JANELA CIENSIA

OPINI (18) EDUKASAUN (14) DESPORTO (13) EKONOMIA (13) Poema (11) POLITICA (10) HISTORIA (4)

7 January 2016

Liga Futebol Amadora (Parte 3)

FUTEBOL NU’UDAR ARTE

Autor; Antonio J. Castro da Cunha

Tinan 2015 ita husik liu dau-dauk no hakat ona iha tinan 2016. La senti, Liga Futebol Amadora (LFA) mos hakat tama ona ba fulan ida. Kuaze klubu futebol iha faze apuramentu ne’e joga hotu ona. Klubu balun kualifikadu ona atu tama ba faze tuir mai. Loron-loron adeptus futebol ne’ebe ba estadio municipal Dili hasai netik mínimu 50 centavos to’o 10 dollar, hodi ba asiste talentu “kampu matak” tomak. Komesa iha naroman ona, klubu ne’ebe de’it maka sei hakat ba faze tuir mai.
Husi ha’u nia observasaun, no lian balun ne’ebe ha’u rona bainhira asiste jogus diretamente iha estadio municipal de Dili, adeptus sira hahu temi klubu favoritu ba kampiaun 1a. LFA ne’e. Klubu hirak ne’e maka hanesan FC Porto Taibessi, FC. Carsae, FC Ponta Leste, FC Academica, FC Cacusan, FC DIT, FC Zebra, Benfica SLB, FC Aitana no FC Nagarjo. Los duni katak, talves sedu liu hateten klubu hirak ne’ebe temin ne’e nu’udar favoritu kampiaun, maibe haree husi klasifikasaun provizoriu no liu-liu jogus ne’ebe jogadores sira hatudu ona iha kampu laran, la-sala bainhira ha’u temi klubu hirak ne’e nu’udar favoritu.
Ha’u sei la ko’alia konaba oinsa forsa husi klubu hirak ne’e. Maske nune’e, ha’u haree katak prezensa klubu hirak ne’e halo adeptus sira animadu tebes atu ba asiste. Tanba sa? Tanba klubu hirak ne’e iha “kualidade”. Jogadores husi klubu hirak ne’e “kumpriende” konaba sa-ida maka tebe-bola no oinsa “anima” adeptus tomak iha estadio laran.

Jogador Maka Protagonista
Futebol maka desportu ne’ebe iha influensia bo’ot liu iha mundo. Ema barak prontu “gasta” sira nia osan no tempu atu bele asiste jogu ida ne’e, tantu diretamente iha estadio nune’e mos husi kanal televizaun. Kustu ne’ebe ema hirak ne’e gasta, la’os atu hasai de’it sira nia gostu. La’os mos tanba sira nia fanatismu nu’udar fans no amante. Maibe, liu-liu tanba “valor adisional” ne’ebe talentu futebolista tomak hatudu iha kampu-matak laran. Valor adisional ne’e maka ita temin “arte de futebol”, no jogadores maka sai hanesan protagonista.
Nu’udar fans, amante no adeptus ha’u sempre asiste jogus futebol, tantu diretamente iha estadio nune’e mos husi televizaun. Dala ruma ha’u senti “hipnotizadu” husi jogus ne’ebe iha. Dala barak ita la senti, oras ida ho balun (90 minutus) la’o lais tebes. Tanba sa? Tanba jogus hirak ne’e animadu tebes duni. Jogadores sira hatudu duni sira nia talentu nu’udar futebolista. Tamba ne’e ita bolu sira nu’udar “protagonista kampu-matak”.
Fans futebol hotu hatene klubu bo’ot barak ne’ebe famouzu tebes iha mundo. Maibe, ha’u bele temi ha’u nia klubu favoritu Barcelona. Nu’udar fans El-Barca, ha’u kuaze asiste jogus hotu Barcelona nian (liu husi kanal televizaun de’it..hahaha). Ha’u “hatene” oituan konaba historia klubu ida ne’e. El-Barca sempre hahoris fitun jogador ne’ebe famouzu iha mundo. Ha’u bele temi jogador famouzu balun ne’ebe joga no mosu iha klubu Barcelona hanesan; Diego Armando Maradona, Romario Faria, Ronaldo Luis Nazario, Rivaldo, Luis Figo, Ronaldinho, no ikus liu trio MSN (Messi, Suarez no Neymar). Jogador hirak ne’ebe ha’u temi ne’e, hotu-hotu hetan ona premiu nu’udar melhor jogador iha europa no mundo (Ballon D’Or), exceptu Suarez no Neymar (kandidatu tinan ida ne’e) maka seidauk.
Sira nia talentu bele hipnotiza duni fans no adeptus futebol tomak. Sira nia talentu halo fans futebol barak konta husi tempu ba tempu. Fitun kampu-matak hirak ne’e“dansa” duni ho bola. Sira halo historia iha kampu-matak laran. No sira nia historia la-lakon ho tempu ne’ebe la’o liu.
Agora, ita dada fali mai liga domestiku ne’ebe oras la’o dau-dauk. La senti, Liga Futebol Amadora (LFA) tama ona ba fulan ida. Faze apuramentu mos atu liu da-dauk. Ha’u mos haree katak “fitun futebolista” Timor-Leste komesa “mosu” dau-dauk ona. Maibe, publiku, liu-liu fans no adeptus futebol tomak seidauk hatene sira. Fitun futebolista hirak ne’e “subar a’an” hela. Agora oinsa maka fitun futebolista hirak ne’e bele mosu mai publiku? Iha ne’e, papel Komisaun LFA importante tebes.
Los duni katak media nasional sira (Jornal, Radio no Televizaun) sempre fo sai iha notisia konaba rezultadu husi jogos LFA. Ha’u akompaña jornal nasional hanesan Timor-Post ne’ebe fo espasu luan ba LFA, nune’e mos STL ne’ebe fo espasu naton. Maske nune’e, ha’u nia observasaun nota katak media hirak ne’e seidauk “explora” di-diak fitun jogador ne’ebe mosu iha faze apuramentu ne’e. Mai ha’u, media la-sala. Komisaun LFA maka tengki foti “espasu” hodi hamosu talentu fitun futebolista hirak ne’ebe iha. Ita tengki hahu ona valoriza jogador sira iha LFA ne’e. Sé la’os ita maka fo valor ba talentu fitun jogador hirak ne’e, sé-fali?

Treinador Maka Arquitektu.
Treinador ida iha klubu futebol, nia papel importante tebes. Treinador ka iha klubu barak inklui klubu sira iha LFA ne’e temi dehan Manager, maka xave ba hahoris talentu fitun jogador sira. La’os ne’e de’it. Koñesementu, kapasidade no abilidade husi treinador (manager) mos importante tebes hodi hatu’ur fundamentu identidade no filosofi futebol ba klubu ne’e rasik.
Fans no amantes klubu El-Barca hatene di’ak manager ne’ebe hatu’ur identidade no filosofi “tiki-taka”? los tebes, Pep Gurdiola ne’ebe maka oras ne’e sai fali “arquitektu” ba klubu Bayern Munich. Ita mos hatene Manager Alex Ferguson iha Manchester United, Arsene Wenger iha Arsenal, Jose Mourinho, Gus Hidink, Marcelo Lippi, Luis Henrique, Carlo Ancelotti, Luis Filipe Scolari no barak tan.
Liu husi sira nia vizaun, koñesementu, abilidade no determinasaun, ikus mai bele duni “hahoris” talentu-talentu jogador ne’ebe halo adeptus tomak hein sira nia performansia. Liu husi manager hirak ne’e nia liman no ukun mos, ita bele asiste jogus futebol ne’ebe furak no bonito. Estrategia ne’ebe sira iha, apár ho talentu ne’ebe jogador nian, halo jogus sai atraiante tebes ba adeptus no fans futebol tomak.
Ha’u senti haksolok no orgullu tebes, bainhira rona avizu dehan treinador (manager) sira iha klubu LFA ne’e hetan ona certifikadu nu’udar treinador. Ida ne’e hatudu katak, pelu-menus sira iha ona koñesementu no abilidade baziku nu’udar “arquitektu” bola. Maibe, ha’u sei senti “triste” oituan, tanba sei iha klubu balun ne’ebe lakon ho golu barak tebes. Izemplu, FC DIT “lulun” AD União 11-1.
Mai ha’u, la’os kestaun golu barak ne’e. Maibe, liu-liu oinsa koñesementu no kapasidade manager nian atu forma estrategia tuir talentu no abilidade ne’ebe jogador idak-idak iha. Manager ida tengki iha kapasidade atu organiza tempo ka ritmu jogus husi klubu ne’ebe nia lidera. Bainhira, oinsa no halo-nusa maka jogador sira halo atake, kontra-atake, dada-tempu, halo subtituisaun ba jogador no seluk. Koñesementu no kapasidade husi manager hirak ne’e hotu maka halo futebol sai hanesan arte ida ne’ebe furak iha adeptus no fans tomak nia matan.

Estrategia no Tatika
Futebol ne’ebe furak, maka kombinasaun entre estrategia briliante no tatika excelente. Se maka forma estrategia? Klaru katak manager maka iha papel prinsipal liu. Tuir matenek na’in ida naran Karl Von Clausewitz, hateten katak estrategia nu’udar arte ida ne’ebe utiliza hodi halo funu no manang funu. No tatika katak oinsa utiliza soldado iha funu-laran. Iha futebol estrategia forma husi manager (coach) no tatika implementa husi jogadores idak-idak (11 vs 11) ne’ebe joga iha kampu laran. Manager tengki iha duni kapasidade atu monta jogador ida tuir talentu (pozisaun) ne’ebe nia iha.
Iha futebol, manager ka coach maka deside estrategia sa-ida maka klubu futebol ida sei uza no jogadores ho talentu ne’ebe nia iha sei interpreta no implementa iha kampu laran. Ida ne’e maka ita bolu dehan tatika. Estrategia husi manager bele la’o ho susesu bainhira jogadores idak-idak, la’os de’it iha talentu ne’ebe briliante maibe mos iha inteligensia (tatika) ne’ebe excelente hodi intepreta no implementa.
Atu bele deside estrategia sa-ida maka klubu ida sei uza, iha fatores barak ne’ebe bele tetu. Maibe, buat ne’ebe importante liu maka hatene no kuñese idak-idak (klubu) nia forcas no frakezas i hatene no kuñese adversariu (“inimigu”) nia forsa i frakezas.
Filosofu ida husi Xina naran Sun Tzu hateten nune’e “Know your enemy, know your self, your victory will never be endangered. Know the ground, know the weather, your victory will then be total.

Ikus
Tebes duni, futebol la’os nu’udar desportu ida de’it. Futebol sai ona hanesan divertimentu ida ne’ebe halo ema rihun ba rihun senti “hipnotizadu”. Futebol sai hanesan arte ida ona. Atu bele asiste jogu futebol ida, iha kazu barak hatudu ema prontu lakon nia tempu, osan no servisu. Tanba futebol mos, funu bele “para” provizoriu.
Maske nune’e, jogus sei sai la-furak atu haree, bainhira ita la-konta ho arbitru ho nia adjuntu rua nia papel. Kapasidade arbitru atu lidera jogu futebol sei determina mos beleza husi jogu ne’e rasik. Arbitru nia desizaun la’os de’it tengki satisfas jogadores no manager klubu, maibe mos adeptus ne’ebe asiste diretamente iha esatdio laran.
Prezensa adeptus sira iha esatadio laran maka halo jogus ida sai furak liu tan. Yel, yel ne’ebe fans no adeptus sira “hananu i hakilar” hanesan ahi-kose ne’ebe sunu jogadores nia espiritu atu hatudu sira nia talentu. Kompara ho modo ne’ebe la kompletu (la-midar) bainhira sei-dauk tau masin/masako, nune’e mos jogu futebol ida sei la furak bainhira la iha adeptus ne’ebe fo suporta diretamente ba sira nia klubu joga iha kampu laran.
Futebol bele sai hanesan arte ida, depende tebes ba Manager no Jogadores sira. Presiza mos kapasidade arbitru atu lidera jogus ho determinasaun no honestidade. Fans no adeptus futebol sira ne’ebe asiste diretamente jogus iha Estadio laran, hola parte importante liu atu halo jogu ida sai moris no furak iha matan. Ita hotu hein katak futebol Timor-Leste bele ofereses jogus ne’ebe nakonu ho arte.

Bravo Futebol Timor-Leste, Bravo Talentu Fitun Jogadores hotu.***

No comments: