FUTEBOL NU’UDAR
ARTE
Autor; Antonio J. Castro da Cunha
Tinan
2015 ita husik liu dau-dauk no hakat ona iha tinan 2016. La senti, Liga Futebol
Amadora (LFA) mos hakat tama ona ba fulan ida. Kuaze klubu futebol iha faze
apuramentu ne’e joga hotu ona. Klubu balun kualifikadu ona atu tama ba faze
tuir mai. Loron-loron adeptus futebol ne’ebe ba estadio municipal Dili hasai
netik mínimu 50 centavos to’o 10 dollar, hodi ba asiste talentu “kampu matak”
tomak. Komesa iha naroman ona, klubu ne’ebe de’it maka sei hakat ba faze tuir
mai.
Husi
ha’u nia observasaun, no lian balun ne’ebe ha’u rona bainhira asiste jogus
diretamente iha estadio municipal de Dili, adeptus sira hahu temi klubu
favoritu ba kampiaun 1a. LFA ne’e. Klubu hirak ne’e maka hanesan
FC Porto Taibessi, FC. Carsae, FC Ponta Leste, FC Academica, FC Cacusan, FC
DIT, FC Zebra, Benfica SLB, FC Aitana no FC Nagarjo. Los duni katak, talves
sedu liu hateten klubu hirak ne’ebe temin ne’e nu’udar favoritu kampiaun, maibe
haree husi klasifikasaun provizoriu no liu-liu jogus ne’ebe jogadores sira
hatudu ona iha kampu laran, la-sala bainhira ha’u temi klubu hirak ne’e nu’udar
favoritu.
Ha’u
sei la ko’alia konaba oinsa forsa husi klubu hirak ne’e. Maske nune’e, ha’u
haree katak prezensa klubu hirak ne’e halo adeptus sira animadu tebes atu ba
asiste. Tanba sa? Tanba klubu hirak ne’e iha “kualidade”. Jogadores husi klubu
hirak ne’e “kumpriende” konaba sa-ida maka tebe-bola no oinsa “anima” adeptus
tomak iha estadio laran.
Jogador Maka Protagonista
Futebol
maka desportu ne’ebe iha influensia bo’ot liu iha mundo. Ema barak prontu
“gasta” sira nia osan no tempu atu bele asiste jogu ida ne’e, tantu diretamente
iha estadio nune’e mos husi kanal televizaun. Kustu ne’ebe ema hirak ne’e
gasta, la’os atu hasai de’it sira nia gostu. La’os mos tanba sira nia fanatismu
nu’udar fans no amante. Maibe, liu-liu tanba “valor adisional” ne’ebe talentu
futebolista tomak hatudu iha kampu-matak laran. Valor adisional ne’e maka ita
temin “arte de futebol”, no jogadores maka sai hanesan protagonista.
Nu’udar
fans, amante no adeptus ha’u sempre asiste jogus futebol, tantu diretamente iha
estadio nune’e mos husi televizaun. Dala ruma ha’u senti “hipnotizadu” husi
jogus ne’ebe iha. Dala barak ita la senti, oras ida ho balun (90 minutus) la’o
lais tebes. Tanba sa? Tanba jogus hirak ne’e animadu tebes duni. Jogadores sira
hatudu duni sira nia talentu nu’udar futebolista. Tamba ne’e ita bolu sira
nu’udar “protagonista kampu-matak”.
Fans
futebol hotu hatene klubu bo’ot barak ne’ebe famouzu tebes iha mundo. Maibe,
ha’u bele temi ha’u nia klubu favoritu Barcelona. Nu’udar fans El-Barca, ha’u
kuaze asiste jogus hotu Barcelona nian (liu husi kanal televizaun
de’it..hahaha). Ha’u “hatene” oituan konaba historia klubu ida ne’e. El-Barca
sempre hahoris fitun jogador ne’ebe famouzu iha mundo. Ha’u bele temi jogador
famouzu balun ne’ebe joga no mosu iha klubu Barcelona hanesan; Diego Armando
Maradona, Romario Faria, Ronaldo Luis Nazario, Rivaldo, Luis Figo, Ronaldinho,
no ikus liu trio MSN (Messi, Suarez no Neymar). Jogador hirak ne’ebe ha’u temi
ne’e, hotu-hotu hetan ona premiu nu’udar melhor
jogador iha europa no mundo (Ballon D’Or), exceptu Suarez no Neymar (kandidatu
tinan ida ne’e) maka seidauk.
Sira
nia talentu bele hipnotiza duni fans no adeptus futebol tomak. Sira nia talentu
halo fans futebol barak konta husi tempu ba tempu. Fitun kampu-matak hirak ne’e“dansa”
duni ho bola. Sira halo historia iha kampu-matak laran. No sira nia historia
la-lakon ho tempu ne’ebe la’o liu.
Agora,
ita dada fali mai liga domestiku ne’ebe oras la’o dau-dauk. La senti, Liga
Futebol Amadora (LFA) tama ona ba fulan ida. Faze apuramentu mos atu liu
da-dauk. Ha’u mos haree katak “fitun futebolista” Timor-Leste komesa “mosu”
dau-dauk ona. Maibe, publiku, liu-liu fans no adeptus futebol tomak seidauk
hatene sira. Fitun futebolista hirak ne’e “subar a’an” hela. Agora oinsa maka
fitun futebolista hirak ne’e bele mosu mai publiku? Iha ne’e, papel Komisaun
LFA importante tebes.
Los
duni katak media nasional sira (Jornal, Radio no Televizaun) sempre fo sai iha
notisia konaba rezultadu husi jogos LFA. Ha’u akompaña jornal nasional hanesan
Timor-Post ne’ebe fo espasu luan ba LFA, nune’e mos STL ne’ebe fo espasu naton.
Maske nune’e, ha’u nia observasaun nota katak media hirak ne’e seidauk “explora”
di-diak fitun jogador ne’ebe mosu iha faze apuramentu ne’e. Mai ha’u, media
la-sala. Komisaun LFA maka tengki foti “espasu” hodi hamosu talentu fitun
futebolista hirak ne’ebe iha. Ita tengki hahu ona valoriza jogador sira iha LFA
ne’e. Sé la’os ita maka fo valor ba talentu fitun jogador hirak ne’e, sé-fali?
Treinador Maka
Arquitektu.
Treinador
ida iha klubu futebol, nia papel importante tebes. Treinador ka iha klubu barak
inklui klubu sira iha LFA ne’e temi dehan Manager, maka xave ba hahoris talentu
fitun jogador sira. La’os ne’e de’it. Koñesementu, kapasidade no abilidade husi
treinador (manager) mos importante tebes hodi hatu’ur fundamentu identidade no
filosofi futebol ba klubu ne’e rasik.
Fans
no amantes klubu El-Barca hatene di’ak manager ne’ebe hatu’ur identidade no
filosofi “tiki-taka”? los tebes, Pep Gurdiola ne’ebe maka oras ne’e sai fali
“arquitektu” ba klubu Bayern Munich. Ita mos hatene Manager Alex Ferguson iha
Manchester United, Arsene Wenger iha Arsenal, Jose Mourinho, Gus Hidink,
Marcelo Lippi, Luis Henrique, Carlo Ancelotti, Luis Filipe Scolari no barak
tan.
Liu
husi sira nia vizaun, koñesementu, abilidade no determinasaun, ikus mai bele
duni “hahoris” talentu-talentu jogador ne’ebe halo adeptus tomak hein sira nia
performansia. Liu husi manager hirak ne’e nia liman no ukun mos, ita bele
asiste jogus futebol ne’ebe furak no bonito. Estrategia ne’ebe sira iha, apár
ho talentu ne’ebe jogador nian, halo jogus sai atraiante tebes ba adeptus no
fans futebol tomak.
Ha’u
senti haksolok no orgullu tebes, bainhira rona avizu dehan treinador (manager)
sira iha klubu LFA ne’e hetan ona certifikadu nu’udar treinador. Ida ne’e
hatudu katak, pelu-menus sira iha ona koñesementu no abilidade baziku nu’udar
“arquitektu” bola. Maibe, ha’u sei senti “triste” oituan, tanba sei iha klubu
balun ne’ebe lakon ho golu barak tebes. Izemplu, FC DIT “lulun” AD União 11-1.
Mai
ha’u, la’os kestaun golu barak ne’e. Maibe, liu-liu oinsa koñesementu no
kapasidade manager nian atu forma estrategia tuir talentu no abilidade ne’ebe
jogador idak-idak iha. Manager ida tengki iha kapasidade atu organiza tempo ka
ritmu jogus husi klubu ne’ebe nia lidera. Bainhira, oinsa no halo-nusa maka
jogador sira halo atake, kontra-atake, dada-tempu, halo subtituisaun ba jogador
no seluk. Koñesementu no kapasidade husi manager hirak ne’e hotu maka halo
futebol sai hanesan arte ida ne’ebe furak iha adeptus no fans tomak nia matan.
Estrategia no
Tatika
Futebol
ne’ebe furak, maka kombinasaun entre estrategia briliante no tatika excelente.
Se maka forma estrategia? Klaru katak manager maka iha papel prinsipal liu.
Tuir matenek na’in ida naran Karl Von Clausewitz, hateten katak estrategia
nu’udar arte ida ne’ebe utiliza hodi halo funu no manang funu. No tatika katak
oinsa utiliza soldado iha funu-laran. Iha futebol estrategia forma husi manager
(coach) no tatika implementa husi
jogadores idak-idak (11 vs 11) ne’ebe joga iha kampu laran. Manager tengki iha
duni kapasidade atu monta jogador ida tuir talentu (pozisaun) ne’ebe nia iha.
Iha
futebol, manager ka coach maka deside
estrategia sa-ida maka klubu futebol ida sei uza no jogadores ho talentu ne’ebe
nia iha sei interpreta no implementa iha kampu laran. Ida ne’e maka ita bolu
dehan tatika. Estrategia husi manager bele la’o ho susesu bainhira jogadores
idak-idak, la’os de’it iha talentu ne’ebe briliante maibe mos iha inteligensia
(tatika) ne’ebe excelente hodi intepreta no implementa.
Atu
bele deside estrategia sa-ida maka klubu ida sei uza, iha fatores barak ne’ebe
bele tetu. Maibe, buat ne’ebe importante liu maka hatene no kuñese idak-idak
(klubu) nia forcas no frakezas i hatene no kuñese adversariu (“inimigu”) nia
forsa i frakezas.
Filosofu
ida husi Xina naran Sun Tzu hateten nune’e “Know
your enemy, know your self, your victory will never be endangered. Know the
ground, know the weather, your victory will then be total.
Ikus
Tebes
duni, futebol la’os nu’udar desportu ida de’it. Futebol sai ona hanesan
divertimentu ida ne’ebe halo ema rihun ba rihun senti “hipnotizadu”. Futebol
sai hanesan arte ida ona. Atu bele asiste jogu futebol ida, iha kazu barak
hatudu ema prontu lakon nia tempu, osan no servisu. Tanba futebol mos, funu
bele “para” provizoriu.
Maske
nune’e, jogus sei sai la-furak atu haree, bainhira ita la-konta ho arbitru ho nia
adjuntu rua nia papel. Kapasidade arbitru atu lidera jogu futebol sei determina
mos beleza husi jogu ne’e rasik. Arbitru nia desizaun la’os de’it tengki
satisfas jogadores no manager klubu, maibe mos adeptus ne’ebe asiste
diretamente iha esatdio laran.
Prezensa
adeptus sira iha esatadio laran maka halo jogus ida sai furak liu tan. Yel, yel
ne’ebe fans no adeptus sira “hananu i hakilar” hanesan ahi-kose ne’ebe sunu
jogadores nia espiritu atu hatudu sira nia talentu. Kompara ho modo ne’ebe la
kompletu (la-midar) bainhira sei-dauk tau masin/masako, nune’e mos jogu futebol
ida sei la furak bainhira la iha adeptus ne’ebe fo suporta diretamente ba sira
nia klubu joga iha kampu laran.
Futebol
bele sai hanesan arte ida, depende tebes ba Manager no Jogadores sira. Presiza
mos kapasidade arbitru atu lidera jogus ho determinasaun no honestidade. Fans
no adeptus futebol sira ne’ebe asiste diretamente jogus iha Estadio laran, hola
parte importante liu atu halo jogu ida sai moris no furak iha matan. Ita hotu
hein katak futebol Timor-Leste bele ofereses jogus ne’ebe nakonu ho arte.
Bravo
Futebol Timor-Leste, Bravo Talentu Fitun Jogadores hotu.***
No comments:
Post a Comment