pensaun mensal vitalicia ne’ebe ohin loron sai “polimika” no preukupasaun ba publiku kbi;it laek sira iha nasaun ida ne’e.

Lei Pensaun Mensal Vitalicia.
Bainhira ita hare’e iha Jornal da Republica, lei n.o 1/2007 de 18 de Janeiro, ne’ebe maka ko’alia konaba pensaun mensal vitalicia ba deputados ka ex-titulares sira no facilidades seluk ne’ebe sira hetan, hatudu katak Ulun-Bo’ot sira iha nasaun ida ne’e hetan duni “privillegiu” ne’ebe bo’ot tebes kompara ho funsionarius estadu seluk. Artigu 1 (alineia a to’o e) husi lei ne’e, esplika klaramente konaba direitu ne’ebe maka deputado ka titulares ida-ida hetan.

Agora perguntas mai ha’u maka ne’e, deputadu de’it maka hetan pensaun vitalicia ka ex-titulares hotu (Ex-Presidente da Republica no Ex-Membros do Governo) mos hetan hotu? Sé ita haré’e ba lei n.o 1/2007 ne’e, tuir ha’u nia interpretasaun, pensaun vitalicia ne’e ba de’it (ex)-dupatados sira. Maibe informasaun iha publiku hatudu katak ex-titulares sira mos (sei) hetan pensaun vitalicia. Ha’u la hatene. Tanba ha’u la’os júridiku, ha’u la estuda konaba lei, nune’e interpretasaun ne’e bele sala bo’ot.

Iha fali artigu 2 husi lei N.o 1/2007 ne’e esplika katak, bainhira benefisiariu ba pensaun mensal vitalicia, tanba situasaun ruma mate, konfere ho artigu 1, maka pensaun ne’ebe nia simu ho montante hanesan (100%) sei transfere ou transmite fali ba nia fen/la’en ou oan sira ne’ebe sei ki’ik ka la iha kapasidade.

Agora perguntas maka ne’e, pensaun vitalicia ne’e ba lós ex-deputados ka ex-titulares ida oinsa? Hirak ne’ebe la produtivu ona alias tama ona idade reforma (idozos) ka ba mos sira ne’ebe sei iha idade produtivu hela (sei servisu nafatin). Se-iha kazu, bainhira duputadus/as ka ex-titulares ne’e mate, pensaun ne’e fo de’it ba fen/la’en ka oan sira ne’ebe la-iha kbi’it atu sustenta sira nia moris ka ba mos fen/la’en no oan sira ne’ebe iha kbi’it no forsa ekonomia rasik? karik bainhira deputadu/a ne’e mate no husik hela fen ho oan barak, se-los maka iha direitu atu hetan pensaun vitalicia? Fen ho oan sira hotu hetan ka oinsa? Ha’u perguntas sira ne’e, matenek na’in ne’ebe hatene konaba lei bele ajuda resposta hela.

Perguntas seluk mai ha’u, karik ema ida, durante periudu tinan 5, nia asumi kna’ar hanesan dupatado/a no tinan 5 tuir fali nia asumi pasta hanesan membru governo ou Presidente da Republica, direitu pensaun ba nia (individu refere) oinsa los? Hetan hotu pensaun (vitalicia) nu’udar ex-dupatado no ex-membrus do governo ka halo nusa?

Ha’u nia perguntas no dúvidas hirak ne’e, hetan resposta iha artigu 3 konaba suspensaun ba pensaun.  Iha númeru 1 husi artigu ne’e esplika katak, pensaun mensal vitalicia imediata hetan suspensaun, bainhira respektiva titulares (dupatadu/a), nomeadamente, asumi fali kargu hirak hanesan; Presidente da Republica, Membro do Governo, Deputado, Magistrado, Magistrado Judisial, Provedor de Direito Humanos e Justica, Embaixador, Gestor Publico ou Dirigente de Instituto Publico.

Maibe ha’u sei iha perguntas, karik respektiva titulares (deputadus/as) ne’e asumi fali kargu sira hanesan assessor ka assessora ou servisu fali iha ONG’s ruma (nasional/internasional), será que sira sei simu nafatin pensaun mensal vitalicia nu’udar titulares? Hanoin to’ok ba.

Pensaun Mensal Vitalicia Nu’udar Direitu
Pensaun mensal vitalícia ne’e nu’udar direitu pesoal husi ex-titulares (deputadus/as) idak-idak nian. Deputadu/a ka ex-titulares ida iha direitu atu hetan pensaun (indo=tunjangan) ba servisu ne’ebe maka durante ne’e nia halo hodi servi estadu no governo Timor-Leste. Direitu ne’ebe deputadu/a ka ex-titulares sira iha, tuir lei hateten maka hanesan; direitu ba asistencia mediku, bele ba iha rai-liur; direitu atu importa viatura ruma ba uso pesoal no la-presiza halo pagamento ba taxa; direitu atu importa material necesseariu hotu hodi halo konstrusaun ba uma rezidencia privada; direitu livre transito ho passaporte diplomatiku.

Perguntas mai ha’u maka ne’e, karik na’i deputadu/a ka ex-titulares hirak ne’ebe la asumi ona kargu ka kna’ar publiku ruma ou bainhira mate fen/laen ka oan sira, kontinua simu direitu ne’ebe maka mensiona ona ne’e? se-nune’e, di’ak fali. Uja lia-fuan halimar husi joven sira karik, dehan nune’e “IMI MAKA GOZA ONA”. Iha ne’e, ha’u atu hateten de’it katak, direitu hirak ne’e hatudu duni oinsa privillegiu bo’ot ne’ebe maka na’i deputada/a ka ex-titulares sira iha. Agora povu kbi’it laek sira hetan sa-ida?

Tinan-tinan, ferik-katuas (idozos) no invalidus simu netik “direitu” ki’ik oan ida ne’ebe hanaran subsidiu. Montante la bo’ot ida. Entre US$ 125 to’o US$ 150/tinan. Ida ne’e mos dala ruma la simu kompletu. Ne’e ba ferik katuas no invalidus. Agora hirak ne’e kbi’it la-iha, maibe sei-dauk tama idade idozos no la’os invalidus, ne’e simu lós sa-ida?

Funsionariu publiku sira “di’ak” oituan. Bainhira tama ona idade reforma, sira mos sei simu pensaun. Maibe pensaun ne’ebe sira simu ne’e la aumenta ho regalias ka buat sira-seluk. Ne’e kuitadu oituan. Tanba hanesan mákina estadu ne’ebe maka servisu maka’as iha terrenu, la hetan “privillegiu” hanesan ho titulares sira. Ita atu ko’alia sa-ida? Lei la fo dalan. Direitu ne’ebe maka durante ne’e exige, semu hela ho anin ba-mai de’it.

Promesas Politika no Exigensia Públiku.
Nu’udar ema polítiku, deputadu/a ka titulares sira dala-barak halo “promesas” ne’ebe maka mesak furak de’it ba povu. Hahu husi tempu kampaña, to’o bainhira tama ona Parlamento Nacional ita sempre rona na’i deputadu/a sira “hakilar” hodi defende povu nia “direitu”.

Povu iha direitu atu hetan edukasaun di’ak, saude di’ak, Estrada di’ak, eletrisidade di’ak, no seluk-seluk tan. Lia-fuan hirak ne’e ita sempre rona bainhira iha plenaria ka bainhira halo debate Orsamento Geral Estado. Maibe, bainhira temin konaba alterasaun ou revizaun ba lei pensaun vitalicia, na’i deputado/a sira nia resposta ida de’it. “Tama ona iha agenda, depois maka sei diskute iha tempu badak”.

Na’i deputado/a sira sempre halo agenda hela de’it. Agenda ba semana oin, fulan oin, tinan oin, maibe agenda maka hela agenda de’it ona. La-iha asaun. Pensaun vitalicia sai ona hanesan produtu politiku, ne’ebe maka iha tempu kampaña sempre “oferese” ba povu sira.

Dr. Marii Alkatiri Sekretariu Jeral Partido bo’ot FRETILIN, iha biban balun hateten katak “tempu ona atu halo revizaun ba lei pensaun vitalicia” (STL.18/09/2015). Maibe tempu ne’e bainhira los, lahatene. Povu hein ba hein, exige ba exige, maibe resposta hanesan nafatin “tama ona agenda diskusaun iha plenaria”.

Iha situasaun ida hanesan ne’e, ha’u fiar tebes, katak na’i deputadu/a sira hamrik iha pozisaun ne’ebe “difisil” oituan. Kabas-mean husi situasaun ida ne’e maka; pensaun vitalicia ne’e nu’udar direitu ida, tanba ho hanoin humana atu bele garante sustentabilidade financeira iha futuru. Maibe kumprimisu polítiku liu husi “promesas” hirak iha tempu kampaña, mos hanesan “tusan moral” ida ba povu eleitores hotu. Exigensia ne’ebe povu, liu husi Movimentu Universitariu Timor-Leste halo, hanesan xamada ida, tanba “promesas” ne’ebe hato’o iha tempu kampaña sei-dauk kumpri.

Ikus.
Pensaun Mensal Vitalicia ba na’i deputadus/as ka ex-titulares sira ne’e nu’udar direitu privillegiu ida. Mai ha’u, tanba sira nu’udar titulares polítika, ne’ebe maka sempre ko’alia no foti desizaun konaba “distinu” povu nasaun ne’e nian, “merese” duni atu hetan netik pensaun ruma. Maibe direitu privillegiu hirak ne’e, presiza tebes atu haré’e mos ba iha kondisaun real moris povu ohin loron nian. Na’i deputado sira presiza iha konciensia konaba direitu pensaun ida oinsa maka sira (no familia) bele simu?

Sugestaun hirak ne’ebe maka publiku hato’o ona, liu husi Movimentu Universitariu Timor-Leste (MU-TL) no sociedade sivil sira, presiza hetan atensaun no konsiderasaun. Importante tebes mos atu na’i deputadus/as hotu hanoin ho honesto no sincero, katak direitu ne’ebe  sira (sei) simu ne’e privillegiu duni, maibe (seidauk) la-reflekte ba direitu moris sociedade timor-oan barak nian ne’ebe maka durante ne’e sira luta no defende iha Uma Fukun Parlamento Nacional

Hanoin ba, Eleisaun Geral 2017 besik ona. Lei Pensaun Mensal Vitalicia ne’e sei kontinua “Budu” ka oinsa? Ou, sai fali “produtu politiku” ida ne’ebe presiza “hakilar” tan iha kampaña ba eleisaun geral 2017 mai? Maske nune’e, ha’u fiar katak agenda ne’ebe maka na’i deputadu/a sira marka ona, sei kumpri duni, nune’e bele ona diskute no tetu exigensia hotu bazeia ba realidade hirak ne’ebe maka durante ne’e mosu.

 Ha’u nia hanoin ikus liu, atu bele halo alterasaun ka revizaun ba lei pensaun mensal vitalicia, presiza de’it buat tolu husi na’i deputadus/as hotu; Honestidade, Sinceridade no Konciensia Social.


e-mail; zecunha_bce@yahoo.com; Tel. 78361688

1 October 2015


DIGNIFIKA PAPEL PROFESSORES
(REFLEKASAUN IDA IHA LORON MUNDIAL PROFESSORES)

HUSI: António J. Castro da Cunha


Professor ou docente ka iha Timor-Leste bain-bain ita bolu mestri, nu’udar profisaun ida ne’ebe iha papel determinante tebes atu prepara no eduka jerasaun humana kualifikadu, nune’e bele konstrui no dezenvolve nasaun ida. Professor ka docente (teacher), tuir definisaun Wikipedia katak ema ka pessoa ida ne’ebe hanorin ciensia, arte, téknika no koñesementu seluk tan. Atu bele ezerse ka asumi profisaun ida ne’e, presiza ema ne’ebe iha kualifikasoens akadémikas no pedagójikas, nune’e bele transmite ka hanorin materia aprendijazem ho forma ne’ebe di’ak liu ba estudantes ka aluno sira hotu.

 Ida ne’e mos atu esplika katak, papel prinsipal husi professor ida maka atu eduka, hanorin, orienta, dirigi, treina, analiza no avalia alunus ka individu ne’ebe sira hanorin. Tebes, professor ka docente nu’udar profissaun ida ne’ebe kmo’ok tebes. Tanba ne’e, papel professor iha fungsaun ne’ebe stratégiku, hodi prepara rekursu humanu ne’ebe kualifikadu.

Iha loron 5 fulan Outubro, tinan-tinan, mundu tomak selebra nu’udar loron ba professores hotu (dia dos professores). Objetivu prinsipal husi selebrasaun loron mundial professores ne’e maka; Da-uluk, atu fo hanoin ba professores hotu konaba sira nia fungsaun no papel stratégiku hodi prepara rekursu humanu ne’ebe kualifikadu. Da-rua, atu apoiu (suporta) ba professores hotu iha mundo tomak i fo garantia katak sustentabilidade no ezistensia husi jerasaun futuru depende ba sira (profossores) hotu.

Ha’u atu hateten de’it mos katak, nasaun ida, bele sai nasaun ne’ebe dezenvolvidu, iha karater no dignidade, depende tebes ba sa-ida maka professores sira hanorin ba estudantes.

Loron 5 fulan Outubro, mosu husi akontesimentu históriku ida ne’ebe akontese iha loron 21 Setembro to’o 5 Outubro 1966, bainhira realiza konferensia internasional ida iha Paris. Konferensia ne’e partisipa husi nasaun 76 hanesan membrus husi UNESCO no organizasaun internasional 35. Konferensia ne’e rasik hamosu rekomendasaun konaba estatuta professores ne’ebe koñesidu ho naran “ILO/UNESCO, Recommendations Concerning the Status of Teachers”.

Kontiudu husi rekomendasaun ne’e maka hanesan; Da-uluk, foku ba profesionalismu no bem-estar professores, liu-liu iha nasaun sub-dezenvolvidu sira. Da- Rua, profesionalismu professores la’os atu hatu’ur profisaun professor nar-naran de’it, maibe iha bukae ciensia no kompetensia adequadu i suficiente, balun maka hanesan kompetensia pedagojia. Da-Tolu, professores tengki hadomi nia profisaun totalmente no sincero. Da-Hat, labele hili profisaun nu’udar professor hanesan Segundo alternativa, tanba de’it susar atu hetan servisu seluk.(Fontes. Kompasian.com/2010).

Tuir UNESCO, loron professor mundial tengki reprezenta fundamentu tolu, maka hanesan konciensia, kompreensaun no apresiasaun ne’ebe maka demonstra papel importante professor ida nian, katak hanorin ciensia no dezenvolve jerasaun (futuru).

Professores iha Timor-Leste
Oin-sa ho Timor-Leste? iha loron ne’ebe importante tebes ba professores hotu iha mundo tomak, ha’u hakarak dada ita hotu atu halo refleksaun hamutuk. Reflekte konaba oinsa moris professores nian iha nasaun doben ida ne’e. Karik, Timor-Leste nu’udar nasaun dignifika ona nia professores hotu? Oin-sa maka ita bele dignifika professores sira?

Númeru professores hotu iha Timor-Leste, tuir dadus husi Ministeriu Edukasaun, mais ou menus 12,867 professores, tantu permanente komu kontratadu. Professoers hirak ne’e hanorin husi Pre-Eskolar, Ensinu Baziku, to’o Ensinu Sekundariu Geral no Tékniku Vokasional.

Ha’u nia observasaun, badak no simples, katak iha dékade ikus Timor-Leste nia Ukun Rasik An ida ne’e, ita (nu’udar nasaun ida) seidauk fó atensaun ka prioridade hodi “valoriza” no “dignifika” timor-oan hirak ne’ebe hili dalan professor nu’udar sira nia profisaun. Alende ne’e, hirak ne’ebe hili dalan nu’udar professor mos, dala-ruma la (seidauk) valoriza no dignifika sira nia profisaun rasik.

Iha razoens barak, tuir hau’u nia hanoin, tanba sa buat hirak ne’ebe bele mosu. Maibe, ha’u bele hatu’ur ba razoens bo’ot tolu, hanesan tuir mai;

Da-uluk, Profisaun nu’udar professor la (seidauk) garante moris iha futuru. Tanba ne’e, hili dalan nu’udar professor dala-barak sai hanesan alternativas ka ponte ida atu bele sobrevive, molok hetan fali profisaun seluk ne’ebe bele garante sira-nia moris iha futuru. Ba ida ne’e, barak hili dalan sai professor parte-tempu (part time) de’it. Professor barak, dala-barak tengki abandona alonus sira, la’os tanba sira nia hakarak, maibe liu-liu tanba ejizensia necesidades ne’ebe obriga. Professor barak tenki buka “rendimentu” adisional atu bele garante sustentabilidade ba sira nia moris (familia). Nune’e, sira nunka foku hala’o sira nia kna’ar nu’udar professor ida. Tanba-sa maka nune’e?

Da-ruak, Professor “la’os” profisaun. Timor-oan barak ne’ebe remata ona sira nia estudu iha ensinu superior (barak mos iha de’it ensinu sekundariu) dala barak preukupa  liu ho kampu servisu. Tanba Timor-Leste nu’udar nasaun “sei menus” kampu servisu, nune’e formadu no licenciadu barak haré’e eskola hanesan kampu servisu ida. Licensiadu barak hatama aplikasaun iha eskola sira, no “obriga an” de’it ba hanorin alunos sira. Maske sira hatene katak, atu sai professor ida tenki iha antesedente iha area edukasaun ou iha koñesementu pedagojia ne’ebe suficiente, maibe ba sira “la-iha” obsaun ona. Tanba ne’e, professor ba ema balun la’os hanesan profisaun ida ne’ebe presiza hala’o ho professional.

Da-tolu, Sai professor la’os tanba vokasaun. Timor-oan balun sai professor, la’os tanba sira hakarak (iha duni vokasaun) atu sai professor, maibe liu-liu tanba atu hetan de’it servisu. Ha’u temi balun, ida ne’e signifika kata sei iha professor barak maka hadomi tebes nia profisaun nu’udar professor hanesan vokasaun hodi dedika sira-nia an tomak atu prepara no dezenvolve rekursu humanu ne’ebe kualidade iha nasaun ida ne’e. Maske professor barak hili dalan ida ne’e nu’udar profisaun ida ba sira, maibe dala-barak sira la iha vokasaun ba sira nia profisaun. Bainhira ema ida la-iha vokasaun ba nia servisu, certu katak nia sei la iha vontade atu aprende no  dezenvolve nia koñesementu nu’udar professor. Se nune’e ona, ita bele imajina ona, sa-ida los maka professor ne’e loron-loron halo?

Maske nune’e, ha’u lakohi hatu’ur ida ne’e hanesan problema, maibe nu’udar dezafius ba ita nu’udar nasaun ida. Vise-Ministru Edukasaun, Abel Ximenes sempre ko’alia nune’e, “lalika haré’e difikuldade hotu ne’ebe ita infrenta hanesan problema, maibe hatú’ur nia (difikuldades) hanesan dezafius”.

Dignifika Professores Hotu
Tuir informasaun ne’ebe iha, governu liu husi Ministeriu Edukasaun mós sei selebra loron mundial ba professores iha tinan 2015 ne’e. Maske sei la selebra iha loron 5 fulan Outubro ne’e, maibe pelu-menus, Ministeriu Edukasaun iha hanoin ne’ebe di’ak atu dignifika professores hotu iha nasaun ida ne’e.

Mai ha’u, la’os selebrasaun ne’e maka importante maibe kontiudu husi selebrasaun ne’e. Sa-ida maka governu sei halo hodi bele dignifika professores hotu iha nasaun ida ne’e? no sa-ida rasik professores ida-ida bele halo hodi dignifika sira nia profisaun? ita hotu bele hein hodi akompaña no kontribui. Maibe, atu dignifika professores sira iha loron especial ida ne’e (dia mundial dos professores), la’os responsabilidade Ministeriu Edukasaun nian de’it.

Entidades hotu (publiku no privadu), tenki hanoin ona oinsa bele dignifika no garante moris-di’ak professor ida-ida nian. Moris di’ak iha ne’e, signifika katak professor ida-ida iha sira nia atividades loron-loron, bele senti orgullu no dignu ho profisaun ne’ebe sira asumi. Salariu ne’ebe dignu, ambiente ne’ebe saudavel, valoriza no tane-as profisaun nu’udar professor, no importante liu maka rekoñesementu ba vokasaun no dedikasaun ne’ebe professor idak-idak iha.

Nune’e mos ba professores hotu. Nu’udar professor, ida-ida tengki hatene no kumpriende sa-ida maka papel prinsipal nu’udar edukador ida. Professores hotu tengki kaer metin papel prinsipal hanesan ha’u temin ona (tuir prinsipiu komun), nu’udar edukador. Professor ida-ida maka tengki dignifika uluk nia-an, molok bele husu mos ba ema seluk atu halo hanesan.


Ikus.
Professor ka docente ka mestri, nu’udar profisaun ida ne’ebe maka kmo’ok tebes. haré’e ho matan-tomak, dala-ruma ita dehan ne’e fasil, maibe la-fasil hanesan sa-ida maka ema barak hanoin? Atu bele eduka individu ida sai ema ida (mendidik manusia menjadi manusia), la-to’o de’it ho matenek no titulu ne’ebe iha, maibe liu-liu presiza iha vokasaun no dedikasaun.

Hahu husi professores iha Pre-Eskolar, Ensinu Baziku, Ensinu Sekundariu to’o Ensinu Tersiariu ka Ensinu Superior, hotu-hotu ho nia papel no fungsaun ne’ebe la hanesan. Maibe, sira (professores) ida-ida iha papel ne’ebe importante no fundamentu tebes ba futuru nasaun ida ne’e nian. Papel ne’ebe importante no fundamentu ne’e, presiza hala’o ho vokasaun no dedikasaun. Bainhira individu ida hili dalan sai professor hanesan vokasaun ida, klaru katak nia hadomi no sincero hodi dedika nia-an tomak, hanorin no dezenvolve jerasaun futuru.

Lós duni katak, papel professor hotu, ohin loron (prezente) no ba-oin (futuru) sei hakat liu kruzamentu no ai-tarak ne’ebe naruk i barak tebes. Kualifikasaun professional, koñesementu pedagojia, abilidade lingua (Tetum no Portugues), ejizensi moris-di’ak, no seluk tan, sei sai hanesan bareira bo’ot ida ne’ebe satan hela professor sira. Maske nune’e, ita hotu konciente katak la-iha dezafiu ida maka la-bele hakat liu. Buat hotu presiza tempu no hakat liu husi prosesu ida. Professor hotu tenki fiar katak, governu liu husi Ministeriu Edukasaun, sempre esforsu atu haraik moris ne’ebe dignu ba hotu-hotu. Hakat nei-neik, maibe la’o bei-beik. La’o ba futuru ne’ebe di’ak liu.

Aproveita oportunidade iha selebrasaun loron mundial ba professores, ha’u hakarak hato’o apresiasaun, agradesementu, obrigado wa’in no hakru’uk ho respeitu tomak ba professores hotu ne’ebe maka sakrifika no dedika ona sira nia tempu no moris tomak hodi eduka, hanorin, orienta, dirigi, treina, analiza no avalia jerasaun futuru nasaun doben ida ne’e. Timor-Leste hein nafatin imi (professores) hotu nia sakrifisiu no dedikasaun hodi hanorin no dezenvolve jerasaun futuru ida ne’ebe iha kualidade no kompetividade, liu-liu iha moral no ètika ne’ebe di’ak.

Atu taka,  permite ha’u atu hato’o de’it liafuan badak ida, “Professores hotu, imi iha direitu atu ejizi sa-ida maka sai imi nia direitu. Maibe, keta haluha mos imi nia dever. Hanoin ba, futuru nasaun doben ida ne’e, depende tebes ba sa-ida maka imi (professores) sei “kúda” (hanorin) hela iha alunos idak-idak nia kakutak (otak). Reflekte ba, “Fini di’ak sei fo fuan ne’ebe di’ak, Fini àt sei fo fuan ne’ebe la-di’ak”.



Notas; E-Mail; zecunha_bcu@yahoo.com, Telp; 78361688.

21 September 2015

NASAUN FUMADOR

TIMOR-LESTE NASAUN FUMADOR
(Bainhira La-Iha Solusaun, Perigu Bo’ot Sei Mosu)


Husi: António J. Castro da Cunha

Timor-Leste nasaun fumador. Ida ne’e maka estÍgma ne’ebe ohin loron ita nia nasaun tenki simu. Ha’u la-hatane los, ita tenki orgullu tanba sai nasaun fumador númeru uno ka triste ho situasaun ida ne’e? karik ita orgullu, sa ida maka ita manang ka hetan? Ou karik triste, ita lakon los sa ida?

Tuir dadus ne’ebe iha, persentazem timor-oan konsumu tabaku husi tinan ba tinan sa’e bei-beik. Bazeia ba dadus publikasaun científika husi the Journal of American Medical Association (JAMA), ne’ebe maka publika mós iha media nasional sira semana hirak liuba, hatudu katak 33% populasaun Timor-Leste ne’e fumador. Husi total ne’e, fumador mane de’it maka nia persentazem 61%, bo’ot liu iha mundo (haré’e husi proporsionalidade).

Populasaun Timor-Leste, tuir census 2010 iha 1,2 miloens. Ida ne’e atu esplika mós katak populasaun fumador oras ne’e iha mais-menus 396,000 pesoas. Husi númeru ne’e, fumador mane de’it iha 241,560 pesoas. Realidae seluk husi dadus ne’e mos hatudu katak, timor-oan ho idade husi tinan 15 to’o 49 kuaze 94% (Mane 89,5%, Feto 4,5%) nu’udar fumador. Dadus seluk ne’ebe halo ita hotu senti estrañu liu tán, labarik minoridade fumador sira entre tinan 13 to’o 15, kuaze 50%.

Situasaun ida ne’e, lori ha’u atu tenta fó hanoin badak ida, liu husi perspetiva rua. Perspetiva ekonómia no estilus moris (life style) timor-oan sira nian.

Perspetiva Ekonómia.
Bainhira Timor-Leste hetan fali nia Ukun Rasik An iha 2002, iha momentu ne’eba kedas, “odamatan” nakloke ba ema husi nasaun seluk (emprezarius no negosiantes) atu mai. Ema husi antesedentes oin-oin hakat ona no sei kontinua mai nasaun ki’ik no foun ida ne’e. Governo kontinua dudu maka’as dezenvolvimentu atividades ekonómika. Hirak ne’e hotu ho hanoin ida de’it, atu povu nasaun doben ida ne’e hetan lalais moris di’ak.

Tuir dadus husi Central Intelligence Agency Estadus Unidos da America, GDP per kapita, ka rendimentu per kapita iha Timor-Leste iha tinan 3 ikus ne’e sa’e, maske ladún signifikante. GDP 2012 iha US $ 4,400, 2013 iha US $ 4,600 no 2014 iha 4,900.

Rendimentu per kapita ne’ebe sa’e, halo mós Poder de Compra povu Timor-Leste iha tinan 3 ikus (2012-2014) sa’e hela de’it. Iha tinan 2012, poder de compra iha Timor-Leste US $ 5.401 biliaun, 2013 sa’e ba US $ 5.693 no 2014 to’o iha US $ 6.066 biliaun (Fontes: Central Intelligence Agency.US).  Husi dadus ne’e, household consumption (kunsumu uma-kain) hetan persentazem 21,9%, as liu item konsumu sira seluk. Ida ne’e signifika sa ida? Ida ne’e signifika katak demanda Uma-Kain Timor-Leste ba konsumu bo’ot tebes. Husi oklu ekonómia nian, ida ne’e di’ak tanba bele “provoka” movimentu ekonómika iha nasaun ida ne’e positivamente.

Ita halo kalkulasaun simples ida. Bazeia ba dadus ne’ebe iha, loron ida de’it, iha Timor-Leste laran tomak, mane fumador sira gasta osan hamutuk US $ 24,156/lulun/loron). Kuandu ita multiplika ba tinan ida, mane fumador hotu gasta US $ 8,696,160/lulun/tinan. Se loron ida ema ida fuma tabaku masu ida, ho presu media US $ 1,00, maka iha tinan ida sei gasta osan hamutuk US $ 86,961,600/masu/tinan. Montante orsamentu ida ne’e kontribui 6,55% ba konsumu uma-kain.


Ida ne’e signifika sa-ida? Tanba poder de compra povu Timor-Leste sa’e, maka povu hakarak utiliza osan hirak ne’ebe sira iha hodi satisfas sira nia hakarak no neceseidades. Bainhira hakarak no necesidades bo’ot, maka prokura ou demanda mos aumenta. Agora liga ho konsumu tabaku, ne’e iha korelasaun ne’ebe forte liu ho hakarak (wants) ema idak-idak nian (life style).

Tabaku iha ni-nia merkadu propriu rasik. Tabaku, nu’udar produtu importasaun, fó mos receitas ba iha estadu Timor-Leste. Tabaku mós halo timor-oan barak ne’ebe uluk la’os “ema ida” oras ne’e sai ona “ema ruma”. Barak husi sira fa’an tabaku hahu husi masu ida, gerobak ida to’o loja bo’ot. Iha dala ninin, gerobak roda tolu sempre hamrik ho tabaku. Tanba ne’e, ha’u hanoin, husi aspeitu ekonómika (mikro), tabaku fó mós “vantagem” no “benfesiu” ba povu kbi’it laek sira atu hatutan sira nia vida, maske iha parte seluk provoka mos despezas (gastus) ne’ebe bo’ot husi konsumedores.

Estilus Moris
Nu’udar nasaun ne’ebe hetan fali nia independensia iha era mileniu (globalizasaun), timor-oan barak la’o no infrenta kedas situasaun moris ne’ebe diferente. Oferta husi merkadu global ne’ebe mai ho produtus marka oin-oin, halo timor-oan barak “nakfilak” an iha sira pensamentu no atetudi loron-loron.

Estilus moris timor-oan maioria ohin loron, iha mudansa “radikal” tebes. Mundo globalizadu iha ne’ebe buat hotu instan (fasil) no otomatiku, halo timor-oan barak “haluha” prosesu moris natural nian. Estilus moris timor-oan barak ohin loron, ita bele temin estilus konsumptivu. No estilus moris ida maka fuma tabaku ne’e duni.

Fuma tabaku, los tebes, nú’udar direitu ema idak-idak nian. La iha ema ida maka bele bandu. Dadus ne’ebe mai husi JAMA, hatudu oinsa timor-oan barak depende maka’as tebes ba tabaku. Iha konvivensia loron-loron, ita haré’e maluk fumador sira ne’e sempre utiliza termus hirak hanesan L.A = La fuma Araska (refere ba tabaku marka L.A), la fuma kakutak (hanoin) la la’o, la fuma moris senti hanesan la kompletu, ho tabaku lulun ida nia su’ar maka bele halakon stress, no liafuan seluk tán. Brevemente, ema fumador idak-idak fuma tabaku ho objetivu ne’ebe la hanesan.

Marka tabaku ne’ebe oin-oin, sai mós hanesan sasukat ba ema idak-idak iha sira nia kovive loron-loron. Marlboro, L.A Lights, Djarum Super, no seluk tan, nu’udar marka tabaku hirak ne’ebe hatudu mos oinsa ema ne’e nia karakter no moris social.

Fila fali ba Timor-Leste nu’udar nasaun fumador númeru uno. Ita hotu tenki hanoin duni, tanba númeru fumador ba labarik minoridade sira, nia persentazem to’o kedas 50%. Tinan 5 no 10 mai sira sai jovens no adultu, no sei kaer mos papel importante iha dezenvolvimentu nasaun ida ne’e nian. Se ita fiar katak, tabaku ne’e fo impaktu ne’ebe negativu ba ema nia saude, ita bele imajina katak Timor-Leste iha futuru sei ukun husi jerasaun ida oinsa los?. Tanba sa labarik idade minoridade sira sai fumador? Iha fatores barak, balun maka hanesan; hakarak atu hatudu identidade propriu nu’udar ema (mane),no  influensiadu ho ambiente konvivu loron-loron nian.

Situasaun hirak ne’e, tenki hetan atensaun ne’ebe maka sériu, la’os de’it husi governo, maibe liu-liu husi Inan-Aman, komunidade, sociedade no igreja. Situasaun ida ne’e sei sai alarma bo’ot ida ba futuru Timor-Leste iha tinan 10 ou 20 mai. Tanba se ita hotu la kuidadu, Timor-Leste sei tama iha situasaun ida pior liu ohin loron.

Konkluzaun
Númeru fumador iha Timor-Leste, liu-liu ba idade produtivu sira as tebes (94%). Rendimentu per kapita no poder de kompra iha Timor-Leste tinan 3 ikus sa’e hela de’it maske la-dún signifikante. Situasaun ida ne’e, iha korelasaun positivu ho nivel konsumu ne’ebe maka ás mos iha nasaun ida ne’e, inklui konsumu tabaku (6,55%).

Estilus moris povu iha nasaun ida ne’e, ita bele temi, gosta moris dissolutamente (Berfoya-foya). Estilus nu’udar ema (mane) ho diferensia karater, klase social no “intereses”, halo populasaun timor-oan barak “hatudu an” iha konvivensia moris loron-loron. Seidauk tán presaun moris (stress), halo timor-oan barak hili tabaku ho nia su’ar hanesan solusaun ida.

Solusaun
Dadus ne’ebe hatudu husi JAMA, atu fo hatene mai ita katak povu Timor-Leste barak (33%) maka nia moris iha dependensia ba tabaku. Tanba ne’e, jeralmente sei fo impaktu ne’ebe negativu ba saude povu Timor-Leste. Situasaun ida ne’e, obriga ita (governo) tenki buka solusaun.

Iha semana hirak liu-ba, bainhira selebra loron saude mundial, governo liu husi Ministeriu Saude hala’o ona plataforma ida konaba kampaña nasional kontra tabaku. Kampaña ida ne’e halo, ho objetivu atu oinsa prevene fuma tabaku iha nasaun ida ne’e.

Governo no publiku balun fo ona solusaun, ne’ebe bele solusiona problema fumador sira ne’e. Solusaun hirak ne’e hanesan; Regras ne’ebe bandu ema labele fuma iha fatin publiku, hasa’e tabaku nia folin, hasa’e taxa importasaun ba tabako, ou ita mos bele hamenus quota ba importasaun tabaku no bandu tabaku alta nikotina (high nicotine) tama mai merkadu Timor-Leste. Hirak ne’e hotu di’ak, maibe, tuir ha’u nia hanoin ida ne’e la-to’o.

Buat ne’ebe importante liu maka “salva” jerasaun nasaun ida ne’e husi situasaun ne’ebe pior liu iha futuru. Ha’u nia hanoin-lisuk balun, ne’ebe bele soluciona problema fumador hanesan tuir; Aktu da-uluk, Buka no ke’e sai abut problema. Ukun Na’in sira tenki buka hatene, tanba-sa maka timor-oan barak (33%), liu-liu labarik idade minoridade sira sai fumador? Ita tenki buka to’o hetan abut husi situasaun ida ne’e, “la iha ahi-su’ar se ahi la-lakan”. Daruak, Edukasaun Cívika. Importante tebes atu ita kuda kedas husi inisiu, ba timor-oan hotu, liu-liu labarik minoridade sira, konciensia konaba impaktu ne’ebe sei hetan bainhira fuma tabaku. Impaktu ekonómia (despezas) no impaktu saude. Da-tolu, Bandu no Sanksaun ka multa. Tenki iha lei ida rigorozu tebes hodi bandu no fo sanksaun ka multa ba fumador sira, liu-liu fumador idade minoridade. Implementasaun bandu no sanksaun ba fumador, dala-barak kontra-produtivu, tanba de’it implementador lei sira mos “dalaruma” mesak fumador hotu de’it, “la konsege” halo asaun konkreta ruma. Ida ne’e mos presiza hetan atensaun sériu.

Ikus.
Ita tenki hanoin duni ona nasaun ida ne’e nia destinu iha tinan 10 ou 20 mai. Tanba se-lae, ita nu’udar nasaun sei infrenta perigu bo’ot tebes iha oin. Perigu bo’ot hirak hanesan moris mukit no ki’ak aumenta ba bei-beik, dependensia sei sai maka’as liu tan, injustisa social sei buras tebar nafatin no at liu tan, nasaun ida ne’e sei ukun husi jerasaun hirak ne’ebe nakonu ho “Mal-Saude no Mal-Gastus”. Hirak ne’e hotu sei sai hanesan ameasas komun ba ita tomak.

Tanba ne’e, ita la presiza orgullu nu’udar nasaun fumador númeru uno iha mundo. Nune’e mos ita la presiza triste. lós duni katak susar tebes atu bele halakon fumador husi nasaun ida ne’e.  Maske nune’e, ita iha esperansa katak, pelu-menus, tinan 10 mai, bainhira JAMA hasai tan nia rezultadu peskiza foun, Timor-Leste bele iha ona ùltima lugar nu’udar NASAUN FUMADOR.

Ita hotu hein, katak nasaun ida ne’e sei kontinua ukun nafatin husi jerasaun ida ne’ebe la’os de’it iha kualidade (matenek) no responsabilidade (moral di’ak) ba nia-an rasik no ba nia povu, maibe mós IHA SAUDE DI’AK (mental).





E-Mail : zecunha_bcu@yahoo.com, HP, 783616888