Mesak
Kalan ne'e hau senti mesak los,
la'os tamba o la iha hau nia sorin,
la'os tamba o dok husi hau,
maibe, laran ne'e maka senti mesak los.
Kalan ne'e mesak senti malirin los,
la'os tamba o la haku'ak hau,
la'os tamba o la hamaluk hau,
maibe, laran ne'e maka senti malirin los.
tebes, kalan ne'e hau senti mesak los,
tebes, kalan ne'e hau senti malirin los,
mesak iha hau laran malirin,
malirin iha hau laran mesak.
28 August 2014
27 August 2014
Micro e Pequenas Empresas Timor-Leste
KOMPLEKSIDADE DEZENVOLVIMENTU
EMPREZAS MIKRO NO KI’IK TIMOR-LESTE IHA KONTEKSTU
MERKADU LIVRE
(SA IDA MAKA GOVERNO HALO ONA I SEI KONTINUA?)
Hakerek Na’in; António JC da Cunha
Observador Dezemvolvimento Micro e Pequenas Empresas
Atual Assessor iha Gabinete Vice-Ministro MCIA
A.
Situasaun Global Emprezarial
Emprezas
mikro no emprezas ki’ik, prinsipalmente lori papel ida fundamentu tebes iha
kontekstu dezenvolvimentu ekónomia nasaun barak iha mundo ne’e. kazu barak
hatudu ona mai ita hotu, bainhira quandu mosu krize tántu pólitika, militar no ekónomia,
emprezas mikro no ki’ik sira hamrik ho abut ne’ebe metin nafatin i kontinua hala’o
sira nia atividades emprezarial hanesan bain-bain. Ida ne’e atu hateten katak,
emprezas mikro no ki’ik, bázikamente ladun hetan afeitasaun no influensia ne’ebe
rezulta husi krize hirak ne’ebe mosu iha mundo ne’e.
Maluk
leitores sira, iha mundo globalizasaun ekónomia ohin loron, ita hotu haré katak
sistema merkadu livre entre nasaun sira iha mundo ne’e sa’e maka’as tebes. atu
hateten katak, nasaun barak, nakloke an hodi simu situasaun ida ne’e atu bele
aselera prosesu dezenvolvimentu ekonómia.
Merkadu
livre ka free market sai hanesan “anju
di’ak no anju at” ba nasaun barak ne’ebe maka adopta sistema ida ne’e. “Anju
di’ak” katak, kauza free market bele
lori “salvasaun” iha aspektu dezenvolvimentu ekónomia ida sustentavel ba nasaun
i lori dezafius ba autor emprezas iha nasaun refere hodi bele senti dezafiadu
liu tán, nune’e bele firme hodi eziste no kompete. “Anju at” katak, kauza free market bele lori “destroisaun” ba
iha ambiente kompetisaun iha nasaun laran i sei influensia autor emprezas hirak
ne’ebe maka la preparadu ou la iha kbi’it no forsa, monu nei-neik i ikus mai
sei “lulun biti alias mate” (taka).
Pur-izemplu,
CAFTA (China-Asean Free Trade Agreement) ne’ebe nasaun sira ASEAN nian halo ho
nasaun China.
Iha
kontekstu ida ne’e, ita hare katak, bainhira nasaun sira ASEAN asina akordu ho
nasaun China, emprezarius xineza barak nadodon tama ba iha nasaun sira ASEAN
nian. Nia impaktu sa ida? Emprezariu (emprezas mikro no ki’ik) barak, hanesan
iha Indonesia “mate no lulun biti” tamba de’it la iha forsa no kbi’it atu
kompete. Produtus sira ne’ebe maka tama husi nasaun China ho folin ne’ebe
baratu liu fali sasan sira nia folin iha nasaun ezistente, sai hanesan kauza ne’ebe
hamosu situasaun difisil ba emprezas ezistente sira. Maske dala barak kualidade
produtus sira husi Xina ne’e la di’ak, maibe emprezarius xineza sira konsege
atrai intereses konsumedores nasaun asean sira.
B. Situasaun
Emprezarial Timor-Leste
Mundo
emprezarial Timor-Leste iha dékade ikus ne’e hatudu ona dínamika no progresu
ne’ebe postivu tebes. Intermus de kuantidade, ita hare katak númeru emprezas
ne’ebe maka registu iha Dirasaun Nacional Comercio Interno i Registu iha tinan
2014 ne’e hamutuk 6.687. Ida ne’e atu fo
hanoin katak, prinsipalmente atividades emprezarial/komersial iha Timor-Leste
hatudu nia paisaun no dezeiju ne’ebe di’ak i positivu tebes.
Tuir
dadus ne’e mos hatudu katak, emprezas mikro ne’ebe maka registu iha 1.249,
emprezas ki’ik iha 3.527, emprezas media 1.723 no emprezas bo’ot iha 188. Kuandu
ita hare fali ba númeru emprezas ne’ebe iha, hatudu mai ita katak tuir lo-los kontribuisaun
ne’ebe emprezas hirak ne’e haraik ba dezenvolvimentu ekónomia Timor-Leste, sai
hanesan indikador ekonomika ida positive hodi reduz numeru dezempregu no hamenus
mukit no ki’ak ne’ebe sei as tebes iha nasaun ida ne’e.
Maibe sa
ida maka akontese? iha realidade, dala barak ita sei rona no hare, katak autor
emprezas sira, liu-liu emprezas mikro no ki’ik timorenses, sei infrenta
situasaun ida difisil ho kompleksidade problemas ne’ebe maka sira iha. Dala
barak ita sei rona autor emprezas sira halerik tamba situasaun difisil ne’ebe
maka sira infrenta i sira la konsege ultrapasa situasaun hirak ne’e.
Situasaun ida oin sa maka ohin loron emprezarius
timorenses sira senti no infrenta? Tuir observasaun pesoal ne’ebe maka durante
ne’e hakerek na’in akompanha, tantu husi media no diretamente iha terrenu, nota
katak iha problemas barak tebes ne’ebe maioria emprezas mikro no ki’ik
Timor-Leste infrenta. Hakerek na’in bele habadak problemas ne’ebe iha ba Pontus
hirak hanesan tuir mai:
1.
Inferior i la fiar an. Bainhira ko’alia ona konaba dezenvolvimentu sira nia
atividades emprezarial, autor emprezas barak senti “alergia” oituan. Maioria
autor emprezas dala barak hateten nune’e “Ami loke kios ka fa’an sasan hanesan
pasa tempu de’it”. Liafuan izemplu ne’e atu esplika mai ita katak dala barak
individu hirak ne’ebe fila lima la iha vontade di’ak atu dezenvolve sira nia
emprezas. Maluk emprezarius sira ne’e dala barak senti inferior ho sira nia an,
tamba ne’e la hare atividades ne’ebe sira halo hanesan atividades professional
maibe adisional de’it.
2.
Jestaun. Observasaun
ne’ebe hakerek na’in halo, nota katak maioria emprezas mikro no ki’ik
timorenses sei fraku tebes iha area jestaun. Por-izemplu iha iha jestaun
negociu no financeiru. Sira mos seidauk iha kbi’it atu halo planu ida simples
no la iha maneira ne’ebe di’ak atu oinsa bele jere sira nia atividades. Izemplu
simples seluk maka, dala barak osan ne’ebe tuir loloos uza ba negociu nian
utiliza fali ba sosa necesidades uma laran nian. Izemplu seluk, patraun
(emprezas nain) dalabarak monopoli hotu atividades sira, hahu husi kaer osan,
fa’an sasan, sosa sasanJestaun ne’ebe maka fraku, refere mos ba iha kualidade
rekursu ema ne’ebe iha.
3.
Kredibilidades.
Kredibilidade sai hanesan obstaklu bo’ot ida ba emprezas mikro no ki’ik hodi
dezenvolve sira nia atividades. Izemplu simples ida maka asesu ba kréditu. Dala
barak ita rona katak emprezas mikro no ki’ik sira susar atu hetan kréditu husi
Banco. Faktor ne’ebe influensia situasaun ida ne’e, alémde rekezitus ne’ebe
kompleksu, influi mos husi fiar ba kapasidades emprezas hirak ne’e selu fila
fali. Entaun, akumulasaun husi buat sira ne’e hotu maka halo kredibilidade husi
emprezas mikro no ki’ik monu i lakon konfiansa husi banku.
4.
Kreatividades no inovasaun. Liga ho sentimentu inferior no la fiar an ne’ebe
maka maiori emprezarius sira iha, fo impkatu bo’ot tebes ba iha sira nia kreatividades
no inovadades. Hakerek na’in nia observasaun, nota katak maioria emprezas
pasivo tebes iha sira nia atividades komercial/emprezarial loron-loron. Hakerek
na’in nota katak, barak husi emprezarius mikro no ki’ik sira ne’e, interese atu
bele haraik ka oferese produtus ne’ebe di’ak ba klientes ka konsumedores.
5.
Espirito Kompetitor. Maioria autor emprezas mikro
no ki’ik la iha espirito atu bele kompete. Dala barak ita rona, auto emprezas
sira halerik no protesta de’it ho prezensa emprezas sira husi estranjeiru.
Situasaun ida ne’e, hatudu katak emprezas timorenses sei susar tebes atu bele
adapta an iha tempu merkadu livre ida ne’e.
Pontus lima (5) iha leten, la signifika emprezas mikro
no ki’ik la iha kbi’it, forsa no kapasidade. Maibe, atu hateten de’it katak,
jeralmente Pontus hirak iha leten maka dala barak halo dezenvolvimentu emprezas
mikro no ki’ik Timor-Leste sai impede ne’ebe ikus mai hamenus vontade nu’udar
emprendedor. Maske Timor-Leste seidauk iha akordu ruma konaba merkadu livre,
maibe realidade ohin loron hatudu mai ita hotu katak emprezas estranjeirus sira
barak no buras tebes iha nasaun ida ne’e.
Maluk leitores sira, ita hotu hatene mo-mos sa
situasaun maka ohin loron ita infrenta. No situasaun hirak ne’e halo estado no
governo Timor-Leste hamrik iha pozisaun ida difisil oituan. Tamba sa? Tamba iha
parte ida, governo hakarak atu dudu dezenvolvimentu ekónomia no dezafia
emprezas timorenses sira atu bele kreativu no inovativu liu tan. Maibe, iha
parte seluk ita mos konciente katak situasaun emprezas timorenses sei infrenta
kompleksidade ne’ebe bo’ot tebes.
C. Organizasaun
Emprezarial Timor-Leste
Oras ne’e
dau-dauk, iha Timor-Leste mosu ona organizasaun ekónomika barak. Jeralmente,
prezensa organizasaun hirak ne’e positivu tebes nu’udar resposta ida atu bele
apoiu governo aselera dezenvolvimentu ekónomia iha nasaun ida ne’e. Ita hotu
hatene sa ida maka Câmara Comércio e Indústria Timor-Leste (CCI-TL), ne’ebe hanesan
sumbrinha ka mahon ba emprezas hotu iha Timor-Leste. Leitores sira mos rona ona
sa ida maka UNAME no UNAPE, Assossiasaun Emprezarial Feto Timor-Leste,
Assossiasaun Emprezarial Xineza Timor-Leste, no seluk tan.
Maibe,
karik ita hotu hato’o kestoens ida? to’o iha ne’ebe ona sira (asosiasaun
emprezarial) nia kontribuisaun ba dezenvolvimentu ekónomia Timor-Leste? ou sa
ida maka sira halo ona hodi dezenvovle emprezas iha Timor-Leste? Sa ida maka
asosiasaun emprezarial hirak ne’e halo hodi bele hamenus (se la bele halakon)
problemas hirak ne’ebe hakerek na’in mensiona ona iha leten?
CCI-TL
nu’udar organizasaun, eziste iha tinan 2010 liu ba nu’udar parceiru prinsipal
ba governu iha prosesu dezenvolvimentu ekónomia. Hakerek na’in fiar katak,
CCI-TL nu’udar mahon ba emprezarius hotu, halo ona buat barak atu dezenvolve
ekónomia iha Timor-Leste. No tuir observasaun, CCI-TL halo duni ona buat ruma. Tinan
hirak ne’e nia laran, ita hotu sempre rona, lée no hare, oinsa CCI-TL hatudu
nia papel hodi luta ba interese emprezariu sira nian. CCI-TL luta maka’as atu
bele konvense governo hodi haraik oportunidade ne’ebe bo’ot liu tan ba
emprezariu timorenses. Maibe, ita hotu konciente katak dala barak emprezarius
timorenses sira seidauk iha aproveitamentu máksimu ba oportunidade hirak ne’ebe
maka governo haraik.
União
Nacional Micro Empresas (UNAME) no União Nacional Pequenas Empresas (UNAPE),
nu’udar organizasaun emprezarial ne’ebe maka iha papel diretamente ho
emprezarius mikro no ki’ik sira iha baze. Organizasaun rua ne’e, sai mos
hanesan parceiro principal governo nian iha prosesu dezenvolvimentu ekónomia
rai laran. Intermus Jestaun, Organizasaun no Administrasaun, UNAME no UNAPE
presiza servisu maka’as no nakloke an atu nune’e bele lori papel ativu liu tan
hodi dezenvolve área emprezas mikro no ki’ik Timor-Leste.
1. UNAME
Sa ida maka
papel UNAME nian? UNAME hanesan
sumbrinha ka mahon ba emprezas mikro, ne’ebe maka lori papel importante ida atu
hakbi’it, hametin no dezenvolve atividades emprezas mikro iha Timor-Leste.
UNAME harii iha loron 09 fulan Marsu tinan 2010. UNAME mós hamahan an iha
CCI-TL ne’ebe hanesan parceiru úniku ba dezenvolvimentu ekónomia. Membrus sira
UNAME nian fahe ba iha fokus grup 8 maka hanesan Kios, Alfayate, Produto Local,
Roda Tolu, Mini Restorante no Mékanika. Membros UNAME husi fokus grup sira ne’e
hamutuk mais ou menus 800.
UNAME hala’o ona servisu barak hodi dezenvolve empreza
mikro sira iha Timor-Leste. maske nune’e, to’o agora ita seidauk hetan progresu
ruma husi atividades ne’ebe maka sira hala’o. Iha faktor barak maka sai hanesan
kauza, tamba sa servisu ne’ebe maka UNAME halo seidauk hatudu progresu ne’ebe
di’ak.
a.
Maske UNAME iha
fokus grup, maibe atividades ne’ebe sira hala’o seidauk fokus.
b.
Strutura UNAME
seidauk sólidu, katak atividades organizasaun sei konsentra liu ba pesoal ida
(presidente UNAME).
c.
Hanesan hateten
ona, UNAME presiza servisu maka’as atu bele hadi’a sira nia Organizasaun,
Jestaun no Administrasaun, atu nune’e bele atinji metas importante maka
sustentabilidade emprezas mikro.
d.
Kualidade rekursu
humanu, sai hanesan impedementu bo’ot tebes ba UNAME.
2.
UNAPE
Sa ida maka
papel UNAPE nian? UNAPE hanesan
sumbrinha ka mahon ba emprezas ki’ik, eziste ho objetivu prinsipal maka
v atu haforsa kapasidade emprezariu ki’ik.
v Dezenvolve ekónomia emprezariu ki’ik.
v Luta ba necesidades emprezariu ki’ik
Oras ne’e, UNAPE harii ona iha disitritu 13 ho
atividades prinsipal tolu maka hanesan komérsiu, agrikultura no indústria.
Númeru membrus UNAPE tuir dadus ne’ebe iha registu ona mais ou menus 5.000
emprezas. Maske nune’e, hanesan UNAME, UNAPE mos presiza servisu maka’as
intermus Organizasaun, Jestaun no Administrasaun. Sa ida maka UNAPE presiza
halo?
v UNAPE presiza fokus ba nia atividades.
v UNAPE presiza dezenvolve nia kreatividades.
v UNAPE presiza hasa’e nia kualidade rekursu humanu, no
v UNAPE presiza hadi’a kualidade organizasaun.
Situasaun hirak ne’ebe maka
ilustra iha leten, fo hanoin mai ita katak emprezas mikro no ki’ik Timor-Leste
sei presiza servisu maka’as atu involve átivamente iha kompetisaun merkadu
livre nian. Se la’e, maka tinan 10 ou 20 mai, ita sei sai “penonton” de’it ba emprezas estranjeirus sira.
D. Papel Estado
no Governo Timor-Leste
Pape
Estado Timor-Leste iha dezenvolvimentu emprezas mikro no ki’ik importante i
vital tebes, hare ba iha realidade ne’ebe maka ohin loron sira (emprezas mikro
no ki’ik) infrenta. Maske emprezas mikro no ki’ik barak eziste liu husi sira
nia kbi’it no forsa rasik, maibe barak husi emprezas hirak ne’e, la konsege
kria sustentabilidade ba sira nia an rasik. Katak, barak husi autor emprezas
sira, liu-liu emprezas mikro, dala barak la hatudu vontade di’ak atu dezenvolve
sira nia emperzas. Hasoru situasaun ida ne’e, sa ida maka governo halo?
Hanoin
hotu ne’ebe maka governo iha ba dezenvolvimentu ekónomia Timor-Leste konsagra
nanis ona iha Konstituisaun da RDTL ne’ebe mos transforma ona iha Plano
Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional (PEDN). Bazeia ba Konstituisaun RDTL no
PEDN, nune’e governo (V Governo Konstitusional) sira halo plano no programa
hodi estabelese kondisaun ekónomiku ida di’ak, saudavel no iha
sustentabilidade.
1.
Konstituisaun da RDTL
Iha konstituisaun da RDTL defini ona ho di’ak tebes
husi artigu ida ba artigu seluk konaba importansia husi dezenvolvimentu
ekónomiku iha Timor-Leste. Konstituisaun da RDTL fo dalan ba entidades hotu,
timorenses no estranjeirus atu bele partisipa ativu iha dezenvolvimentu
ekónomia nasaun RDTL. Iha artigu lubuk ida ne’ebe maka hakerek na’in bele
hato’o ba leitores hotu konaba garante no liberdade ne’ebe Estado Timor-Leste
haraik ba nia sidadaun sira hotu iha prosesu dezenvolvimentu ekónomiku nasional.
a. Artigo 6.0
Objetivu Estadu Nian. Iha artigu 6.0
ne’e hatudu mai ita hotu sa ida de’it maka objetivu husi Estadu hodi dezenvolve
ekónomia nasaun doben RDTL ne’e. Alinea “d” husi artigu ne’e hakerek estadu
“Garante dezenvolvimentu ekónomia, ba progresu siensia no téknika”. Alinea “e”
estadu “harii sosiedade ida ne’ebe hatuur iha justisa social, hodi haki’ak
sidadaun sira nia moris di’ak ba isin no klamar”. Alinea “i” hakerek estadu
“Promove dezenvolvimentu ida ne’ebe nakait kabeer ba setór oin-oin, no mos fahe
loloos produtus nasional sira. Alinea “j” hakerek estadu “Hamoris, promove no
garante biban no leet ne’ebe hanesan ba ema feto no mane”.
b. Artigo 50.0 Direito ba servisu. Iha artigu 50.0
ne’e hatudu mai ita hotu oinsa Estadu Timor-Leste fo liberdade ba nia sidadaun
hotu atu bele hala’o servisu ne’ebe sira hakarak tuir lei ne’ebe vigora ona.
Iha númeru 1 husi artigu ne’e hakerek “Sidadaun hotu-hotu, feto ka mane, iha
direitu no devér atu halo servisu no livre atu halo nia servisu”. Iha númeru 5
hakerek “Estadu haburas kriasaun (haki’ak) kooperativa ba produsaun no fó tane
ba empreza familia nian nu’udar
fatin atu hetan servisu”.
c. Artigo 115.0
Governo Nia Kompetensia. Iha artigu
115.0 hatudu mai ita hotu konaba sa ida maka governu sira (tamba
tinan 5 sempre troka) nia kna’ar hodi kontribui ba iha dezenvolvimentu
ekónomiku nasional. Aline “e” husi artigu ne’e hakerek governo “Halo
regulamentu ba kna’ar ekónomia no mós setór social sira”. Alinea “m” hakerek
governo “Haburas dezenvolvimentu setór kooperativu no mós fo tulun ba produsaun familia nian”. Alinea “n” hakerek governu “Fo
tulun ba inisiativia ekónomiku privadu”. Alinea “o” hakerek governo “Hala’o
kna’ar no mós hola medida ne’ebe presiza ba dezenvolvimentu ekónomia sosiál no
ba necesidade komunidade timor oan sira nian”.
d. Artigo 138.0
Organizasaun Ekónomiku. Iha artigu
138.0 ne’ebe hakerek “Organizasaun ekónomiku Timor-Leste nian hatuur
iha konjugasaun forma komunitaria sira ho liberdade ba inisiativa no jestaun
emprezarial no nia koezistensia ba setór publiku, setór privardu no setór
kooperativu no sosiál iha soin meiu produsaun nian”. Artigu ida ne’e fó biban
sidadaun ekónomiku hotu atu hamutuk estabelese no forma organizasaun ekónomiku
emprezarial atu bele servisu hamutuk ho setór publico, setór privadu no setór cooperativa.
e. Artigo 140.0
Investimentu. Iha artigu 140.0
hakerek “Estadu tenke promove investimentu nasional no buka harii kondisaun atu
buka hetan investimentu estranjeiru sira, maibe hola konta ba interese nasional
tuir lei haruka”. Artigu ida ne’e hatudu mai ita katak, iha prosesu
dezenvolvimentu ekónomia, Timor-Leste nasaun ne’ebe moris iha mundu
globalizasaun labele la’o mesak.
Maluk leitores sira,
hakerek nain hamosu artigu sira atu fo
hanoin de’it ba ita hotu katak estadu Timor-Leste ne’ebe maka harii ho ruin no
ran ne’e iha komitmentu ne’ebe bo’ot tebes atu dezenvolve ekonomia hodi kore
povu husi mukit no ki’ak.
2.
PEDN 2011-2030
Bazeia ba konstituisaun RDTL ne’ebe hanesan mensiona
ona iha leten, nune’e Estado no governo buka transforma ba planu estratejiku
ida ne’ebe maka hanaran Plano Estartegico Desenvolvimento Nacional 2011-2030.
Lider karísmatiku Kay Rala Xanana Gusmão hahu hala’o konsulta ba povu
Timor-Leste tomak hodi la’o haleu teritoriu iha tempu IV Governo Konstitusional
nu’udar Primeiro Ministro, hodi fahe informasaun no esperansa i simu hanoin no
sugestaun husi povu tomak konaba sa ida maka povu doben nasaun RDTL ne’e sei
hetan iha tinan 20 mai. Tuir mai hakerek na’in hakarak atu sita fali palavras
balun ne’ebe maka hakerek iha PEDN relasional dezenvolvimentu ekónomia
nasional.
·
Iha PEDN
2011-2030 kápitulu 4, ne’ebe maka ko’alia konaba dezenvolvimentu ekónomiku
hateten katak Timor Leste sei konstrui ekónomia ida moderna no diversifikada ho
nia baze iha agrikultura, turismu no indústria petrolifera, hamutuk ho setór
privadu ida emergente i haraik oportunidade ba povu timorenses hotu.
·
Vizaun 2030
ne’ebe konsagra iha PEDN 2011-2030 maka Timor Leste ida ne’ebe iha ekónomia
moderna no diversifikada, ho infrastrutura ne’ebe kualidade às, inklui
estradas, elektrisidades, portos no telekomunikasaun.
·
Iha kontekstu
dezenvolvimentu setór privadu, atu bele konstrui no prepara empregu ba povu
timorenses tomak Timor-Leste presiza dada investidores sira ba iha setóres
industria principais sira, estabelese parceria ho emprezas internasionais atu
konstrui infrastrutura no apoia emprezas lokais iha prosesu kriasaun no
dezenvolvimentu.
Hanoin hirak ne’ebe iha atu hateten mai ita katak,
estadu no governu Timor-Leste iha komitmentu ne’eb às no forte atu haraik moris
di’ak, isin no klamar ba povu timorenses tomak. Servisu ba dezenvolvimentu
ekónomiku la’os responsabilidade ba orgaun ida ou ministeriu ida de’it, maibe
nu’udar servisu interligadu no integradu husi partes relevantes hotu. Atu hateten
katak, dezenvolvimentu ekonomia nasional ne’e presiza kontribuisaun husi
entidades hotu nasaun RDTL nian.
3.
V Governo Konstitusional
Bazeia ba mehi bo’ot iha Plano Estrategico
Desenvolvimento Nacional 2011-2030, no liga ba Konstituisaun da RDTL, nune’e V
Governo Konstitusional eziste ho hanoin prinsipal sira maka hanesan tuir mai:
a.
Harii nasaun ida
ho sociedade ne’ebe prospera, saudavel, instruida no kualifikada ho asesu
jeneralizadu ba bens no servisus esenciais no ho produsaun no empregu iha
sectores produtivus hotu-hotu.
b.
V Governo
Konstitusional mos la’o ho objetivo principal maka kria oportunidade ba ema
hotu-hotu ho forma justa no inkluziva lori permite krescimentu ekónomia ne’ebe
dinámika no inovadora.
c.
V Governo
Konstitusional sei servisu atu garante, katak emprezarius timorenses sira bele
hetan kualifikasoens no hetan apoio ne’ebe sira necesita, atu identifika
oportunidade ba negóciu, bele harii negóciu, bele loke an ba areas foun ka
merkadu foun no mós karik bele komesa eksporta.
d.
V Governo Konstitusional sei implementa
politika ekónomika hodi promove investimentu privadu, inklui reformas ba
regulasoens emprezarias, asesu ba mikrofinansas, promusaun banku nasional
dezenvolvimento no estabelecimentu Zona Ekónomikas Especiais.
Implementasaun husi hanoin hirak iha leten, ita komesa
hare no senti maske seidauk iha progresu ne’ebe maka signifikante. Maibe, buat
prinsipal ne’ebe maka hakerek nai’in observa, nota katak V Governo
Konstitusional hahu hatu’ur dau-dauk ona aliserse ekónomiku hodi harii no
hametin ekónomia iha nasaun ida ne’e, liu-liu ba atividades emprezarial mikro
no ki’ik.
Estabelesementu SERVE (Serviço de Registo e
Verificação Empresarial), sai hanesan janela únika ba emprezarius sira mikro no
ki’ik atu bele fasil no lais regista sira nia emprezas. Maske ita mos rekunhese
katak, iha prosesu atendementu durante SERVE nia ezistensia sei hasoru
difikuldades dan problemas oin-oin.
4.
Ministeriu Komérsiu, Indústria e Ambiente (MKIA).
Atu bele implementa no atinji metas hirak ne’e hotu, V
Governo Konstituisional liu husi dekretu lei N0. 41/2012 de Setembro
artigo 28 fo fiar ba Ministeriu Komérsiu, Industria no Ambiente (MKIA) atu bele
halo konsepsaun no ezekusaun konaba dezenvolvimentu ekónomiku sustentabel iha
area sira hanesan komersiu, industria, cooperativa, mikro no emprezas ki’ik
inklui meiu ambiente.
MKIA estabelese ho vizaun prinsipal maka dezenvolvimentu
ba bem star social, ekónomia no
ambiente nasaun, hodi promove liu husi areas productivas komérsias no
industriais. Atu bele atinji hanoin hirak ne’e, MKIA la’o ho prioridades
importante maka hanesan; Seguransa
Alimentar, Dezenvolvimentu Ekónomia Komunitaria, Estudus no Dezenhus,
Dezenvolvimentu Rekurus Humanu, Formasaun Proffesional, Promosaun no
Mercadoria, Kooperasaun Internasional/Quadros Legais no Servisus.
Atu bele fasilita dezenvolvimentu emprezarial iha Timor-Leste
ho fasil no lais, MKIA, liu husi servisu interministerial ho ministeriu sira
hanesan Finanças no Justisa estabelese janela únika ba registu emprezarial nian
ne’ebe maka hanaran SERVE (Serviço do Registo e Verificação Empresarial) iha
2013. Alênde ne’e, MCIA mos liu husi servisu regional sira fasilita ona
emprezariu iha sira iha distritu atu bele registu de’it iha ida-idak nia
distritu ou regiaun no la presiza hakat to’o mai iha Dili. Los duni katak, MCIA
sei presiza servisu maka’as atu bele oferese atenedementu ne’ebe maka di’ak no
lais. Maibe, pelu menus MCIA hatu’ur ona baze no loke dalan ba dezenvolvimentu
emprezas mikro no ki’ik Timor-Leste.
5.
Gabinete Vice-Ministro MCIA
Atu fokus ba dezenvolvimentu ekónomia sustentavel,
maka Primeiro Ministro V Governo Konstituisional Kay Rala Xanana Gusmão liu
husi dekretu lei artigo 28 númeru 2, alinea c, d, i, j no k fo kna’ar no fiar
ba Vice-Ministro Comércio Indústria e Ambiente Abel da Costa Freitas Ximenes Lari
Sina atu responsabiliza ba iha area ekónomika tolu maka hanesan Cooperativa,
Emprezas Mikro no Emprezas Ki’ik. Nu’udar
pesoal ho background hanesan
emprezariu, Senhor Abel Lari Sina simu todan ida ne’e atu oinsa bele harii
fondasi ida metin ne’ebe maka bele kria sustentabilidade emprezas mikro no
ki’ik Timor-Leste hodi bele kontribui ba dezenvolvimentu ekónomiku Timor-Leste.
Servisu ne’ebe maka Vice-Ministro halo, estabelese ona
Confederação Nacional das Cooperativa Timor-Leste hanesan sumbrinha bo’ot
movimentu kooperativa hotu iha Timor-Leste, federasaun kooperativa hat (4) no
estabelese mos Loja do Povo ba Cooperativa. Alende ne’e, iha area emprezas
mikro no ki’ik, estabelese ona mos kooperasaun mutual ho União Nacional Micro
Empresas i União Nacional Pequenas Empresas hodi reforsa liu istituisaun rua
ne’ebe maka hanesan mahon ba atividades emprezas mikro no ki’ik Timor-Leste.
a. Konceitu
Double D/D2.
Dezenvolvimentu
emprezas mikro no ki’ik hanesan hateten tiha ona, hasoru kompleksidade bo’ot
tebes iha nia prosesu ba apiu konstrui ekónomia Timor-Leste. Tamba ne’e,
nu’udar ema ne’ebe maka iha kna’ar ba area refere, Vice-Ministro Abel Lari Sina
buka adapta konceitu ida ne’ebe hanaran konceitu Double D ka D2 signifika “DÚDU
NO DÁDA” ka iha termus ingles bain-bain ita rona Push & Pull.
“DÚDU”
katak governo hanesan regulador no fasilitador sei hamrik hanesan forsa apiou
iha autor emprezas mikro no ki’ik sira nia kotu hodi dúdu emprezarius sira
dezenvolve sira nia emprezas bazeia ba prinsipiu sustentabilidade nian. Atu
hateten de’it katak, governo sei fo apoiu maksimu ba emprezas mikro no ki’ik
hotu ne’ebe maka durante ne’e eziste ona atu kontinua dezenvolve sira nia
aktividades liu husi dalan kreatividades no inovasaun.
“DÁDA”
signifika katak governo hanesan matan, tilun no ibun sei hamrik nafatin iha
autor emprezas mikro no ki’ik hotu nia oin hodi dada emprezarius sira hamrik no
hakat nafatin ba oin dezenvovle sira nia emprezas tuir prinsipiu
sustentabilidade. Ida ne’e atu hateten mos katak governu sei fo prioridades
uluk ba emprezas hirak ne’ebe maka eziste no hala’o hela sira nia atividades
emprezarial/komersial loron-loron, duké hirak ne’ebe maka foin atu harii ka
estabelese.
Tamba sa
maka halo nune’e? objetivu prinsipal maka atu hametin ba kriasaun no servisus
ekónomiku ida ne’ebe próspera, saudavel, kualifikada iha kbi’it no
sustentabilidade. Nune’e, iha futuru, setór emprezas mikro no ki’ik Timor-Leste
bele kontribui maka’as liu tan ba iha redusaun dezempregu i bele fo
kontribuisaun maksimu ba krescimentu ekónomia rai laran.
b.
Konceitu Kail, Iska no Ikan (K2I)
Kompleta
konceitu Double D ka D2, Vice-Ministro MKIA Abel Lari Sina mos la’o ho konceitu
Kail, Iska no Ikan (K2I). Liafuan
sira Kail, Iska no Ikan ne’e, tuir ita hotu nia hatene iha korelasaun ne’ebe
forte ho ema peskador sira. Iha kontekstu dezenvolvimentu emprezas mikro no
ki’ik, governo (Vice-MKIA) utiliza konceitu K2I ho objetivu prinsipal atu fó
motivasaun ba autor emprezas sira atu hamoris no haburas liu tán sira nia
kreatividades no inovasaun. Atu hateten de’it ho liafuan simples ida katak, governo fo kail i se posivel fo mos iska no
autor emprezas sira maka sei buka rasik ikan. Liu husi konceitu K2I ne’ebe
maka iha, autor emprezas sira sei hetan oportunidade atu bele eskpresa sira
ezistensia no dezenvolve sira nia kreatividades no inovasaun. Governu fo kail
no iska liu husi se? liu husi organizasaun emprezarial sira hanesan CCI-TL,
UNAME no UNAPE.
Izemplu
riil husi konceitu K2I ne’ebe aplika ona maka hanesan; CCI-TL simu konfiansa
husi MKIA atu bele kaer no jere merkadu fronteira. Merkadu fronteira hanesan
kail ida ba CCI-TL atu oinsa bele dezenvolve setór emprezarial/komersial iha
merkadu refere. UNAME ne’ebe hetan fiar atu halo jestaun ba iha merkadu foun
Taibessi. Buat hirak ne’e hotu hanesan dalan ida atu halakon dependensia setór
emprezarial ba ajudus husi parte seluk.
Konceitu rua
ne’ebe maka temin ne’e, rezulta ona progresu balun maske seidauk signifikante, maibe
hanesan hakerek na’in hateten ona, pelumenus iha ona aliserse no mata dalan ida
konaba oinsa hametin atividades emprezas mikro no ki’ik iha Timor-Leste. Buat
ne’ebe maka MKIA halo liu husi Gabinete Vice-Ministro maka kontinua hatu’ur nia
pozisaun hanesan fasilitador no regulador. Iha Pontus importante balun ne’ebe
maka sai hanesan atensaun prioridades Vice-Ministro nian.
a.
Kria
lei konaba emprezas mikro no ki’ik (sei esbosu). Estabelesementu lei konaba
emprezas mikro no ki’ik importante tebes atu defini loloos kna’ar no papel
emprezas mikro no ki’ik sira. Esbosu lei ne’ebe maka oras ne’e iha, hala’o ona
liu konsultasaun ba iha autor emprezas sira hodi fo sira nia hanoin no
sugestaun. Oras ne’e dau-dauk esbosu lei ne’e sei iha hela prosesu ba
aprezentasaun no aprovasaun husi konsellu ministru.
b.
Apoiu
Financeira. Apoiu financeira ne’e, la signifika katak governu atu fó de’it osan
nune’e. Maibe, hanesan hakerek na’in hateten ona, apoiu financeira hare liu
aspketu sustentabilidade husi emprezas ne’e rasik. Signifika katak governu sei
la fo apoiu arbiru, ou atu dehan katak governu sei la fo apoiu financeiru ba
emprezas ne’ebe maka foin atu hahu moris. Liu orsamentu ne’ebe iha, governu kontinua
buka atu reforsa organizasaun emprezas sira hanesan UNAME no UNAPE intermus
Organizasaun, Administrasaun no Jestaun.
c.
Akompanhamentu
no akonselliamentu. Bainhira haraik tiha apoiu ruma ba iha emprezas sira, MKIA
kontinua halo akompanhamentu no fo akonselliamentu. Objetivu husi
akompanhamentu no akonselliamentu ne’e maka atu mantein kualidade ezekusaun no
garante sustentabilidade husi atividades emprezas hirak ne’e rasik.
d.
Formasaun,
kapasitasaun no treinamentu. MKIA sei kontinua fo formasaun, kapasitasaun no
treinamentu hodi aumenta sira nia konhecementu, hasa’e sira nia kapasidade no
hakbi’it sira nia badaen (skill’s). Atu
bele fasilita formasaun hodi di’ak no fokus, estabelesementu centru formasaun
ba emprezas mikro no ki’ik ne’e importante tebes. centro formasaun ne’ebe sai
ida ho cooperativa ne’e, oras ne’e provizoriamente eziste iha ex. kampaun
tropas Australianu iha Palacio da Presidente Republica nia kotuk.
e.
Elaborasaun
plano estrategico dezenvolvimento emprezas mikro no ki’ik. Plano estrategico
dezenvolvimentu emprezas mikro no ki’ik maka sei sai hanesan mata dalan ba iha
autor emprezas mikro no ki’ik hotu konaba oinsa no halo nusa maka sira sei
dezenvolve atividades emprezarial ne’ebe bele garante sustentabilidade.
f.
Estabelesementu
sistema modal ventura. Sistema modal
ventura katak, autor emprezas sira rasik maka sai hanesan asionista ne’ebe
halibur hamutuk osan hodi utiliza ba interese de. Benefisiu ne’ebe sei hetan
husi sistema ne’e maka bainhira iha tinan ikus fiscal nian, iha lukru ruma maka
sei fahe ba malu (system bagi hasil).
g.
Estabelesementu
banku merkadu. Estabelesementu banku merkadu sai hanesan alternativu solusaun
ba hodi responde konaba situasaun riil ne’ebe maka emprezas mikro sira sei
halo. Liu husi banku merkadu, bele ajuda emprezas mikro sira dezenvolve di’ak
liu tan sira atividades negociu.
6.
Konkluzaun
Emprezas
mikro no ki’ik iha papel ne’ebe maka importante nu’udar aliserse iha
dezenvolvimentu ekónomia nasional. Iha kualker situasaun krize, emprezas mikro
no ki’ik kontinua eziste no firme ho sira nia pozisaun. Maske nune’e, dala
barak emprezas mikro no ki’ik sai vítima ba globalizasaun husi sistema merkadu
livre ou merkadu la iha fronteira.
Emprezas
mikro no k’ik Timor-Leste sei infrenta situasaun ne’ebe maka kompleksu tebes,
akumula husi litimasaun konhecementus, abilidades konaba oinsa hala’o
organizasaun, jestaun no administrasaun negóciu. CCI-TL sei hatudu progresu
ne’ebe signifikante iha nia kontribuisaun ba iha dezenvolvimentu emprezas mikro
no ki’ik Timor-Leste, tamba sei fokus liu ba iha projetu sira governo nian.
UNAME no UNAPE hanesan mahon emprezas mikro no ki’ik, seidauk hatudu nia papel
nu’udar sumbrinha ida. Situasaun hirak ne’e hatudu katak, iha prinsipiu,
emprezas mikro no ki’ik iha momentu ida hanesan agora, seidauk bele kompete
merkadu livre nia laran.
Maske
nune’e, governu nu’udar fasilitador no regulador, sei kontinua nafatin servisu
maka’as atu hatu’ur aliserse ida metin bazeia mandate husi Konstituisaun RDTL
no mehi bo’ot 2011-2030 ne’ebe konsagra iha Plano Estrategico Dezenvolvimento
Nacional (PEDN). MKIA kontinua nafatin esforsu tomak tuir vizaun ne’ebe iha no
dada prioridades sira atu dezenvolve ekónomia komunitaria ida forte no iha
sustentabilidade. Nune’e, nu’udar ema ne’ebe maka hetan fiar atu dezenvolve
area emprezas mikro no ki’ik inklui kooperativa, Vice-Ministro MCIA Abel Lari
Sina la’o konceitu fundamental rua maka DÚDU no DÁDA i konceitu K2I. Konceitu
sira ne’e hatu’ur ho objetivu ida de’it, maka hametin estabilidade ekónomia
Nasional. Liu husi planu programa ne’ebe fokus hodi responde nesesidades riil
emprezas mikro no ki’ik sira, ita hotu iha esperansa katak buat ida temin
sustentabilide ekónomia emprezas ne’e kestoens tempu de’it no hein mos katak
emprezas mikro no ki’it timorenses sei la senti ameasadu i inferior iha
prezensa emprezas estranjeirus.
Iha kondisaun ida nune’e, governo hamutuk ho
autor emprezas sira hotu (CCI-TL, UNAME no UNAPE) presiza fo liman ba malu
hametin kooperasaun no parceria atu bele atinji metas final katak estabele
emprezas mikro no ki’ik ne’ebe estavel no forte, ne’ebe maka ekónomikamente iha
nia sustentabilidade, nune’e ikus mai bele fo kontribuisaun postivu ba
krescimentu ekónomia nasional hodi ikus mai bele halakon ou pelumenus redus númeru
ki’ak no mukit liu husi dalan kriasaun ba oportunidade kampu de servisu. Atu
taka opiniaun ida ne’e, hakerek nai’in hakarak haktuir liafuan murak husi
Presidente da Republica Taur Matan Ruak ne’ebe hateten “Uluk Ita Hamutuk Fakar Ran Luta Atu Povu Timor Leste Hetan Ukun Rasik
An, Agora Ita Tenki Hamutuk Tan Dala Ida Luta Atu Povu Timor-Leste bele Livre
Husi Ki’ak, Mukit no Beik”
21 August 2014
Cooperativa Timor-Leste
ISTÓRIA
MUDANSA SIGNIFIKANTE KOOPERATIVA
(Lisaun ne’ebé aprende husi Loja do Povo)
DANIEL PEREIRA
Asesor Kooperativa iha Gabinete Vice-Ministro MCIA
HANOIN PRINSIPAL
Maluk Leitores
Sira,
Ami
aprezenta titulu “MUDANSA SIGNIFIKANTE
KOOPERATIVA” ba artigu ne’ebé
ami hatuun iha edisaun ida ne’e ho
hanoin prinsipal ida katak servisu ne’ebé ami hala’o iha area Cooperativa, Micro e Pequenas Empresas iha
Ministério Comércio, Indústria e Ambiente (MCIA) sempre iha ligasaun ho tekniku “The Most Significant
Change/MSC”. Termu MSC ne’e nu’udar Métodu
Evaluasaun Partisipatóriu ida ne’ebé sempre involve maneira kolekta
istória mudansa siknifikante ho intervensaun iha nivel tomak ne’ebé diferente
ba tarjeitu ne’ebé diferente. Por ezemplu istória
kona-ba vida moris kooperativista,
negosiante, komersiante no industrialista ou instituisaun ne’ebé direktamente
hala’o programa dezenvolvimentu komunitariu liu husi programa dezenvolvimentu
cooperativa, micro e pequenas empresas.
Maluk
leitores balu, talves iha perguntas kona-ba saida maka Metodu The
Most significant Change no metodu ne’e
mai husi see no husi
ne’ebé?
Historikamente,
MSC
ne’e nu’udar métodu
Monitorizasaun no Avaliasaun no mós hanesan Instrumentu atu aprende
lisaun husi kualker aktividade ne’ebé implementa tuir programa ida planeadu ona. Métodu ne’e dezenvolve husi Rick Davies nu’udar parte ida ba nia estudu
doutoramentu relasiona ho aktividade
Monitorizasaun no Avaliasaun kona-ba Programa Dezenvolvimentu Rural iha Bangladesh.
Bainhira temin no rona Liafuan Monitorizasaun no Avaliasaun, la’os termu
foun ba ita hotu. Instituisaun Governu no Instituisaun La’ós Governu nian,
hotu-hotu sempre uza métodu ne’e nu’udar aktividade prinsipal ida atu buka
hatene aktividade ne’ebé hala’o iha terrenu tuir duni planu ka lae.
Pratikamente, ha’u pesoalmente komprende liafuan Monitorizasaun no
Avaliasaun ho loloos, bain hira ha’u tuir formasaun espesial ida kona-ba
Dezenvolvimentu Komunitáriu nian iha Osaka Japaun iha tinan 2012. Iha formasaun
ne’e, ha’u-nia formador naran NAKATA” esplika mai ha’u ho ezemplu konkrétu
ida refere ba Te’in/Fila Modo (Cooking).
Te’in na’in sira sempre monitoriza bainhira sona modo, sempre evalua tuir bainhira kahur masin/masako. Sempre
kuidadu atu modo la motuk no mer liu.
Relasiona ba Monitorizasaun no Avaliasaun ne’ebé mensiona iha leten, karik
iha tan pergunta ida, tansá maka tenke uza métodu MSC ba Aktividade Monitorizasaun no Avaliasaun?
Senhor Rick ne’ebé dezenvolve MSC no Jess Dart ne’ebé experimenta MSC iha
tinan 2000 deskreve katak MSC ne’e
relativamente métodu foun ne’ebé uza bazeia ba aproximasaun kualitativu, no partisipativu
ho fokus ba impaktu umanidade intervensaun nian.
Ho
hanoin prinsipal katak MSC ne’e nu’udar
métodu ho baze Istória (Telling Story Based), ami tenta atu aprezenta istória
balu relasiona ho dezenvolvimentu negósiu kooperativa iha distrito sira balu
ne’ebé hala’o programa Loja do Povo. Antes ami deskreve narativamente istória
kona-ba Mudansa siknifikante Loja do
Povo Kooperativa ne’ebé ami selesiona atu
hatuun iha edisaun ida ne’e, tuir mai
ami introdus uluk konseitu loja do povo
ne’ebé idea prinsipal husi senhor Antonio da Conceição (Aktual Ministro MCIA)
despois pratikamente dezenvolve husi Sr Abel da Costa Freitas Ximenes (Aktual
Vice-Ministro MCIA) ho konseitu operasional maka hanesan tuir mai ne’e:
a.
Definisaun Loja do Povo
§ Loja do Povo
ne’e parte ida husi Kooperativa nia
atividades negósiu, papel no funsaun nu’udar empreza ekonomia sosial nebé opera iha área empresarial no partisipa ho
aktividades oin-oin iha desenvolvimentu Timor-Leste.
§ Ho liafuan
seluk, loja do povo Kooperativa nu’udar instrumentu ida atu halo intervensaun
ba presu merkadu.
b.
Razaun tansá hamosu konseitu Loja do Povo
v
Tuir dadus husi Gabinete
Vice-Ministro MCIA hatudu katak númeru kooperativa sira iha
Timor-Leste kontinua aumenta husi tempu ba tempu. Data ikus iha
fulan Julho 2014 hatudu
númeru kooperativa agora iha 152, kompostu husi
koopertiva primeiru grau iha 147
no kooperativa segundu grau iha 4. No kooperativa Terseiru Grau iha 1
( Confederação Nacional das Cooperativas de Timor-Leste). Analiza husi númeru kooperativa primeiru grau
147, hatudu katak
54% maka sei pasivu.
v
Kooperativa barak maka nia volume
negósiu anual laiha mudansa signifikante, tamba halo atividade:
1)
Negósiu ida deit (single unit)
2)
Defisil asesu ba kreditu
3)
Jestaun la profesional
v
Rezultadu observasaun direta
ne’ebé hala’o husi ekipa Vice-Ministro MCIA iha terenu husi fulan Agosto 2012
to’o Maio 2014, hatudu katak kooperativa ne’ebé ezisti ona, iha expetativa boot atu dezenvolve
an diak liu ba futuru maibé, tenke rezolve
dezafius tolu ne’ebé temin ona iha pontu b iha leten.
v
Durante ne’e MCIA simu ona
proposta husi kooperativa balun ne’ebé iha asuntu kona-ba kréditu atu
konstrui loja atu fa’an artigus primeira nesesidade nian
no sosa produtu lokal.
v
Programa kréditu ba kooperativa
sira ne’ebé ezisti ona bele motiva liu tan atu servisu maka’as hodi aumenta
volume negósiu no bele influensia koperativa sira ne’ebé pasivu atu reativa
sira-nia aktividades no bele atrai prá-kooperativa sira atu rekonsolida an,
reajusta no aselera rejistrasaun koperativa sai pesoa juridika.
v
Programa Loja do Povo sei halo kooperativa
sira forti
liutan, nu’udar parte ida atu dudu no dada kooperativa hodi hetan volume
negosiu ne’ebé as, no melhora atendimentu ba membrus, no
hetan rendimentu boot ba kooperativas nu’udar ekonomia empresa.
v
Programa Loja do Povo sei bele
ajuda membru kooperativa
sira, sai ema ativu, produtivu no aumenta fiar an, atu partisipa iha prosesu
dezenvolvimentu ekonomia Timor-Leste nian.
c.
Objetivu
v Fasilita kooperativa nu’udar alvu
prinsipal atu bele estabelese loja ne’ebé hanaran Loja do Povo.
v Transforma negosiu single unit ba multi unit, no fasil hetan asesu ba kreditu inklui hadia jestaun sai profesional.
v Fortifika kooperativa sai empresa
ne’ebe sustentavel, kompetetivu, no kontribui ba dezenvolvimentu ekonomia
rural, distrital no nasional.
d.
Vizaun
Timor Leste bele
iha kooperativa ne’ebe existi, metin, no iha loja do povo ne’ebe iha
diversifikasaun negosiu no integradu hodi nune’e membrus
kooperativa no komunidade bele hetan assesu
ba artigus nesesidade bazika, informasaun no edukasaun.
e.
Misaun
v Multiplika
negosiu Kooperativa Liu husi Loja do Povu, atu iha diversifikasaun negosiu
ne’ebé integradu hodi bele dezenvolve atendementu ne’ebé responsivu no
inovativu tuir nesesidade no interese membru kooperativa no komunidade
sira-nian.
v Aumenta
rendimentu negosiu kooperativa automatikamente ejiji jestaun ne’ebé profesional
hodi jere rezultadu negósiu ho efikásia, efisiente no ekonómiku.
v Kria servisu
hamutuk ho parseria negósiu ho prinsípiu sinérjiku no benefisiu mutual.
v Kria kampo
servisu ba membru kooperativa no ba membru komunidade sira seluk hodi nune’e
hamutuk ho governu dezenvolve ekonomia nasaun nian.
f.
Funsaun
v Loja do povo sai nu’udar sentru tranzasaun ba artigus primeira
nesesidade.
v Loja do povo sai nu’udar sentru ba sosa no fa’an produtu lokal.
v Loja do povo sai nu’udar sentru informasaun no aprendijazen ba membrus kooperativa no komunidade.
g.
Benefisiáriu Loja Do Povo Kooperativa iha tinan 2013
1). Benefisiáriu
Direkta;
MCIA selesiona ona total koperativa 10 maka sai
hanesan benefisiáriu
direktu
ba programa ida Loja do Povo:
v
Kooperativa
de Kréditu Fini Naroman Caibada-Baucau
v Kooperativa CHAMAU –Uatulai-Viqueque
v Kooperativa Halibur- Viqueque
v Kooperativa IRA LUCA-Viqueque
v Kooperativa Moris Foun-Fuiluru-Lospalos
v Kooperativa Lanamona –Maliana-Bobonaro
v Kooperativa NILDA-Lolotoe-Bobonaro
v Kooperativa Domin Huhun-Manatutu
v Kooperativa Fini Surumutu- Dili
v Kooperativa Biata-Ataúro-Dili
2).
Benefisiáriu indirekta
v Enjeral,
programa Loja do Povu sei benefisia uluk povu iha suco sanulu (10) iha Distritu 6 (Baucau, Viqueque, Lospalos, Manatuto, Bobonaro, Dili-Ataúro).
v Individualmente, membru
kooperativa no non
membru kooperativa ne’ebé hela besik
Loja do Povo iha kada distritu.
h.
Kritéria
Kritéria
ba kooperativa ne’ebe maka bele simu
programa Loja do Povo maka:
v 1. Kooperativa ne’ebe ezisti, ativu, registadu, iha TIN no iha Conta
Bancaria iha BNCTL;
v 2. Kooperativa
ne’ebe iha ona valor kapital rasik ho montante liu husi $30,000.00;
v 3. Kooperativa
ne’ebe iha Perfil, Planu Programa Anual, no Planu Orsamentu annual;
v
4. Kooperativa ne’ebe iha organizasaun,
jestaun diak no negósiu
saudável;
v 5. Kooperativa
ne’ebe hala’o ona asembleia jeral tinan-tinan.
i.
Mekanismu Servisu
Kooperativa ne’ebé
maka hetan Loja do
Povo, iha
responsabilidade ba Loja nia
jestaun, sistema servisu no nia aktividades, hanesan:
v Kooperativa maka sai na’in ba Loja
do Povo
v
Aktividade Negósiu:
§ Sosa no fa’an sasán ba membrus no ba non
membrus.
§ Asegura
dokumentus tranzasaun nian.
§ Halo
kontabilidade.
§ Halo relatóriu aktividade no finansas kada fulan no nia
avaliasaun.
v Sasán
ne’ebé fa’an iha Loja do Povo:
§ Artigus
nesesidades bázikas.
§ Material
eletrisidade.
§ Meterial ATK/sasán
eskritóriu nian.
§ Produtu
Lokal.
v
Tarjeitu Merkadu
§
Membrus
kooperativa.
§ Komunidade ne’ebe hele besik Loja do povo.
j.
Informasaun
Aktualizadu kona-ba Loja do Povo
v Konseitu loja do
Povo ne’e aprezenta ona ba membru Parlamentu Nacional Komisaun D iha dia 11 de
Julho de 2013.
v Oinsá benefisiáriu
sira hahú hala’o programa Loja do Povo?
MCIA fo apoiu
orsamentu 22,500.00 ba kada benefisiáriu. Apoio orsamentu ne’e ba nesesidade
importante tolu, maka hanesan:
§ Infraestrutura
(halo konstrusaun edifisiu ba loja) : $ 10,000
§ Capital ba Negósiu
(sosa sasán ne’ebé atu faan) : $ 10,000.00
§ Ekipamentus
(Armáriu, Meza, Kadeira, Televizaun, nsst) : $ 2,500
d). Ezekusaun
Orsamentu Loja do Povo
Ho apoio
orsamentu ne’ebé MCIA transfere ona ba kada konta bankária benefisiáriu
ida-idak nian iha tinan 2013-2014 nia laran, rezulta ona Kooperativa sanulu (10)
iha Distrito nen (6) halao dau-dauk ona programa loja do povo no ativamente hala’o aktividade negósiu hodi fa’an dadauk ona nesesidades bázikas ba membru kooperativa no
ba komunidade sira.
KOMENTARIU
PRO NO KONTRA KONA-BA LOJA DO POVO
Iha komentarius pró no kontra kona-ba apoiu MCIA
ba programa Loja do Povo Kooperativa. Hosi parte idealista kooperativa nian,
liu-liu kooperativa Kréditu sira espresa katak apoiu ne’ebé MCIA disponibiliza
ba Kooperativa selesionadu sira, sei hamosu impaktu negativu ne’ebé bele
implika kooperativa sira sai dependente no hamosu konflitu entre membru sira,
tamba kooperativa kréditu nia filosofia maka fontes finanseirus kooperativa
husi membru no ba membru. Presidente Federasaun Kooperativa Credito Hanai Malu
Sr. Elizariu iha kualker tempu sempre hateten “Kooperativa Credito nia
prinsipiu “lakohi tane liman,
governu hakarak fo apoiu ami
simu, la fo apoiu mos ami la husu” . Kooperativa Kreditu presiza maka capital
credito”.
Iha parte seluk, iha expresaun
positivu hosi kooperativista ne’ebé iha optimismu katak apoiu MCIA nian ba Loja
do Povo nu’udar meius ida atu multiplika no diverfika negosiu kooperativa. Loja
do Povo ne’e nu’udar unit usaha ne’ebé nia jestaun tenke separa ho unidade sira
seluk (eg. Separa hosi kréditu). Espresaun positivu ne’e prova ona hosi
Benefisiáriu Cooperativa Biata Ataúro ne’ebé fó-sai iha Journal timoroman.com
Edisaun
60, data 10-16 Fevereiru 2014, iha pájina 13, ne’ebé deskreve katak “Povo
Kontente ho Loja do Povo”. Prezensa Loja do Povo iha komunidade nia let konsege
normaliza presu merkadu. Loja do Povo fa’an sasán grosir ba membru sira hodi fa’an
eceran/retallu ba merkadu.
§ Journal Diáriu
iha pájina 6 fó-sai katak Presidente RDTL, Sr. Taur Matan Ruak Louva
Kooperativa LANAMONA iha Maliana, bainhira halo lansamento Loja do Povo
Lanamona. Iha momentu ne’e Xefe Estadu hateten “Loja do Povo Kooperativa
Lanamona loke tamba governu fo fiar, tamba ne’e kontinua servisu maka’as,
esforsu maka’as atu nune’e bele hasa’e ekonomia iha Distritu tamba kooperativa
hola parte iha dezenvolvimentu ba moris di’ak nian.
§ Journal
Timor-Post, Edisaun Segunda dia 03 Marsu 2014
deskreve “Administradór Husu Loza Do Povo”. Liu husi Journal ne’e
fo sai ba publiku katak Adjuntu Administrador Distrito Aileu, Sr. Fausto
do Carmo Mendonça husu governu liu-liu ministériu kompetente atu hari loja do
povo iha distritu refere atu hasae ekonomia povo nian.
OINSÁ ASEGURA
LOJA DO POVO NIA EZISTÉNSIA.
§ Komesa iha fulan
Abril tinan 2014, Funcionáriu husi Gabinete Vice-Ministro no husi Direcção
Nacional das Cooperativas Micro e Pequenas Empresas konjuntamente hala’o ona
stock opname ba Loja do Povo Cooperativa 10 iha Distrito 6 (Dili, Viqueque,
Lospalos, Baucau, Manatutu, Bobonaro) no
rezultadu stock opname hatudu katak maioria Loja do Povo nia aktividades negósiu
iha ona progresu, maski Loja do Povo balu seidauk hetan lukru no sei presiza
nafatin halo stock opname regular kada fulan ba kada loja do povo.
§ Durante halo
stock opname, ekipa MCIA konsentra ba kontajen sasán ne’ebé sei iha loja laran
no iha armajen laran, indentifika stock
inisiu, halo kalkulasaun ba sasán ne’ebé
sosa, kustu operasional no halo kalkulasaun ba exedentes (Surplus Negosiu).
§ Ekipa MCIA mos
utiliza atividade stock opname hodi fó formasaun ba manajer loja do povo
kona-ba oinsá halo rasik stock opname kada fulan.
§ Teoria
pmraktisioner kona-ba Dezenvolvimentu Komunitaria nian deskreve iha pontu haat maka sai xavi principal atu
hetan susesu maka hanesan: Iniativa/Iniciative,
Responsabilidade/Responsability, Iha Sentimentu Nain ba Aktividades/Ownership,
no Sustentabilidade/Sustainability.
Teoria praktisioner iha leten fo hanoin ba loja do povo kooperativa sira katak kooperativa maka nu’udar na’in ba Lojo do Povo.
Cooperativa existi tamba iha membru sira. Membru Kooperativa maka hamosu inisiativa, foti desizaun hamutuk,
servisu hamutuk, kontrola ba malu, halao responsabilidade, sai na’in ba
aktividade no iha sustentabilidade. Siklu determinasaun ida ne’e maka sai xavi
principal atu asegura katak Loja do Povo iha Iha Timor-Leste sei existi ba
nafatin.
Oinsa
atu aplika teoria ne’e? Presiza asaun neneik no bebeik………………………..
ISTÓRIA KONKRITU
MUDANSA SIGNIFIKANTE
Husi
aktividade vizita no stock opname ne’ebé halo ona ba kada loja do povo iha distrito
neen nia laran, konsege kolekta istória kona-ba mudansa aktividade negosiu
inklui impaktu positivu ne’ebé membru komunidade hetan. Husi Istória kona-ba
mudansa, ami foti Loja do Povo Kooperativa Fini Naroman Caibada maka sai tarjeitu ba ami nia publikasaun
dahuluk ho razaun tamba historikamente Kooperativa refere maka nu’udar
Cooperativa dahuluk simu loja do povo no halo lansamentu dahuluk husi Sua
Excelência Vice-Primeiro-Ministro Sr. Fernando La Sama.
Kooperativa Fini Naroman Caibada empresta
osan ou liafuan seluk bele dehan fa’an osan no sosa osan. Durante iha tinan
sanulu resin rua laran kooperativa ne’e laiha fatin permanente. Iha tinan 2013,
bainhira Vice-Ministro MCIA, Sr.
Abel Larisina halo vizita ba
fatin refere, iha enkontru nia laran, membru tomak kestiona
kona-ba fatin ba sede kooperativa. Iha tempu ne’ebá Sr. Abel
nia resposta maka la’ós atu disponibiliza
ou la disponibiliza fatin ba sira, maibé fó dezafius ba sira hodi fó hanoin ba
sira katak solusaun la’ós iha governu no iha fatin seluk maibé solusaun iha
membru kooperativa tomak nia liman no buka solusaun iha Caibada laran.
Bazeia ba hanoin dezafius
husi Vice-Ministro MCIA ne’e, membru
tomak tur hamutuk iha tempu hanesan hodi
fo hanoin ba malu durante minutu hirak
nia laran no konsege hetan solusaun maka
identifika uma orfanatu ida iha sira nia le’et. Nune’e direktamente, sira aprezenta solusaun ne’e ba Vice-Ministro no hetan kedas
hanoin asaun atu hato’o pedidu ba Secretário de Estado Terras e Propriedade
ho karta rekomendasaun hosi
Vice-Ministro MCIA. Ikus mai sira nia pedidu hetan aprovasaun no membru
kooperativa aseita hodi selu aluger nian
ba governu kada fulan.
Komesa husi fulan Abril 2014,
membru kooperativa Fini Naroman
Caibada hadi’a no uza uma ne’e ba loja do Povo ne’ebé ikus mai iha dia 17 de
Maio hetan inagurasaun hosi Sua Excelência Vice Primeiro Ministro, Sr. Fernando
La Sama.
Komesa iha tinan 2013 to’o ohin
loron, Loja do Povo Kooperativa Fini Naroman Caibada sei existi nafatin. La ignora katak, durante
tinan ida nia laran, maski hetan problema jestaun internal organizasaun nian,
maibe iha mos progresiu mudansa ne’ebé haree husi aktividade negósiu
diáriu ne’ebé nesesita membru sira fahe servisu ba malu.
Iha parte seluk loja do Povo nia
prezensa iha komunidade nia leet konsege fo impaktu sosial positivu ba povu ne’ebé hela besik tamba, bele responde nesesidade báziku loron-loron nian. Loja do Povo ne’e rasik fo asesu diak ba membru komunidade tomak,
tamba ekonomikamente ajuda redus gastos transporte no hamosu kreatividade
labarik sira ba área negósiu
ka fila liman.
Negoiu kiik sira ne’ebé existi besik Loja do Povo Caibada direktamente
hetan duni impaktu positivo tamba bele aumenta volume negosiu. Por ezemplu,
negosiu tunu paun.
Loja
do Povo Caibada lokaliza besik Escola Primaria. Fatin ne’e
rasik fo oportunidade diak ba parte Eskola nian hodi bele fasil asesu
nesesidade eskola nian inklui eskola oan sira bele utiliza Loja do povo hodi aprende sosa rebusadu no faan fali ba nia maluk sira iha
eskola iha tempu deskansa.
Hosi
istoria iha leten, fo hanoin mai ita saida?
Kooperativa Fini Naroman Caibada hetan mudansa iha sira nia aktividade
ka lae? Loja do Povo Kooperativa fo impaktu sosial ekonomia ka lae ba membru no
ba komunidade sira? Saida maka ita
ida-idak bele halo ba Cooperativa no ba ita nia komunidade?
****Obrigado****
Subscribe to:
Posts (Atom)